ECB i analitičari: Kamatne stope će ovisiti o kretanju plaća

Mada je, prema nedavnoj preliminarnoj procjeni Eurostata, opća stopa inflacije u eurozoni u veljači skliznula na 2,6 posto i time se i peti mjesec za redom zadržala ispod razine od tri posto, to i dalje ne znači da je borba s rastom cijena gotova, barem ako se pita Europsku središnju banku (ECB). Upravno vijeće ECB-a koje kreira monetarnu politiku eurozone sastaje se u četvrtak i tržišta su prilično složna oko toga da neće biti iznenađenja.

Referentne kamatne stope trebale bi se zadržati na dosadašnjim razinama, odnosno četiri posto za depozite i 4,75 posto za granično financiranje. No investitori će vrlo pažljivo pratiti retoriku iz ECB-a kako bi pokušali odgonetnuti kad bi se konačno moglo očekivati labavljenje monetarne politike.

Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, očekuje da će ECB zadržati nepromijenjenu razinu kamatnih stopa na sjednici "pogotovo zato što signali iz makroekonomskog okruženja nisu najjasniji" i smatra da će bankari "ostati pri svom opreznom pristupu". Inflacija u eurozoni se približila k ciljanih dva posto "ali je njen daljnji tijek u sjenci stabilnog tržišta rada i rastućih zarada što ide u prilog inflatornim pritiscima", napominje.

Dosadašnje usporavanje inflacije pomoglo je i raspoloženju potrošača koje ukazuje na oporavak, a zajedno s rastućim dohocima to stvara platformu za perzistentnu potražnju, a samim time i za lakši razvoj inflatornih pritisaka, objašnjava naša analitičarka.

Iz ECB su već ranije dali do znanja kako će rast zarada biti jedan od ključnih pokazatelja kojim će se voditi prilikom odluke o mogućem smanjenju razine kamatnih stopa. To dodatno pojašnjavaju i naši analitičari. "Vidimo da su inflatorni pritisci s najvećim potencijalom internog karaktera i pitanje je kako će se rast zarada dalje kanalizirati", komentira Petrov Savić. Rast zarada se ne može pokriti kroz rast produktivnosti jer je ona u većini zemalja eurozone čak i pala, pa postoji potencijal kako će se rast plaća dalje prelijevati na cijene, dodaje.

Podaci o kretanju dohodaka u prvom kvartalu u eurozoni objavljuju se tek u svibnju što znači da bi sastanak Upravnog vijeća ECB-a u lipnju bio prva šansa kad bi kreatori monetarne politike možda mogli razmotriti potencijalne znakove usporavanja rasta plaća. Petrov Savić napominje da od središnjih bankara u ECB-u ne očekuje iznenađenja, "već opreznost" i ponovno inzistiranje na solidnim podacima. "Očekujemo tek nešto jasnije signale do kraja prve polovice godine, a konačno i početak ciklusa smanjivanja kamatnih stopa na sjednici u srpnju, (...) opet s oprezom i u koracima od 25 baznih bodova", zaključuje.