Stanje na tržištu rada u Sjedinjenim Američkim Državama u potpunosti je sa stola uklonilo pitanje rezanja referentnih kamatnih stopa u ožujku, a na tržištima polako jenjava i optimizam s kraja prošle godine. Usporedbu američkog i europskog tržišta rada te reperkusije na slabije razvijene europske ekonomije poput Hrvatske komentirao je financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Je li broj novozaposlenih bio taj koji je Fed zakopao u mjestu?
''Činjenica je da je očigledno pandemija izuzetno djelovala na tržište rada u SAD-u, Europi pa posljedično i u Hrvatskoj. Što poslodavci rade kada troškovi postanu veći zbog kamata? Režu radna mjesta, a to se onda odnosi i na zaposlene. Pandemija je utjecala na stav poslodavaca koji sada pod svaku cijenu zadržavaju zaposlene. Tako gledam i te podatke koji su stigli s američkog tržišta rada. No, ako uđemo malo dublje vidimo dosta diskrepancije po pitanju toga koliko je ugovora na određeno i koji su sektori ovdje u pitanju. Koliko god je brojka velika, ima određenih promjena na tržištima. Bili smo svjedoci i bit ćemo svjedoci da je tržište rada to koje definira kretanja'', kaže Japunčić.
Čitaj više
Schnabel se slaže s Vujčićem, spuštanje kamata bi moglo ići sporije od očekivanja
Schnabel, kao Vujčić, smatra da su stanke moguće jer se u ovom trenutku ne zna koja je to stopa koja bi imala neutralan učinak na ekonomiju.
07.02.2024
Najoštriji pad potražnje za radnicima u tri godine
Mjerena brojem objavljenih oglasa potražnja za radnicima je u siječnju bila niža nego u prosincu, ali i bitno niža nego u lanjskom siječnju.
05.02.2024
Vujčić: ECB stremi polaganom rezanju kamata
Za ekonomiju nije važno krene li se s rezanjem u travnju ili lipnju, drži guverner HNB-a i član Upravnog vijeća ECB-a.
30.01.2024
Fed očekivano pauzirao, tržišta se nadaju popuštanju već u ožujku
Referentna kamatna stopa ostaje u rasponu od 5,25 do 5,5 posto.
31.01.2024
Jesu li burze i dalje preoptimistične?
''Na burzama se uvijek očekivanja gledaju s perspektivom jednog do dva kvartala unaprijed. Mi ćemo sigurno gledati rezanje kamatnih stopa, ali kada točno ne znam. Politika snižavanja kamatnih stopa utječe i na evaluaciju određenih kompanijskih rezultata. Taj optimizam i dalje ima temelje. Ako se s treće strane gledaju i financijski izvještaji za proteklu godinu, vidljivo je da je u četvrtom kvartalu, kada se vjerovalo da će biti lošija slika, situacija bila odlična. Temelji optimizma će biti i dalje prisutni'', smatra on.
Na koncu, Hrvatska spada među zemlje eurozone koje se malo teže nose s inflacijskim pritiscima pa je pitanje kako će se točno potez Europske središnje banke (ECB), kada god do njega dođe, reflektirati na zemlju?
''Mislim da smo bili svjedoci u Hrvatskoj, posebno u drugoj polovici godine, da je došlo do smanjenog kreditiranja pravnih osoba od strane banaka. To će biti jedan od glavnih pokretača budućih trendova. S druge strane, kompanije koje su dio viših troškova prebacivale na potrošače, sada više nemaju taj prostor. Inflacija bi stoga, pogotovo u drugoj polovici godine mogla doći pod kontrolu pa i potezi ECB-a ne bi trebali zemlju zateći nespremnu'', zaključio je Japunčić.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu.