.webp){kind=icon}
Generalni direktor NLB-a Blaž Brodnjak govorio je u intervjuu za Bloomberg Adriju o planovima banke do 2030. godine, nadajući se da će ući na hrvatsko tržište, kao i o potencijalima za razvoj kreditiranja stanovništva, gospodarstva i velikih infrastrukturnih projekata u većini država Adria regije, koja se ubrzano razvija, dok kupovna moć stanovništva raste zbog povećanja zarada.
Rezultati NLB-a u prvom kvartalu bili su bolji u usporedbi s prošlom godinom, posebno kada je riječ o neto dobiti. Kakva su vaša očekivanja za 2024. godinu i kakva će biti politika dividendi?
Već smo najavili da će dividenda iznositi 220 milijuna eura. Isplatit ćemo je u dva navrata. Rezultati su zadovoljavajući. Primjećuje se da je marža dostigla određeni vrhunac. Svi sada iščekujemo odluku o kamatnim stopama Europske središnje banke u lipnju, hoće li doći do smanjenja ili ne. Generalno, veoma smo optimistični za ovu godinu. Ako sudimo po prvom kvartalu, ova godina bit će slična prošloj, a u strateškom kontekstu vjerujemo da možemo ostvariti još bolje rezultate u narednom razdoblju u čitavoj regiji, posebno u Sloveniji i Srbiji, što će najviše doprinijeti postizanju tih ciljeva.
Prilikom predstavljanja strategije spomenuli ste da neće imati pozitivan utjecaj samo na bankarski sektor, nego i na oblikovanje regionalne ekonomije. Kako?
Podržavamo vitalne investicije, posebno u produktivnu infrastrukturu. Očekuje se da će biti mnogo investicija u izgradnju puteva, željeznica, energetskih objekata s novim izvorima energije. Raspolažemo kapitalom i likvidnošću kojima težimo taj novac usmjeriti tim projektima, a takvih će projekata biti mnogo, posebno u Srbiji. Također, očekuje se izgradnja drugog bloka nuklearne elektrane u Sloveniji. Pratimo sve to veoma pažljivo i vjerujemo da neće samo NLB, već i cijeli bankarski sustav u regiji biti spremni podržati te projekte brzo i efikasno.
Bloomberg
Kako planirate zadržati visoku profitabilnost u dužem razdoblju? Također, strategija spominje da bi godišnji prihod trebao premašiti dvije milijarde eura. Na kojem tržištu očekujete najveći rast?
To je ciljani obujam prihoda do kraja 2030. godine. Računamo da ćemo moći premašiti te dvije milijarde eura prihoda i milijardu eura profita godišnje, pri čemu se oslanjamo na rast bilančne sume od više od 50 milijardi eura. Praktički, planiramo udvostručiti bilančnu sumu, što će se odraziti na sva tržišta na kojima djelujemo. Očekujemo dopuštenje za ulazak na hrvatsko tržište, najveće u regiji po BDP-u, a istovremeno očekujemo daljnji rast i u Sloveniji. To će značajno doprinijeti rezultatima grupe, posebno u Srbiji. Ondje se očekuje najbrži rast BDP-a, zbog čega je najznačajnije tržište s najvećim brojem stanovnika. Pratimo programe i ambicije srbijanske vlade o produktivnim infrastrukturnim investicijama, što će nam pružiti mnoge prilike za podršku. U tom smislu, Slovenija će i dalje zadržati svoju važnost. Srbija će praktički postati gotovo jednako važna kao Slovenija u smislu prihoda i profitabilnosti u grupaciji, dok će ostala tržišta unaprijediti treći stup naših operacija.
Kada razmatramo ostvarivanje ciljeva, postavlja se pitanje možemo li to postići i bez tržišta Hrvatske. Kada očekujete ulazak na to tržište?
Moguće je postići ih i bez Hrvatske. Potpisali smo ugovor o kupovini lizinškog društva u Hrvatskoj i očekujemo odobrenje u narednih nekoliko tjedana, što će nam omogućiti ulazak na hrvatsko tržište putem lizinga. Međutim, to će biti manjeg opsega. Ne računamo na stvaranje velikih bilančnih suma tako, ali ako je to moguće putem lizinga, vjerujemo da će biti moguće i putem banke. Vjerujemo da će Slovenija i Hrvatska imati snage i volje prevladati prepreke iz prošlosti i omogućiti direktni ulazak na hrvatsko tržište, što će nam omogućiti izravna ulaganja u Hrvatsku. Ako se pruži prilika za direktnu kupovinu banke tamo, bit ćemo jako zainteresirani.
U strategiji do 2030. godine očekujete prinos na kapital od više od 15 posto. Koji su ključni koraci za postizanje tog rasta?
To znači zadržavanje sadašnje razine profitabilnosti. Bit će nešto niža nego sada. Bit ćemo još više usmjereni na razvoj poslovanja sa stanovništvom i gospodarstvom. Ako gledamo udio kredita u bruto domaćem proizvodu, još uvijek je znatno niži u odnosu na razvijene ekonomije, što znači da postoji prostor za daljnji rast. Ekonomija će se u tom području sigurno razvijati, što će biti potaknuto i velikim nadolazećim investicijama.
Depositphotos
Inozemna ulaganja dolaze, posebno u Srbiju, a očekujemo da će Slovenija privući još više izravnih inozemnih ulaganja. To će biti jamstvo da ćemo moći plasirati taj novac. Prosječne plaće rastu brzo, što stvara uvjete za povećanje potrošnje i razmišljanje o dugoročnoj štednji. Također radimo na produbljivanju tržišta u tom kontekstu, a s obzirom na velike investicije, moći ćemo iskoristiti svoje potencijale.
Koje su ključne promjene koje strategija NLB-a donosi za dioničare, a koje za klijente?
Nastojat ćemo biti kvalitetna banka. Radit ćemo na poboljšanju iskustva naših klijenata. Svi nas pitaju za fintech izazov i druge izazove koji su prisutni. Na to odgovaram da moramo biti na razini njihove kvalitete usluge, zbog čega ćemo na kraju biti vodeći. To je naš glavni zadatak, na kojem sada radimo, a vjerujem da nas i banke koje razmišljaju slično očekuje svijetla budućnost.
U Sloveniji će do jeseni spajanjem NKBM i SKB banke nastati nova OTP banka, koja će biti konkurentna NLB-u. Kakav utjecaj konkurencije očekujete na poslovanje?
Uvijek želim dobro konkurenciji, tako da smatram da je to dobar potez. Radi se o kvalificiranim igračima koji znaju što rade i koji nisu prisiljeni na neke besmislene marketinške kampanje. Bit će dovoljno konkurentnosti. Naravno, obje strane imaju interes postati najbolje u nekim segmentima. To je dobro za klijente, ali i za sektor ekonomije. U Sloveniji kažemo: "Vuk sit, ovca cijela."
