.webp){kind=icon}
Vrijeme u kojem se nalazimo neki nazivaju Eldoradom za banke. Kamatne stope središnjih banaka diljem svijeta su nakon dugog razdoblja ekstremno niskih postotaka dostigle razine koje nisu viđene desetljećima. Zbog toga, i poslovne su banke zabilježile znatno veće prihode od kamata.
Upravo su zbog toga neke zemlje poput Italije, Češke, Španjolske, Mađarske i Litve uvele porez na ekstraprofit, što je pokrenulo temu opravdanosti uvođenja sličnih nameta i u Adria regiji. O ovoj, ali i drugim temama sugovornik Bloomberg Adrije bio je Blaž Brodnjak, predsjednik uprave dioničkog društva NLB, matične banke NLB Grupe.
Izvanredni profiti i izvanredne okolnosti
S Brodnjakom smo razgovarali tijekom posjete Ljubljani koju je za novinare iz regije organizirao NLB i prije nego što je slovenski premijer Robert Golob najavio uvođenje ekstraporeza za banke. Razgovor je počeo spominjanjem poplava koje su pogodile Sloveniju. Te poplave, ali i druge prirodne nepogode koje su zadesile Sloveniju, stavile su potrebu države za financiranjem u prvi plan, a scenarij za koji se Italija odlučila izgleda mu kao dobro odmjerena odluka.
"Ta mi se odluka čini razumnom, više od toga ne bi nužno bilo opravdano. Međutim, ja nisam zagovornik jednokratnih poreza, i prije sam uvijek za solidarnost. Mi smo kao grupa spremni pomoći, a to već i činimo", rekao je Brodnjak.
Dodaje kako, nakon što se po strani ostavi želja banaka da pomognu u sanaciji štete kao što je to slučaj u Sloveniji, sumnja da se profiti banaka mogu smatrati ekscesnim.
"Ljudi kažu da su to ekscesni profiti jer su porasli 100 posto, ali s koje baze? Ako si porastao s pet na 10 posto prinosa na kapital, to još uvijek nije ekscesno jer tih pet nije bilo normalno", dodaje Brodnjak.
S druge strane, crvena lampica koja se upalila za talijanske vlasti nije bila samo rast kamata na kredite, već i sporiji rast kamata na depozite.
"Možemo pričati o depozitima. Zašto smo ih držali niske tako dugo. Zato što je odnos kredita i depozita 55 posto. Taj novac ne može nigdje plasirati, bankarski je sektor prelikvidan. Ne želimo forsirati prikupljanje depozita i onda zarađivanje preko noći putem kamata Europske središnje banke jer će te kamatne stope biti smanjene", dodao je bankar.
Kako Brodnjak kaže, nije opravdano ni potrebno razmišljati o ekstraporezu jer će se i neto kamatne marže, koje pokazuju odnos između onoga što banka zarađuje na kreditima i onoga što isplaćuje na ime depozita, smanjiti.
Nedavno smo vodili razgovor na istu temu s profesorom bankarstva Đorđem Đukićem.
Kada kamate padnu
Podsjećamo, NLB Grupa je u prvih šest mjeseci 2023. godine ostvarila neto kamatnu maržu od 3,3 posto, dok je rast prihoda od kamata na međugodišnjoj razini iznosio 68 posto. Brodnjak očekuje da će se te razlike smanjiti već od ovog kvartala.
"S jedne strane, usporit će se tempo rasta kamatnih stopa jer će ECB vjerojatno napraviti samo još koji korak i to je to. S druge strane, mi de facto dižemo kamatne stope, naročito u Sloveniji. To će normalizirati kamatne stope, a samim tim i marže. One neće rasti, nego će se stabilizirati."
STA
Sljedeće bi godine ECB trebao krenuti smanjivati stope, pa će se marže opet naći pod pritiskom, dodaje Brodnjak.
"Mislim da će se kamatne stope nešto duže zadržati na visokim razinama i da to smanjenje neće nužno doći tijekom prvog kvartala, ali možda već sredinom godine, kada vide kako će se inflacija kretati", rekao je bankar.
Dodao je da su kamatne stope na depozite već porasle u svim zemljama gdje posluju. "To smo digli na normalne razine i nema više ni razloga govoriti o ekstraprofitima jer će oni odsad biti normalizirani. Šest mjeseci 'El Dorada', kako ga neki nazivaju, dolazi na sedam godina negativnih kamatnih stopa gdje su banke u eurozoni jedva zarađivale pet posto ROE. Pitanje je je li sve to opravdano. Ja bih rekao da je u pitanju populizam", kaže Brodnjak.
Depoziti nisu jedina opcija
Predsjednik uprave NLB-a navodi da bankarski depoziti nisu jedini način da se novac sačuva, kao i da se očuva njegova vrijednost. Stoga je potrebno klijentima predočiti druge načine da se višak sredstava uloži.
"Trebamo educirati građane da postoji alternativa bankarskom depozitu. Da mogu kupiti državne obveznice i imati prinose veće od bankarskog depozita. A postoje i druge alternative. Naša je regija još uvijek u kamenom dobu što se tiče razumijevanja tržišta kapitala. Nekretnine i gotovina – ostalo nas ne zanima, a postoji mnogo alternativa koje povijesno bilježe bolje rezultate", rekao je bankar.
Bloomberg
"S druge strane, ako držiš novac u banci, koji uvijek možeš povući, to je alternativa gotovini, to efektivno nije depozit. U Sloveniji smo uveli uslugu nalik na štedni račun, gdje je deponirana sredstva moguće povući za sedam dana, i tu je kamatna stopa nešto veća", dodaje.
O naknadama drugi put
Jedna od bitnih tema za Srbiju je i istek razdoblja važenja džentlmenskog sporazuma Narodne banke Srbije i poslovnih banaka o smanjenju naknada za održavanje tekućih računa i platnih usluga. Kako su iz NBS-a rekli za Bloomberg Adriju, nijedna banka zasad nije najavila promjene cjenika usluga, ali su četiri najavile nove usluge za svoje korisnike.
Brodnjak na tu temu nije iznio previše detalja, dodavši da više informacija o tome imaju u srpskom dijelu NLB Grupe.
"Naravno, pratit ćemo što rade ostali, ali ćemo se uvijek truditi naći rješenje koje je prihvatljivo za naše klijente. Činjenica je da smo mi napravili neke poteze u prošlosti kada je naša banka bila puno jeftinija od ostalih, pa je sve stvari potrebno postaviti u perspektivu", zaključio je Brodnjak.
