Era šokova stvara izazove za ECB u suzbijanju inflacije

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je da će nagle promjene u globalnoj trgovini i obrambenoj arhitekturi regije otežati održavanje stabilne inflacije.

Govoreći na konferenciji u Frankfurtu, Lagarde je rekla da te promjene predstavljaju "dvostruke šokove" koji, zajedno s klimatskim promjenama, kompliciraju oblikovanje politika.

"Održavanje stabilnosti u novoj eri bit će ogroman izazov", rekla je u srijedu. "To će zahtijevati apsolutnu predanost našem cilju inflacije, sposobnost analize koje vrste šokova zahtijevaju monetarnu reakciju te agilnost u odgovaranju na odgovarajući način."

Dužnosnici su uvjereni da će se inflacija vratiti na cilj od dva posto početkom sljedeće godine te da će smanjivati kamatne stope kako bi olabavili pritisak na gospodarstvo eurozone. Još uvijek procjenjuju učinke niza carina koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, uz istodobno povećanje vojnih izdvajanja u Europi.

"Fragmentacija trgovine i veća potrošnja na obranu u sektoru s ograničenim kapacitetima mogli bi u načelu potaknuti inflaciju", rekla je Lagarde. "Ipak, američke carine također bi mogle smanjiti potražnju za izvozom iz EU-a i preusmjeriti višak kapaciteta iz Kine u Europu, što bi moglo ublažiti inflatorne pritiske."

Bez obzira na šokove, "moramo postaviti našu politiku na način koji osigurava da se inflacija uvijek vraća prema dva posto u srednjem roku", rekla je.

Razmatraju scenarije

Trenutno, dodala je Lagarde, ECB razmatra različite scenarije o tome kako će trgovinske carine i fiskalni planovi utjecati na rast i inflaciju.

U fusnoti uz tu izjavu navodi se kako je "potrebno jasno istaknuti da će središnja banka reagirati na odgovarajući način u slučaju velikih poremećaja na tržištu". ECB ima "snažnu evidenciju" u pružanju podrške likvidnosti financijskim tržištima u trenucima stresa, kao i dva programa zaštite, stoji u priopćenju.

ECB će rezultate revizije svoje strategije monetarne politike objaviti u drugoj polovici 2025. godine. Iako je ta revizija manje opsežna od prethodne, završene 2021., i dalje bi mogla imati značajne implikacije na buduće odluke o kamatnim stopama i odgovore na krizne situacije.

Dužnosnici istražuju kako najbolje postupiti ako se šokovi u opskrbi budu događali češće. U prošlosti su takvi događaji uglavnom bili zanemarivani, pod pretpostavkom da samo privremeno utječu na rast cijena. No posljednjih godina pokazalo se da, ako postoji rizik da takvi poremećaji postanu dugotrajniji i ozbiljniji, inflacijska očekivanja mogu odstupiti od cilja, bez obzira na to dolaze li šokovi sa strane ponude ili potražnje.

Kritičari tvrde da je ECB 2021. pogriješio kada je procijenio da je skok inflacije privremen. Također smatraju da je prekasno reagirao povećanjem kamatnih stopa i obustavom neto kupnje imovine sljedeće godine.

"Unutar dobro osmišljene strategije i nepokolebljive predanosti stabilnosti cijena, morat ćemo zadržati fleksibilnost kako bismo mogli pravovremeno odgovoriti na složene okolnosti kada se pojave", rekla je Lagarde.

U svom govoru nije se dotaknula dugoočekivanog travanjskog sastanka o monetarnoj politici, oko čega su investitori podijeljeni – neki očekuju sedmo smanjenje kamatnih stopa od lipnja, dok drugi smatraju da bi ECB mogao napraviti pauzu.

Govoreći odvojeno, član Upravnog vijeća Gediminas Šimkus izjavio je da su troškovi zaduživanja i dalje niski, ali da je teško predvidjeti kada bi moglo doći do sljedećeg smanjenja. Portugalac Mário Centeno, s druge strane, rekao je kako bi "radije djelovao prije nego kasnije".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar