ECB će opet smanjiti kamatne stope, unatoč geopolitičkim tenzijama

Europska središnja banka (ECB) sprema se sniziti kamatne stope po šesti put od lipnja, unatoč nestabilnoj ekonomskoj slici.

Analitičari koje je anketirao Bloomberg gotovo jednoglasno predviđaju smanjenje stope depozita za četvrtinu boda, na 2,5 posto. Osim toga, mišljenja se jako razlikuju: jedni ne očekuju daljnja smanjenja dok drugi smatraju da će referentna vrijednost ići sve do jedan posto početkom 2026.

 

Tržišta trenutno prognoziraju samo još dva smanjenja kamata ECB-a ove godine.

"Odluka ovog četvrtka trebala bi biti jednostavna, ali će rasprave unutar Upravnog vijeća nedvojbeno postati žešće", rekla je Sonja Marten, voditeljica istraživanja valuta i monetarne politike u banci DZ. "To bi mogla biti posljednja 'jasna' odluka ECB-a ove godine."

Objava o odluci očekuje se danas, u 14:15 u Frankfurtu, a predsjednica ECB-a Christine Lagarde bit će dostupna za pitanja na konferencije za novinare 30 minuta kasnije.

Kamatne stope

Iako su središnji bankari, uključujući članicu Izvršnog odbora Isabel Schnabel, pozvali ECB da započne raspravu o pauzi u smanjenju kamatnih stopa ili o njihovom potpunom zaustavljanju, čini se da se nitko ne protivi ovotjednom potezu.

Novim sniženjem bi ono od lipnja dosegnulo 150 baznih bodova – dvostruko više od onoga što je Bank of England proveo tijekom svog ciklusa rezanja i osjetno više od 100 baznih bodova Feda.

Isabel Schnabel | Bloomberg

Neslaganje u ECB-u djelomično se pojačava oko toga koliko monetarna politika sputava gospodarstvo. Schnabel "više nije sigurna je li to još uvijek restriktivno". Grk Giannis Stournaras smatra da su "definitivno još uvijek na restriktivnom području".

Dužnosnici se slažu da bi stope trebale biti dovedene na razine koje više ne ograničavaju aktivnost, poznate kao neutralne. Međutim, samo ih je nekolicina iznijela ideju o guranju još niže kako bi se potaknula potražnja. Dok je nedavna studija među dužnosnicima ECB-a otkrila kako neutralnom smatraju stopu između 1,75 i 2,25 posto, neki smatraju da bi to moglo biti i više.

Geopolitika

Zadaću ECB-a komplicira geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja. Eskalirajući trgovinski rat predsjednika Donalda Trumpa i posljedični učinci njegove odluke da rekalibrira američke sigurnosne saveze glavni su izazovi za kreatore monetarne politike.

Dok se carine općenito smatraju negativnima za europsko gospodarstvo, implikacije na inflaciju manje su jasne. Možda će biti koristi od rasta potrošnje na obranu i od budućeg kancelara Friedricha Merza koji se zalaže za velike infrastrukturne izdatke u Njemačkoj.

Čelnici EU-a sastaju se u četvrtak u Bruxellesu kako bi razgovarali o većoj vojnoj pomoći Ukrajini i planovima za jačanje sposobnosti vlastitih oružanih snaga. Stournaras je prošli tjedan izjavio: "ako će postojati zajednički cilj EU-a da poveća potrošnju na obranu, možemo razgovarati o tome što ECB može učiniti kako bi podupro taj cilj."

Ekonomisti iz Allianza upozorili su da će ECB možda morati ponovno pokrenuti kupnju obveznica velikih razmjera, ako veći proračunski deficiti ugroze održivost duga i potaknu širenje spreada državnih obveznica.

Prognoze

Analitičari očekuju tek neznatne promjene tromjesečnih projekcija gospodarskog rasta i inflacije. Slažu se s općom procjenom ECB-a da je rast potrošačkih cijena na putu prema ciljanoj stopi od dva posto i da postoje uvjeti za oporavak eurozone.

 

Međutim, prosječna inflacija za 2025. mogla bi se revidirati u odnosu na prosinačku prognozu od 2,1 posto, uglavnom zbog viših troškova energije.

Jens Eisenschmidt iz Morgan Stanleya, bivši ekonomist ECB-a, očekuje da će ažurirane prognoze pokazati da će se rast cijena vratiti na ciljanu razinu tek u prva tri mjeseca 2026., umjesto ove godine kako je prije bilo predviđeno.

Iako je bila nešto iznad očekivanja analitičara, inflacija je pala na 2,4 posto u veljači s 2,5 posto prethodnog mjeseca.

 

-- Uz pomoć Joela Rinnebyja, Harumija Ichikure i Jamesa Hiraija

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar