Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je da su viši troškovi energije udaljili eurozonu od osnovnog scenarija ECB-a, iako još uvijek nedovoljno da bi opravdali sklonost povećanju kamatnih stopa.
"Nalazimo se između osnovnog i nepovoljnog" scenarija za rat u Iranu, rekla je Lagarde za Bloomberg u utorak u Washingtonu, gdje prisustvuje proljetnim sastancima MMF-a.
Na pitanje znači li to da ECB sada ima pristranost prema pooštravanju monetarne politike, rekla je da ne. "Imamo kompas koji ukazuje na stabilnost cijena temeljenu na financijskoj stabilnosti", rekla je Lagarde.
Čitaj više
ECB želi omogućiti bankama lakši prijenos kapitala preko granica
Slobodan protok kapitala i likvidnosti unutar banaka u regiji ojačao bi zajmodavce omogućujući učinkovitiju raspodjelu resursa, objavio je ECB u utorak u Frankfurtu.
prije 9 sati
Tko će kontrolirati europske financije - države ili ESMA?
Europa bi imala koristi od izravnog nadzora nad nekim od svojih najvećih tržišnih sudionika.
30.03.2026
Kako je rat s Iranom u nekoliko tjedana promijenio globalnu ekonomiju
Prvi znakovi sinkroniziranog šoka u svjetskom gospodarstvu pojavili su se u poslovnim anketama koje otkrivaju kako posljedice rata s Iranom sakate zamah rasta i potiču rast cijena.
24.03.2026
ECB drži kamatne stope stabilnima dok dužnosnici procjenjuju cijenu rata s Iranom
Europska središnja banka (ECB) ostavila je kamatne stope nepromijenjenima šesti sastanak zaredom, nastojeći dobiti jasniju sliku o tome koliko će se rat s Iranom pokazati štetnim za inflaciju i gospodarstvo.
19.03.2026
ECB važe koje su mjere potrebne nakon šest i pol tjedana borbi na Bliskom istoku koje su dovele do naglog porasta cijena nafte i narušenog gospodarskog raspoloženja. Ukupna inflacija u Europi već je skočila daleko iznad cilja od dva posto. Ključno pitanje je koliko će se dugotrajnim taj skok pokazati.
Tržišta smatraju da je povećanje kamatnih stopa samo pitanje vremena. No, s obzirom na neizvjesnost sudbine mirovnih pregovora između SAD-a i Irana, ne predviđaju povećanje na sljedećem sastanku 29. i 30. travnja.
Trgovci se klade na dva puna povećanja od četvrtine boda ove godine, s oko 30 posto šanse za treće, u usporedbi s okladama na čak četiri takva povećanja prije tjedan dana. Prinosi njemačkih dvogodišnjih obveznica, koji su osjetljivi na promjene politika, pali su za čak 11 baznih bodova na 2,54 posto.
"Moramo biti potpuno agilni i spremni kretati se u smjeru koji je potreban. Moramo biti ovisni o podacima, kao što smo više puta rekli, ali to ne pretpostavlja dok danas govorimo da ćemo ići u jednom ili drugom smjeru. I sigurno ne određuje putanju kamatnih stopa koju danas mogu potvrditi", rekla je Lagarde.
Nove projekcije MMF-a objavljene ranije u utorak mogle bi dodati određenu jasnoću, sugerirajući bržu globalnu inflaciju uz slabiji rast. U eurozoni od 21 zemlje, očekuje se da će potrošačke cijene ove godine porasti za 2,6 posto – što je u skladu s vlastitom prognozom ECB-a.
Nekoliko dužnosnika središnje banke sa sjedištem u Frankfurtu smatra da je taj osnovni ishod manje vjerojatan kako se sukob odugovlači, a zatvaranje Hormuškog tjesnaca pogoršava.
To bi približilo nepovoljnom scenariju koji predviđa vrhunac inflacije od 4,2 posto. Ako se situacija dodatno pogorša, ozbiljan scenarij uključuje kratku recesiju i rast cijena veći od 6 posto.
Zasad dužnosnici prate koliko snažno viši troškovi energije utječu na druge dijelove gospodarstva, posebno prateći stvari poput zahtjeva za plaćama, koji su dramatično porasli nakon što je inflacija premašila 10 posto nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine.
"Vrlo smo jasno rekli da će nam trebati podaci za djelovanje, ali da nećemo oklijevati djelovati. To zaista dobro prikazuje stav koji imamo", zaključila je Lagarde.
.webp){kind=icon}
