Banke su se pokazale kao jasni pobjednici 2024. godine kada je riječ o europskom tržištu kapitala. Cijene bankarskih dionica prošle su godine nadmašile rast šireg indeksa za 20 postotnih bodova, što je rezultat povoljnog okruženja u kojem je bankarski sektor poslovao. Kada je riječ o Adria regiji, bankarske grupacije ističu kako je upravo regija značajno pridonijela dobrim rezultatima, kaže Marina Petrov Savić, analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Predstavljajući analizu trendova u bankarstvu na konferenciji (R)evolucija financijskog sektora, koja je danas održana u Sarajevu, Petrov Savić navela je kako su banke u regiji prošle godine ostvarile prinos na kapital koji je znatno iznad prosjeka zemalja iz kojih dolaze matične banke domaćih financijskih institucija te nešto iznad prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (CEE).
Banke u Adria regiji prednjače u kreditnoj aktivnosti u odnosu na eurozonu
"Uvjeti u kojima banke posluju slični su u kontekstu faktora koji omogućuju visoku profitabilnost - likvidnost je dobra, a kreditni rizik ograničen", ističe Petrov Savić.
Čitaj više
Japan u posljednjem kvartalu nadmašio očekivanja ekonomista
Japansko gospodarstvo je u posljednjem kvartalu 2024. nadmašilo očekivanja ekonomista.
17.02.2025
MK grupa želi postati jedan od vodećih igrača na hrvatskom bankarskom tržištu
Fokus bankarske grupacije je na ulazak na sva regionalna tržišta, gdje pokušav postati jedna od prve tri banke na svakom od njih, kaže Aleksandar Kostić.
11.02.2025
Tržišta očekuju smanjenje kamata: Hoće li ECB ispuniti prognoze i stabilizirati inflaciju?
Tržišta očekuju smanjenje kamata ECB-a, no odluke ovise o inflaciji i globalnim kretanjima. Slabosti u gospodarstvu mogu pomoći, dok ECB čeka jasniju sliku prije daljnjih poteza.
07.02.2025
Koja banka nudi najnižu kamatu za stambeni kredit?
U državnoj banci EKS je 3,77 posto, dok najskuplje kredite imaju Slatinska i Samoborska banka gdje prelazi 5,7 posto.
06.02.2025
Kamatne stope pratile su smjer monetarnih politika, ali ne jednakim intenzitetom. Najizraženija transmisija bila je u Srbiji, budući da je Narodna banka Srbije (NBS) značajno povećala kamatne stope. Međutim, analitičari predviđaju da će upravo u toj zemlji uslijediti najveće smanjenje u 2024.
"U Hrvatskoj i Sloveniji transmisija je bila u skladu s trendovima u cijeloj eurozoni, dok je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini rast kamatnih stopa bio znatno slabiji", naglašava Petrov Savić.
"Adria regija prednjači u kreditnoj aktivnosti, koja pokazuje bolju dinamiku u usporedbi s eurozonom. Krediti gospodarstvu i stanovništvu u 2024. godini porasli su za oko osam posto u regiji, dok je rast u eurozoni bio nešto iznad jedan posto. Također, uz to možemo dodati rast naknada i provizija, koji je brži u odnosu na eurozonu."
Analitički tim Bloomberg Adrije u 2025. godini očekuje nastavak dobre profitabilnosti bankarskog sektora, pri čemu se predviđaju dvoznamenkaste stope povrata na kapital, iako ne na razini rekordne 2024. godine.
"Iako očekujemo da će kamatne stope nastaviti postupno padati, njihov utjecaj na profitabilnost bit će dijelom neutraliziran nastavkom snažne kreditne aktivnosti u regiji", navodi Petrov Savić.
Rast kreditne aktivnosti analitičari ne očekuju samo u segmentu gospodarstva, već i u segmentu stanovništva. Na to utječu rast cijena nekretnina i potrošačke košarice, kao i veći kapacitet za zaduživanje zbog rasta plaća.
"Ako pogledamo razinu zaduženosti - dug poduzeća i stanovništva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), vidimo da je regija ispod prosjeka razvijenih europskih zemalja, ali i ispod prosjeka CEE regije. Također, omjer kredita i depozita manji je od jedan u svim zemljama regije, što pokazuje da postoji prostor za daljnji rast zaduženosti, pa čak i ubrzanje kreditne ekspanzije", ističe Petrov Savić.
Marina Petrov Savić | Bloomberg Adria
Problematični krediti europskih banaka na povijesnom minimumu
Bankarski sektor dugi je niz godina bio pod pritiskom niskih kamatnih stopa, no ciklus njihova povećanja zapravo je pozitivno utjecao na profite, što su tržišta prepoznala.
Petrov Savić naglašava kako je važno promatrati ne samo bankarske kamate, već i općenite povrate koji su se mogli ostvariti tijekom prethodnih godina.
"Svako ulaganje sredstava banaka donosilo je dobit – bilo da je riječ o kreditiranju, investicijama ili čak polaganju sredstava kod središnjih banaka", objašnjava.
Dva ključna faktora pridonijela su uspjehu bankarskog sektora: likvidnost i kreditni rizik.
Likvidnost je bila osigurana politikom kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB), koja je pojačana tijekom pandemije i neposredno nakon nje. No od kraja 2022. godine postepeno dolazi do smanjenja viškova likvidnosti, iako su i dalje oko trećinu veći nego prije pandemije.
"Da je situacija bila drukčija, banke ne bi imale viškove likvidnosti, već bi se suočavale s manjkom, što bi ih prisililo da traže sredstva na tržištu i plaćaju više kamate, što bi se onda prelilo na klijente i ugrozilo kreditnu aktivnost", objašnjava Petrov Savić.
Drugi važan faktor je kreditni rizik. Stabilnost bankarskog sektora podržana je činjenicom da nije došlo do značajnog rasta kreditnog rizika i gubitaka. Trenutno problematični krediti u europskim bankama čine oko dva posto ukupnih kredita, što je povijesno niska razina.
"Iako su cijene dionica europskih banaka snažno porasle, one su i dalje podcijenjene prema valuacijskim pokazateljima. Usporedimo li ih sa širim burzovnim indeksom (Stoxx Europe 600), vidimo da ima dvostruko višu valuaciju. Slično se može zaključiti i kada ih usporedimo s američkim bankama", dodaje analitičarka.
Kreditna aktivnost bila je prigušena tijekom protekle dvije godine u segmentima gospodarstva i stanovništva, a stope rasta bile su znatno ispod desetogodišnjeg prosjeka.
"Uzimajući u obzir inflaciju, mogli bismo vidjeti da je realna kreditna aktivnost u 2023. i 2024. godini zapravo padala. Iako je transmisija monetarne politike bila slabija nego što su kamatne stope sugerirale, ipak je došlo do značajnog rasta kamata", zaključuje Petrov Savić.
U drugoj polovini 2024. analitički tim Bloomberg Adrije očekuje promjenu trenda, budući da su središnje banke počele smanjivati kamatne stope. Ipak, one su i dalje relativno visoke, a izgledi da se u skorije vrijeme vrate na niske razine iz prethodnog desetljeća ostaju slabi.
Međutim, usporavanje kreditne aktivnosti proizašlo je iz usporavanja ekonomije i slabije potražnje, a ne obrnuto. Prema najnovijim anketama kompanija iz industrije, tek oko pet posto njih navodi pristup financiranju kao prepreku poslovanju, dok čak 40 posto ispitanika kao ključni izazov ističe nedostatak potražnje.
Konferencija (R)evolucija bankarskog sektora okuplja vodeće stručnjake i donositelje odluka s ciljem rješavanja ključnih izazova i definiranja strategija budućeg razvoja. Naglasak je na trenutnom stanju sektora, zakonodavnim preprekama i implementaciji fintech inovacija. Događaj pruža priliku za razmjenu iskustava među ključnim akterima te usvajanje najboljih praksi s razvijenih tržišta.
.webp){kind=icon}
