U trenutku kad se, zbog nedavne odluke Hrvatske narodne banke, priprema djelomično zaoštravanje uvjeta za dobivanje kredita, bacili smo pogled na ponudu stambenih kredita domaćih banaka i došli do zaključka kako Hrvatska poštanska banka (HPB) u ovom trenutku nudi najnižu efektivnu kamatnu stopu za kredite za kupnju stanova odnosno kuća.
Prema usporednim podacima središnje banke, HPB za stambene kredite nudi efektivnu kamatnu stopu (EKS) od 3,77 posto. Maksimalni iznos kredita koji se može dobiti u toj banci je 400 tisuća eura.
Nakon HPB-a, po visini odnosno nizini kamatne stope slijede Karlovačka banka gdje je EKS 4,01 posto, te OTP banka sa stopom od 4,08 posto.
Čitaj više
Analizirali smo poslovanje banaka: Jesu li bankovne naknade veće u regiji ili u EU-u?
Dobri profiti, visoka likvidnost i solventnost te niski kreditni rizici odrazili su se i na cijene dionica, zbog čega je bankarski sektor bio jedan od vodećih na tržištu kapitala u Europi.
20.01.2025
HNB uvodi izvanredne mjere za obuzdavanje kreditiranja građana
HNB će od početka travnja ograničiti iznose duga koje smiju otplaćivati građani u odnosu na njihov dohodak.
22.01.2025
Hrvati sve zaduženiji, ukupni krediti kućanstava dosegnuli gotovo 23 milijarde eura
Tijekom drugog tromjesečja 2024. krediti kućanstvima porasli su za 0,7 milijardi eura ili 3,1 posto.
31.07.2024
Najskuplje stambene kredite u ovom trenutku nude Slatinska i Samoborska banka gdje kamatne stope prelaze 5,7 posto. U trima najvećim banaka, Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste, kamate se kreću između 4,3 i 4,5 posto.
U središnjoj banci napominju kako se brojke koje objavljuju odnose na efektivnu kamatnu stopu, i to za maksimalan iznos kredita koji pojedina banka nudi. Radi se o kreditima s fiksnim kamatnim stopama koji prevladavaju u ponudi domaćih banaka.
Efektivna kamatna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB) razlikuje se od nominalne kamatne stope koju navode same banke prilikom oglašavanja kredita, ali olakšava usporedbu ponuda između poslovnih banaka. Također, brojke koje objavljuje središnja banka samo su informativne i središnja banka ne jamči da su točne.
Uz to, valja voditi računa i kako konačni trošak podizanja stambenog kredita za potrošače ovisi o eventualnim naknadama koje banke mogu naplaćivati za obradu kredita i druge usluge, kao i o dodatnim uvjetima pojedine banke. One svojim stalnim i boljestojećim klijentima najčešće odobravaju dodatne pogodnosti, bila to nešto niža kamatna stopa ili oslobođenje od plaćanja nekih naknada.
Stroži uvjeti
HNB je prije dva tjedna objavio kako će se od početka travnja početi primjenjivati mjere kojima je cilj zauzdavanje kreditiranja građana. Središnja banka ograničava visinu otplate duga u odnosu na primanja građana za sve, pa tako i stambene kredite. Drugim riječima, mjesečni anuitet u otplati stambenog kredita neće smjeti prelaziti 45 posto primanja potrošača.
Iz središnje banke poručili su kako se mjere uvode "preventivno" i kako će poslovne banke imati nešto slobode prilikom odobravanja kredita, odnosno kako će do 20 posto stambenih kredita moći odobriti i mimo ograničenja.
Stambeni krediti u posljednje četiri godine u prosjeku rastu za 10 posto godišnje, a u HNB-u navode kako "postoje naznake rasta rizika neuredne otplate". Razloge za takav rast rizika pronalaze u rastu cijena stambenih nekretnina, kao i u rastu kamatnih stopa na kredite.
.webp){kind=icon}