Geopolitičke napetosti i ekonomski pritisci: Njemačka oklijeva sa zajedničkim zaduživanjem za obranu

Svjetska ekonomija prolazi kroz turbulentno razdoblje – geopolitičke napetosti, rast kamatnih stopa i korekcije na financijskim tržištima uzrokuju nesigurnost među investitorima i državnim liderima. Kako se Europa nosi s tim izazovima, može li SAD održati svoj gospodarski rast i što nam govore nedavni padovi dionica i kriptovaluta? O tim temama razgovarali smo s Marinom Onoratom iz Mathematica Capital Partnersa.

Njemačka i zaduživanje: Ključni izazov za Europu?

Geopolitičke tenzije na istočnim granicama Europske unije stavljaju dodatni pritisak na državne proračune i zahtijevaju strateško promišljanje. No dok se razgovara o zajedničkom dugu za obranu, Njemačka i dalje oklijeva kada je riječ o zaduživanju.

"Iako rat traje već nekoliko godina, tek sada se ozbiljno razgovara o zajedničkom dugu za obranu. Na to su vjerojatno utjecali pritisci iz SAD-a, posebno nakon govora Trumpovog potpredsjednika Jamesa Davida Vancea u Münchenu, koji je kritizirao europsku sporost i nespremnost za ulaganje u obranu. Njemačka se, s druge strane, još uvijek opire zaduživanju, no pitanje je koliko će to biti održivo. Konkretni potezi i dalje izostaju, ali Europa se, čini se, počinje buditi", zaključuje Onorato.

"Mislim da bi Njemačka trebala malo popustiti tu kočnicu kada je u pitanju zaduživanje. Oni već nekoliko godina ne rastu. Svi konkurentni rastu jer se zadužuju dok oni ne rastu jer govore o štednji", navodi. Razumije svrhu jer zna da Nijemci ne žele opteretiti buduće generacije, međutim, zajednički dug nije novost te podsjeća kako smo ga imali i tijekom korone te da je bio bitno veći nego taj koji se najavljuje.

Bloomberg Adria TV

Može li sinkronizirano povećanje kamatnih stopa u zemljama G7 dovesti do kaskadnog efekta na servisiranje američkog državnog duga? Onoranto smatra da ne.

"Trenutni trošak kamata u odnosu na BDP u SAD-u iznosi oko tri posto, dok je u Europi 1,7 posto. Ako kamate ostanu na trenutnim razinama, američki dug mogao bi doseći 130 do 140 posto BDP-a, a proračunska izdvajanja za servisiranje duga premašiti 10 posto budžeta. To nije zanemarivo, ali povijesno gledano, nije ni najveći problem s kojim se SAD suočavao. Istovremeno, američka vlada pokušava kontrolirati deficit, no pitanje je kako će to utjecati na ekonomiju", nastavlja.

SAD vs. EU: Strukturne razlike i globalni izazovi

Gospodarski rast SAD-a i Europske unije odvija se različitim tempom, a globalna trgovinska fragmentacija i protekcionističke mjere dodatno kompliciraju situaciju.

"Otkako je Trump pobijedio na izborima, povjerenje u tržište je blago poraslo, dok Europa posljednjih deset godina bilježi sporiji rast. Njemačka, kao motor EU-a, stagnira već pet godina – njihov realni BDP nije se pomaknuo. S druge strane, Amerika je nastavila rasti, što je velikim dijelom posljedica državne potrošnje i ulaganja." SAD je uslužno gospodarstvo, s više od 70 posto udjela usluga u bruto dodanoj vrijednosti, dok je Europa više orijentirana na industriju. "U tom kontekstu, Europi će biti izazovnija prilagodba na carinske pritiske i protekcionističke mjere koje dolaze iz SAD-a", smatra Onorato.

Depositphotos

Nvidia – je li i izvrsnost katkad nedovoljna?

Nvidia, donedavni miljenik tržišta, također je zabilježila pad. No kako tvrdi Onorato, to nije posljedica lošeg poslovanja: "Njihovi rezultati su izvanredni, ali nekoliko faktora utjecalo je na pad. DeepSeekov uspjeh, spekulacije oko mogućnosti jeftinijeg razvoja sličnih tehnologija, kao i moguće smanjenje Microsoftovih ulaganja u podatkovne centre, sve su to razlozi privremene korekcije. No kada pogledate dionicu Nvidije, od lipnja prošle godine ona zapravo stoji na mjestu."

 

--- Cijeli razgovor pogledajte na Bloomberg TV-u.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar