Hrvatski stručnjaci savjetuju kako pravilno prilagoditi ulagački portfelj

Kakve su prilike za male ulagače na hrvatskom tržištu kapitala? Država je nedavno najavila još pet izdanja narodnih trezorskih zapisa do kraja godine, nakon dvaju u veljači i ožujku. Uza zapise, država u ovom trenutku planira i još jedno izdanje obveznica na domaćem tržištu, i to u trećem tromjesečju. Paralelno, tržište dionica bilježi snažan rast i visoke valuacije, tržište korporativnih obveznica pokazuje znakove oporavka, a sve više ulagača prepoznaje potencijal diverzifikacije kroz ETF-ove i specijalizirane fondove.

"Trezorski zapisi koji se upisuju ovaj tjedan izdaju se na rok od godine dana i prinosi su 2,6 posto. Za usporedbu, jednogodišnji dug europskih zemalja kao što su Francuska, Njemačka ili Italija kreću se oko 1,7 do 1,9 posto. Referentna depozitna kamatna stopa Europske centralne banke je 2,25 posto, tako da, kad to sve uzmemo u obzir, ovo je jedan jako lijepi prinos i svakako dobra opcija za manje ulagače", objašnjava za Bloomberg Adria TV  Ivana Drlje, članica uprave tvrtke InterCapital, te dodaje kako se to u glavnoj mjeri odnosi na ulagače koji ne vole volatilnost i koji ulažu na jednu godinu.

Za one koji su spremni uložiti na dulji rok i podnijeti nešto više volatilnosti u zamjenu za veće prinose, tu su dionička tržišta kojima se vrlo jednostavno može pristupiti kroz ETF-ove.

"Uz jedan dobro diverzificiran, pomno skrojen portfelj i ulaganje na nešto dulji rok, mogu se ostvariti veći očekivani povrati", kaže Drlje.

Turbulentno razdoblje

Hrvatsko tržište dionica pak bilježi snažan rast i visoke valuacije. Pitali smo postoji li potreba za dozom opreza zbog mogućnosti za korekciju.

"Omjer cijene dionica i zarada kompanija dosta je dobar indikator koliko je zarada dobra ili nije. Taj omjer je za CROBEX 10 trenutačno na nekakvih 13. Za usporedbu, S&P, koji nam je jako dobro poznat, trenutno je na 22,5, gotovo dvostruko više. Naravno, to nije direktno usporedivo, ali dobar je indikator gdje stojimo u odnosu na svjetske indekse. Sve u svemu, mislim da naš indeks i dalje ima potencijala", objašnjava Drlje. "Ono što je bitno je aspekt dividende. Od početka godine, sedam od 10 dionica je najavilo povećanje dividendi i većina njih nudi povrat od tri-četiri posto, što je zadovoljavajući rezultat. Oprez je naravno bitan, s obzirom (na to) da se nalazimo u dosta turbulentnom razdoblju. Puno je neizvjesnosti, tržišta reagiraju na Trumpove tweetove. Treba biti svjestan da treba imati diverzificiran portfelj, ne izložiti se jednoj ili dvjema dionicama na hrvatskom tržištu, već razmišljati globalno i napraviti dobar plan."

Naglašava kako je hrvatsko tržište maleno i navodi SAD, IT sektor, samu Europu koja je "u četiri godine odradila jako dobro i pokazala kako je još uvijek itekako relevantna". Tu je i zlato koje zaista služi kao diverzifikator u uvjetima povećane nesigurnosti. Za one najsklonije riziku, opcija je i bitcoin, dodaje: "On često već jest mali dio portfelja koji donosi dodatnu diverzifikaciju."

No što je sa širom, globalnom slikom? Nakon što je Moody's nedavno snizio kreditni rejting SAD-a, prinosi na američke 30-godišnje državne obveznice preskočili su pet posto. Potez Moody'sa potaknut je rastom američkog državnog duga i kamatnih troškova, a zadao je udarac povjerenju u sigurnost američkih državnih vrijednosnih papira i istovremeno potaknuo bijeg kapitala prema Europi. Uz Trumpove prijetnje carinama od 50 posto na proizvode iz Europske unije i 25 posto na proizvode Applea, mali ulagači suočavaju se s velikom volatilnošću.

Oprez s dugoročnim obveznicama

"Ovdje se više ne radi o izoliranim događajima, nego se radi o činjenici da Amerika ima sve više i više problema i s nabavljanjem i servisiranjem svojeg duga", objašnjava za Bloomberg Adria TV ekonomski analitičar Neven Vidaković. Njegov stav je da mali ulagači koji drže bilo kakve obveznice u ovom trenutku ne trebaju u svojem portfelju imati ništa dulje od pet godina.

"Kratkoročne kamatne stope su dovoljno visoke da budu vrlo zadovoljavajuće i nema potrebe izlagati se dugoročnijim obveznicama", vjeruje Vidaković. "Amerika ima dva problema. Prvi problem je da je njihova burza najpopularnija, tako da svi investitori cijelog svijeta imaju oči uprte u njih, a drugi problem je da se razvilo pasivno investiranje u ETF-ove i sada svi gledaju u nadi da se ova situacija što prije i što lakše razriješi."

Vidaković dodaje kako je oprez ključan i kako je potrebno orijentirati se na sigurne, stabilne, fiksne prihode putem obveznica: "Povećati izloženost obveznicama s ročnosti do tri godine, malo povećati poziciju u zlatu i čekati."

"Ovo nije vrijeme za kreiranje očekivanja, jer (...) fundamentalna očekivanja su eratična, iracionalna i nenormalna", upozorava Vidaković. "Kako je netko mogao očekivati što će Trump reći jedan dan, a što će reći dva dana poslije? To nema veze ni s investiranjem, ni s tradingom ni s bilo čim."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar