Izazovi hrvatskog vinogradarskog sektora: hoće li mjere EU-a pomoći?

Hrvatsko vinogradarstvo suočava se s velikim izazovima: u posljednjih stotinu godina vinogradarstvo je sa 100 tisuća hektara palo na danas tek oko 18 do 20 tisuća hektara površine, a posljedice ostavljaju i klimatske promjene, nestašica radne snage te administrativne prepreke koje sprječavaju vinare u razvoju vinskih destinacija u zemlji.

U 2024. godini proizvodnja je bila tek neznatno veća nego godinu ranije, ali i dalje ispod desetogodišnjeg prosjeka.

"Kad se na sve otegotne okolnosti nadoda nedostatak kvalitetne strategije i njene provedbe, pa i prilagodbe europskim i svjetskim trendovima te loša komunikacija sektora s administracijom, onda je jasno da vremena nemamo i da bi se mjere koje se trebaju provesti trebale početi provoditi odmah", kaže za Bloomberg Adria TV Damir Štimac, vlasnik vinarije Rizman i potpredsjednik udruge Vino Dalmacije.

Hrvatska kontinuirano bilježi i deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vina. Tako je 2023. godine uvoz vina dosegao 46 milijuna eura, dok izvoz stagnira na oko 19 milijuna eura. Štimac kao jedan od problema ističe i sivo tržište: "Ono čemu bismo mi trebali težiti je da izvoz naših vina bude po što većoj cijeni, da to budu vina što bolje kvalitete, a da se kod uvoza provode još strože kontrole i da se sivo tržište i patvorine pokuša na neki način ukloniti s tržišta."

Mjere pomoći Europske unije

Europska komisija u ožujku je predložila paket mjera s ciljem zaštite konkurentnosti i otpornosti vinskog sektora u Europi. Neke od mjera uključuju sprječavanja nastanka viškova kako bi se stabiliziralo tržište te potpore za jačanje otpornosti na klimatske promjene gdje za ulaganja mogu povećati maksimalnu financijsku pomoć EU-a na do 80 posto troškova ulaganja.

"Mislim da su mjere prije svega donesene radi većih zemalja, europskih proizvođača i vinara, odnosno Francuske, Italije i Španjolske, gdje se spominju i viškovi. Mi nemamo takve konkretne probleme", objašnjava Štimac.

Ipak, mjere koje se tiču promocije dobrodošle su, dodaje. Promotivne kampanje koje u trećim zemljama financira Europska unija u sklopu prijedloga mjera pomoći produljile bi se s postojećih tri na pet godina.

"Iako naše osobno iskustvo konkretnog korištenja mjere vinske omotnice i promidžba na tržištima trećih zemalja nije ispalo najbolje jer to sufinanciranje od 80 posto zbog administrativnih prepreka uvijek ispadne na 30-40 posto i onda vinari u budućnosti više nisu zainteresirani za te projekte. Možda bi puno korisnije za hrvatske vinare bilo da se olakša provedba projekata", upozorava Štimac, koji naglašava hitnu potrebu za strukturnim promjenama i većom institucionalnom podrškom.

"Prema interesu naših članova, više od 25 članova (udruge Vino Dalmacije) želi graditi na državnom zemljištu. Upravo su investicije na državnom zemljištu u Dalmaciji ove negativne trendove smanjenja vinogradarskih površina održali koliko-toliko zadovoljavajućim. Sadili smo velike površine na državnom zemljištu i normalno je da tamo gdje smo sadili želimo i graditi, želimo razvijati vinske destinacije i želimo to zemljište i otkupiti", objašnjava. "Postoji višegodišnje nerazumijevanje državnih tijela prema ovom problemu, ne žele se uhvatiti ukoštac s tim. (...) Toliko vremena već gubimo iako smo problem detektirali, dali smo svoje prijedloge rješenja problema koji su vrlo rješivi."

Vinari se, kaže, ne usuđuju investirati jer "investiranje u dugotrajne nasade ni bankama nije zanimljivo, niti se može stavljati pod hipoteku".

"Neki članovi našeg udruženja dobili su određena sredstva europskih fondova, ne mogu ih koristiti jer ne grade, a ne grade jer ne mogu otkupiti zemljište. Sve veže jedno drugo i taj zastoj našem sektoru konkretno u Dalmaciji stvara ogroman problem", upozorava Štimac.

 

---Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar