U Adria regiji najzastupljenije su male vinarije koje su prošle transformaciju iz obiteljskih u komercijalne proizvođače. Možemo slobodno definirati naše tržište vina kao prostor s velikim brojem malih proizvođača koji si međusobno nalikuju, ali svaki je poseban na svoj način.
Posebnost se ogleda u tehnološkom procesu proizvodnje ograničenih količina vina s vlastitim vinogradima, smještenima na specifičnim geografskim područjima koja ističu njihovu jedinstvenost. Geografski položaj, kvaliteta tla i klima ključni su faktori koji diferenciraju proizvode.
Iako postoje i veliki industrijski proizvođači vina, takve tvrtke često imaju širok portfelj proizvoda koji uključuje vina niže kvalitete i cijene, namijenjena masovnoj potrošnji, s neodređenom ciljanom skupinom potrošača. Mali dio njihovih proizvoda konkurira kvalitetom i procesom proizvodnje sličnim manjim proizvođačima, no često se oslanjaju na otkup sirovina s različitih geografskih područja. Nije iznenađenje da veliki proizvođači često nude i druge proizvode od grožđa (poput rakije) kako bi maksimalno iskoristili sirovine.
Čitaj više
Za vina je 2023. bila izvrsna, ovo je popis 50 vrhunskih po razumnoj cijeni
Bloombergova novinarka sastavila je popis 50 najboljih vina od 3243 koje je kušala u 2023.
13.01.2024
Popis 50 najboljih svjetskih vinograda koje vrijedi posjetiti
Argentinska Catena Zapata najbolje je vinsko imanje za enološko iskustvo.
16.07.2023
Vinarijama iz EU-a ulazak Hrvatske u Schengen olakšao poslovanje
Zemljama u Adria regiji izvoz u Hrvatsku ostao isti.
19.03.2023
Istarska malvazija, vina Fruške gore, vina iz Šumadije te makedonska vina ističu se kao pokazatelji kvalitete i regionalne raznolikosti, oslanjajući se na geografsku posebnost.
Jedan od najvećih izazova za male vinarije izvor je sirovina. S jedne strane, vina malih proizvođača, zbog svoje kvalitete i jedinstvenosti, našla su put do kupaca koji prepoznaju vrijednost, no povećana potražnja otežava njihovu sposobnost brzog širenja ponude. Ključno pitanje postaje treba li zbog rasta potražnje žrtvovati posebnost nabavkom sirovina iz drugih geografskih područja ili postaviti cijene tako da se dostatan prihod ostvari korištenjem isključivo vlastitih resursa?
Terroir, prodajni kanali i profitabilnost
Rješavanje problema izvora sirovina samo je dio jednadžbe. Tržište je visoko konkurentno, s velikim brojem malih proizvođača koji ne mogu značajno utjecati na tržišne cijene. Ključne prodajne kanale čine veliki kupci, restorani, hoteli te maloprodaja. Izazov je kako se pozicionirati na vinskim kartama restorana i hotela te na policama trgovina. Kvaliteta vina često nije sporna, ali dostupnost domaćem i inozemnom tržištu presudna je za financijske performanse vinarija.
U suštini, lakše je povećati proizvodnju nego se probiti i zauzeti poziciju na visokokonkurentnom tržištu.
Depositphotos
Jedno od rješenja koje se u posljednje vrijeme provodi udruživanje je proizvođača vina prema geografskim regijama radi lakšeg plasmana proizvoda. Primjer je udruga Balkanska vina kojoj je cilj promociju balkanske proizvodnje i konkuriranje poznatim svjetskim vinima iz Francuske, Italije i Španjolske. U sklopu svake države formirana su manja udruženja poput Makedonska vina.
Sporazum između Srbije i Kine o slobodnoj trgovini, koji omogućuje niže carinske stope, dao je dodatni poticaj srpskim vinarijama za ulazak na kinesko tržište, poznato po velikoj potrošnji.
U analizi proizvođača vina izdvojene su prepoznatljive vinarije prema regijama. Srbija ima 22 vinska područja, dok Sjeverna Makedonija ima tri glavne vinske regije (Povardarje, Pelagoniju i Pčinju), podijeljene na 16 okruga. Tikveška regija najpoznatija je po makedonskim vinima, kako kvalitetom tako i količinom proizvodnje. Hrvatska ima tri glavne vinske regije s podregijama i vinogorjima.
Financijski izvještaji kompanija, Bloomberg Adria analitika
Prema strukturi prodaje, analizirane kompanije bilježe rast prodaje iz godine u godinu.
Od srpskih proizvođača, vinarija Aleksandrović je 2022. godine imala najveću stopu rasta u odnosu na prethodnu godinu – čak 46 posto. Vinarija Kovačević posljednje dvije godine bilježi dvoznamenkaste godišnje stope rasta (31 posto u 2022. i 13 posto u 2023.), dok podrum Radovanović nije ostvario značajan pomak u 2023. godini jer su prihodi od prodaje ostali na gotovo istoj razini kao prethodne godine.
Najveća hrvatska vinarija Agrolaguna bilježi ubrzanje godišnjeg rasta: s 10 posto u 2022. dosegla je 14 posto u 2023. Malvazija iz vinarije Kozlović tek je u 2023. ostvarila dvoznamenkasti rast prihoda od 21 posto, nakon skromnog rasta od sedam posto prethodne godine. Ako izuzmemo najvećeg proizvođača u ovoj grupi, Tikveš, godišnji rast prihoda od prodaje bio je viši kod ostalih proizvođača u 2022. (19 posto) nego u 2023. (11 posto).
Prihodi od prodaje kod gotovo svih vinarija rastu, no važno je istaknuti da vinarije imaju stabilan izvor prihoda s inozemnih tržišta, uz minimalne godišnje varijacije. Predvodnik je Tikveš, koji ostvaruje više od polovice prihoda od prodaje na inozemnim tržištima (57 posto prihoda u 2022. i 55 posto u 2023.).
Kod srpskih vinarija, udio prihoda od prodaje na inozemnim tržištima relativno je stabilan iz godine u godinu: osam posto za podrum Radovanović, oko 15 posto za vinariju Kovačević i 14 posto za vinariju Aleksandrović. Blagi izuzetak zabilježen je 2022. godine, kada su Kovačević i Aleksandrović ostvarili po 18 posto prihoda s inozemnih tržišta, no to nije značajno odstupanje od prethodnog trenda. Agrolaguna se ne razlikuje od srpskih vinarija po tom pitanju, jer njezin udio srednje jednoznamenkastih prihoda implicira da je prvenstveno orijentirana na zadovoljenje potražnje hrvatskog tržišta.
Najveće oscilacije u pogledu EBITDA marže bilježe srpske vinarije. Te oscilacije imaju negativan smjer, uzrokovane promjenama bruto marže kao ključnog faktora. Najveći pad zabilježio je podrum Radovanović, koji ima najnižu bruto maržu među srpskim konkurentima (27 posto u 2021., 24 posto u 2022. i 14 posto u 2023.), što je rezultiralo blagim negativnim EBITDA rezultatom, s EBITDA maržom od negativnih 0,1 posto.
Zahvaljujući visokim bruto maržama (iako u padu sa 75 posto u 2021. na 65 posto u 2023.), vinarija Aleksandrović zadržava visoku profitabilnost, najveću među analiziranim vinarijama.
Kod ostalih vinarija blage oscilacije EBITDA marže objašnjavaju se promjenama u operativnim troškovima, budući da bruto marže ostaju relativno stabilne, s razlikama od samo dva postotna boda iz godine u godinu.
Financijski izvještaji kompanija, Bloomberg Adria analitika
Izdvaja se vinarija Kozlović, na čijem primjeru možemo potvrditi tezu o utjecaju promjene cijena i komercijalne politike. Kozlović je s postojećim operativnim troškovima uspio ostvariti godišnji rast prihoda od prodaje od 21 posto u 2023., povećavši bruto maržu na 26 posto (u usporedbi s 23 posto u prethodnoj godini). Rezultat toga je povećanje EBITDA marže za četiri postotna boda (14 posto u 2023.), dok je neto dobit udvostručena u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši stopu od 10 posto.
Napomena: Bruto marža izračunata je kao postotni udio zbroja troškova prodanih proizvoda te troškova materijala, goriva i energije u ukupnim prihodima od prodaje. Nije bilo moguće odvojeno prikazati troškove materijala jer su kod pojedinih vinarija svi troškovi proizvodnje uključeni u istu kategoriju.
Izgledi za budućnost
Ograničeni proizvodnim i sirovinskim kapacitetima, proizvođači vina suočavaju se s potrebom udruživanja kako bi plasirali svoje proizvode izvan granica matične države. Adria regija obiluje povoljnim klimatskim i geografskim uvjetima koji omogućuju proizvodnju vina specifičnih za mikrolokacije. Ipak, visokokonkurentno tržište predstavlja značajnu prepreku, a plasman proizvoda ostaje ograničen.
Bloomberg
Agresivniji marketinški pristup za promociju nacionalnih potencijala u proizvodnji vina na vinskoj karti Europe prvi je korak prema ostvarivanju potencijala malih vinarija. Tako je, primjerice, istarska malvazija prepoznata u Europi i svijetu kao jedinstvena kombinacija sorte grožđa uzgojene uz Jadransko more i posebne proizvodne metode. Međutim, samo proizvođači s jakim prodajnim kapacitetima mogu plasirati svoje vino na širem tržištu. Slična je situacija i u makedonskim podregijama, gdje prevladava drugačija klima u odnosu na Istru, no problem proizvođača ostaje isti.
Regija Šumadije i područje Triju Morava s podregijama poput Levča, Krnjeva i Oplenca obiluju i obiteljskim i manjim komercijalnim vinarijama čija vina Europljani jednostavno moraju kušati.
.webp){kind=icon}
