Vinski maraton od 2817 kilometara kroz balkanske vinograde

Turizam s predznakom "vinski" u punom smislu riječi kao da praktično još uvijek i nije otkriven na prostorima negdašnje Jugoslavije.

Naravno, neke su države to ranije shvatile i barem djelomično ozbiljnije istražile mogućnosti, no još se uvijek oslanjaju na svoje glavne turističke adute – more, planine, rijeke, jezera, netaknutu prirodu, gastronomiju i etnozačine. No vinska turistička priča može biti golema prilika za razvoj i urbanih i ruralnih sredina.

Bijela vina Posavine, slovenska Brda, istarska malvazija, autohtone sorte Jadrana, hercegovačka igra žilavke i blatine s kamena, vranac koji spaja i razdvaja Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, uz srpsku tamjaniku kao suverenog vladara lokalnog HoReCa tržišta – u nekoliko riječi putniku namjerniku opisuju potencijalnu vinsku ponudu.

Možda bi tako i ostalo, osobito u staroj Jugi kad je pod vinogradima bilo više od 200 tisuća hektara, no situacija se drastično promijenila od vremena socijalističke hiperprodukcije jeftinog vina. Ukupna je površina danas jedva polovica te brojke. Osim Crne Gore, BiH i Kosova s nešto više od po tri tisuće hektara, Hrvatska, Slovenija i Srbija imaju približno jednako (po oko 20 tisuća hektara), a Sjeverna Makedonija najviše – blizu 24 tisuće hektara.

Ne možeš reći domovina bez vina | Bloomberg

 

Treba znati da velik dio tih površina zauzima stolno grožđe, a kao što se često mora dio uroda odstraniti i berbu reducirati kako bi se dobila što bolja sirovina, tako su uz primjenu suvremenih tehnologija, provjerenih sorti i stečenih znanja stvoreni uvjeti za kvalitetnija i raznovrsnija vina od manje sirovine. Pritom se autohtone sorte počinju izvlačiti iz zaborava – na zadovoljstvo vinskih globtrotera.

Razdoblje od kraja kolovoza do kraja listopada, kad je grožđe slatko, a vinogradi još bujni, savršeno je za vinske pustolovine. Doživljaj berbe nezaboravan je sam po sebi i ugodan oblik rekreacije – što su odavno otkrile i diplomatske ekipe koje rado pomažu pri branju. Možda možete i vi, samo se valja najaviti vlasniku vinograda, onom koji razumije vrijednost vinskog turizma – a njemu je svaki dodatni par ruku tada itekako dobrodošao.

Kako bismo pomogli pri odluci gdje zabosti prst na Google Mapsu u potrazi za vrhunskim, ne samo vinskim, doživljajem – predlažemo svojevrsni Adria đir.

Na maratonu su nas posebno usporile brojne ljepote | Nenad Basarić

Pušipel, furmint, moslavac – jedno grožđe za velike nade

Krajnji sjeverozapad ove ture neka bude start, osobito ako stižete iz EU-a. To je i pravedno, znajući da su pristupni i drugi EU-ovi fondovi zapravo stvorili i dalje oblikuju novu vinsku sliku zapadnog Balkana. Tragovi tog financijskog poticaja vidljivi su svuda – na zidovima vinarija, spremnicima, strojevima u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori. No nije samo proizvodnja vina obuhvaćena ubrzanim razvojem – tu su i smještajni kapaciteti, prometna infrastruktura, očuvanje okoliša i usmjerenje prema organskoj proizvodnji, restauracija povijesnih mjesta i događaja, ljudski resursi. Uz EU, mnogo toga procvjetalo je – na radost i putnika namjernika.

Vinarija Štampar u selu Sveti Urban u Međimurju nudi savršenu priliku da vas terasasti vinograd oduševi zauvijek. Položaj Mađerkin breg (341 metar nadmorske visine) tek je nešto niži od najvišeg među stotinama brežuljaka koji se protežu do čak četiriju država: Mađarske, Austrije, Slovačke i – naravno – Slovenije, koja je toliko blizu da čep od pjenušca pri otvaranju gotovo odskoči preko granice.

Njegujući vinsku tradiciju, vinar David Štampar uz međunarodne sorte posvetio se i lokalnima poput pušipela i muškata. Moderna vina osvajaju zlata na najprestižnijem svjetskom natjecanju u Londonu – Decanter World Wine Awards – a medalju je dobio i pjenušac Urban White.

David Štampar | Nenad Basarić

Fantastičan pogled i degustacija vina na Mađerkinom bregu nadmašuju svaku tehnički savršenu degustacijsku dvoranu, a podrum prepun golemih bačvi, iako sagrađen 2000. godine, dodatno je patiniran, pa izgleda drevno – idealan za selfie uspomene.

Štampar, predsjednik lokalne udruge vinara, zaslužan je za nastanak posebne boce za pušipel – sortu u Srbiji i Mađarskoj poznatu kao furmint, a u Moslavini kao moslavac. Jedan je od pokretača projekta Mlado Međimurje, koji promovira sortu silvanac zeleni i vino koje ide u prodaju odmah nakon proizvodnje početkom studenoga. Divne kiseline sjajno prate masniju hranu, a cijena buteljke je ispod pet eura. U svibnju organiziraju manifestaciju Urbanovo, jednu od najznačajnijih u Hrvatskoj.

Vinarija Štampar u selu Sveti Urban u Međimurju nudi savršenu priliku da vas terasasti vinograd, ali i pogled sa visine oduševe | Nenad Basarić

Naravno, lokalni smještaj pruža priliku za upoznavanje s domaćim ljudima i običajima, no onima umornima od puta i ozbiljne degustacije vina Terme Sveti Martin, kao prvi healthness resort u Europi, nude prijeko potrebnu relaksaciju. Udaljene svega osam kilometara od Štamparovih vinograda, otvaraju čitav spektar ponude: zatvorene bazene Temple of Life s ljekovitim termalnim vodama, otvoreni aquapark MartiLandia, razne spa tretmane, fitness i sportsku rekreaciju uz golf teren s devet rupa, biciklizam, planinarenje… Gotovo sve što možete zamisliti i poželjeti.

Dio spa centra Terme Sveti Martin | Nenad Basarić

Sam put kroz Međimurje – jedinu europsku regiju koja je tri puta osvojila nagradu European Destination of Excellence – tih nešto više od 700 četvornih kilometara valovitog zelenila i šuma oko administrativnog središta Čakovca, neodoljivo podsjeća na umirujuću zemlju Teletubbiesa.

Vrhunska estetika hortikulture, oblikovano grmlje, polja kukuruza uz dobru mrežu lokalnih cesta i vrlo strmi vinogradi smjenjuju se sa slikovitim nizovima žutih, zelenih i crvenih bundeva naizgled zaboravljenih u poljima. Iz njih se vadi samo sjeme za cijenjeno bučino ulje – "najbolje na svijetu", kako reče netko – a tikve se ostave da prirodno obogate tlo.

Čakovec, administrativno sjedište županije, nastao je na temeljima rimskog naselja i potom drvene utvrde iz 13. stoljeća. Tri stoljeća kasnije, s obitelji Zrinski počinje se širiti, pa je danas dvorac Zrinski – stari dio grada sa zidinama, kulama, zvonikom, palačom, muzejem i parkovima – mjesto susreta s poviješću.

Svijet pjenušavog zadovoljstva u carstvu rebule

Nakon otprilike tri i pol sata vožnje od Čakovca prema jugozapadu stiže se u oblast Brda – zelenu slovensku Toskanu prošaranu zemljanim putovima i mediteranskom klimom. To je ujedno zemlja "ekstremnog vinarenja", kako pojedini stručnjaci nazivaju područje gdje se često izgubi pojam jesu li loze u Sloveniji ili Italiji, a sorta rebula ponosno nosi orden autohtonosti.

Brojna organska i biodinamička vina, kao i pjenušci koji kvalitetom bez problema nadmašuju i najslavnije iz Champagnea, nastaju ovdje dok vinari Brda već desetljećima pišu vinsku povijest regije.

Nenad Basarić

 

Ne samo vinsku, već i turističku. Rasute po strmim padinama nižu se vinske veličine i legende: Movia, Ščurek, Klinec, Simčič, Prinčič, Jakončič, Erzetič, Tilia… i mnoge druge koje će vas oduševiti svojim vinima, gdje god zastali. No kada je riječ o pjenušcima – posebnom i sve popularnijem vinskom segmentu u svijetu (pa i regiji) – vinarija Bjana vlasnika Mirana Sirka pravo je mjesto za raspirivanje strasti prema mjehurićima.

Brojni regionalni trofeji i platine s Decantera ugrađeni su u zidove podruma obiteljske kuće u mjestu Biljana, najstarije u Brdima, prema zapisima sagrađene još prije osam stoljeća – davne 1208. godine. U ovoj kući imena Chateau Dorišče miris pjenušave rebule savršeno se slaže sa suhim mesom i hukom proteklih stoljeća – taman toliko da nadopuni energiju za daljnje putovanje.

Motovun | Nenad Basarić 

Malvazija ili nepodnošljiva lakoća postojanja

Postoji više vrsta malvazije i neke se od njih znatno razlikuju od našeg poimanja one lagane, cvjetne istarske koja je nezaustavljivo pokrenula razvoj Istre kao regije.

Stotinjak kilometara južno od Brda nalazi se mjesto Buje, u doba bivše Juge široko poznato po imenu tvornice kao onoga odakle dolaze digitroni. Sada smo opet zakoračili u Hrvatsku, a lijep stari kameni gradić na uzvisini zapravo je samo jedan od mnogih sličnog tipa u zaleđu Istre – možda i daleko atraktivnijih. Ipak, činjenica da je udaljen samo pet kilometara od mora i nešto više od 40 od Trsta, a dvokrevetna soba može se pronaći za stotinjak eura, čini ga iznimno privlačnim kao bazu za daljnja istraživanja – osobito vinskom turistu. Zašto?

Nenad Basarić 

Vinarija Veralda, sa svojedobno u Londonu najbolje ocijenjenim crvenim istarskim vinom, udaljena je svega 3,5 kilometra. Dvostruko toliko je do vinarije Kozlović u Momjanu – jedne od najznačajnijih i najljepših istarskih vinarija, s čuvenim malvazijama Đanfranka Kozlovića, od kojih je Santa Lucia osvojila platinu na Decanteru.

Rab | Nenad Basarić 

Arhitektonski spektakularna, smještena u klancu ispod starog grada Momjana, vinarija je u neposrednom susjedstvu jednog od najautentičnijih restorana tog podneblja. Juha od šparoga, fritaje, tek ubrane šumske gljive, tartufi, domaća tjestenina, meso autohtonog boškarina, odresci s roštilja i čuvena istarska maslinova ulja – dragulji su kuhinje Mire Zrnić, vlasnice konobe Stari Podrum.

No mora se dalje – opet stotinjak kilometara na jugoistok, kroz park i tunel Učku, prema Opatiji i Kvarneru, pa uz Jadransku magistralu, a putem mnoštvo izazova. Vinistra, izložba vina koju svakako treba posjetiti ako ste u prolazu, kao i istoimena udruga vinara Istre, dala je poseban zamah razvoju poluotoka koji doslovno vrvi od turista na dvama i četirima kotačima, s prikolicama i bez njih. U potrazi za plažama, školjkama i vinima, trči se, pliva, leti, a sve se više zalazi i u etnopriče kontinentalnog dijela i ponude.

Kvarner, žlahtina i druga jadranska blaga

Stara dama Opatija, s esencijom hedonizma u čuvenom restoranu Plavi podrum, zatim Rijeka s bogatim kulturnim sadržajima – gdje se ne ubraja samo parkirani i obnovljeni Titov brod Galeb namijenjen kao brod-muzej – zapravo je tek odskočna daska prema otocima i obali Dalmacije, jednom potpuno drugačijem vidu vinsko-turističkog istraživanja. Od Rijeke do Dubrovnika je oko 600 kilometara i nešto više od šest sati vožnje, no u potrazi za vinskim iskušenjima na toj ruti možete provesti čitav život, a da ne vidite ni dio ponude. Samo Korčula i Pelješac kriju stotinjak velikih, a osobito manjih vinarija poput Zure ili Bire, koje su posljednjih godina ušle u središte pozornosti vinima od autohtone sorte grk.

Kvarnerski pjenušac | Nenad Basarić

 

Plavac mali – posebno dingač – uz babić i legendarni pošip samo nastavlja niz zanimljivih sorti koji počinje već na Kvarneru. Bijela žlahtina, u nešto ozbiljnijem stilu ili pjenušava, crveni debit koji polako otkriva svoje karte, cvjetna maraština, uz ranije spomenute sorte, pružit će mnoštvo lijepih trenutaka u skrovitim VIP uvalama ili restoranima poput Opata u istoimenoj uvali na Kornatima. Srednjovjekovni viteški turnir s karnevalom Rabska fjera, poput slikovitog putovanja kroz vrijeme, doda sočne turističke arome na Rabu – najjužnijem otoku Kvarnera – što vam, uz izvrsna lokalna maslinova ulja i sušenu hobotnicu, od srca preporučujemo.

Zakačiti krš, proći stazama Tina Ujevića

Krš blatina ili žilavka – riječ je o upečatljivim vinima vinarije Škegro u Radišićima kraj Ljubuškog, koja imenom savršeno opisuju ono što vas čeka u Hercegovini. Upravo je taj kamen idealna podloga za grožđe ovih sorti, kojima je posvećen vrlo cijenjen enogastro festival Blaž Enology (blatina – žilavka) u Međugorju, poznatom po religijskom turizmu, ali zanimljivom daleko više od toga. Čista, lijepo uređena mjesta u blizini Neretve i Mostara – među kojima je i Čitluk – nude iz godine u godinu sve više sadržaja.

Carska Vina Grga Vasilj | Nenad Basarić

 

Ne samo vodopad Kravicu na rijeci Trebižat, rimske iskopine ili kamene tvrđave, nego i vinarije koje, uz odlična vina, ubrzano pripremaju smještajne kapacitete. Carska vina Grga Vasilj s hotelom Cesarica, Vinarija Čitluk, Nuić, Andrija, čuvena biodinamička vinarija Josipa Brkića – sve su to prave poslastice za ljubitelje vina. Pritom se, u već provjereni sortni par, posljednjih godina uvrstio i crni trnjak, dobivši zasluženo mjesto i svoj festival u Ljubuškom, dok crvena i rosé vina te sorte privlače sve veću pozornost – baš kao i restoran Tabak unutar Muzeja duhana.

Muzej duhana | Nenad Basarić

Popularnost trnjak stječe i preko obližnje hrvatske granice, u Vrgorcu – rodnom mjestu Tina Ujevića. No ovdje svakako treba pratiti i trag lokalne bijele sorte kujundžuše, koji vodi do središta u 50-ak kilometara udaljenom Imotskom, poznatom kao gradu s najviše Mercedesa po glavi stanovnika.

Ulazak u carstvo vranca i kratošije

Vrijednim znanstvenim radom na međunarodnoj razini vranac i kratošija proglašeni su crnogorskim autohtonim sortama, a ta je sorta službeno dobila i svoj Međunarodni dan kratošije – 24. travnja.

Nakon svega 30-ak kilometara iz Dubrovnika stiže se u Trebinje, carstvo vranca i žilavke. Zasađeno polje kraj hladne Trebišnjice, vinograd vinarije Podrumi Vukoje 1982, skriva među čokotima tvornicu destilata, ali i moderan Destilerija Aperitivo Bar & Shop.

Nenad Basarić

 

Trebinje krasi prava mediteranska klima i šarm Staroga grada, dok vrhunska gastronomija očekuje namjernike u Vinskoj galeriji – restoranu iznad vinskog podruma Radovana Vukoja. Tamo se već devetu godinu, krajem kolovoza, na terasi i krovu s kojih se Trebinje vidi kao na dlanu, održava Salon žilavke, okupljajući gotovo sve proizvođače tog vina iz Hercegovine, te brojne vinske znatiželjnike iz inozemstva.

Nenad Basarić

Manastir i vinarija manastira Tvrdoš poseban su doživljaj, a tko više voli sportske i rekreativne sadržaje, obavezno treba posjetiti resort Grad Sunca Water and Dino Park, nekih četiri kilometra od središta Trebinja.

Preko Nikšića put vodi prema Podgorici, gdje se u Ćemovskom polju, na oko 2,3 tisuće hektara, prostire jedan od najvećih monolitnih vinograda u Europi, u vlasništvu tvrtke Plantaže. Uz više od 11 milijuna čokota i brojna ogledna polja, tu su i tri golema podruma, među kojima je Šipčanik, nekadašnji podzemni aerodrom, prava atrakcija. Isto vrijedi i za rijeku Cijevnu, koja izvire u Albaniji, a čarobnim kanjonom omeđuje plantažu s koje dolaze vina poput popularnog vranca Pro Corde. To znanstveno potvrđeno zdravo vino 2025. godine u Londonu je na Decanteru okrunjeno zlatom.

U Ćemovskom polju u Crnoj Gori jedan je od najvećih monolitnih vinograda Europe, a u vlasništvu kompanije Plantaže | Nenad Basarić

Ako je do prije nekoliko godina jedina svijetla i vrijedna točka vinske scene bila vezana uz Plantaže, situacija se uz pomoć europskih razvojnih fondova ubrzano mijenja. Niču nove, moderne, luksuzne vinarije, osobito ako krenete cestom prema Cetinju.

Mnoge se od njih spuštaju prema Skadarskom jezeru, nudeći sjajna vina, ekskluzivan mir u gustom zelenilu i eleganciju. Pravo je to mjesto da probate sortnu kratošiju koju cijeli svijet poznaje kao zinfandel ili primitivo, a u Hrvatskoj kao kaštelanski crljenak ili tribidrag.

Vinarija Marković | Nenad Basarić

Udaljena od glavnih puteva, obiteljska vinarija Marković u Dobrskom Selu, osim vina, nudi i prekrasno uređeno imanje, staklenu i zatvorenu degustacijsku dvoranu, četiri smještajne jedinice s bazenom te sedam metara ispod zemlje, u kamenu iskopan podrum neobičnog oblika prepun umjetničkih predmeta i slika koje oslikavaju duhovni i svjetovni sustav Crne Gore. Kao poseban raritet nude u Crnoj Gori rijedak pinot noir, ali i crnu tamjaniku donesenu iz manastira Bukovo u Negotinskoj Krajini.

Vrhunski doživljaj makedonskog vina u središtu Skoplja

Kojim god dobrim putem krenuli od Podgorice do Skoplja, trebat će vam oko pet i pol sati vožnje, a svega četiri kilometra od središta prijestolnice Sjeverne Makedonije nalazi se Chateau Kamnik, svakako jedna od najnagrađivanijih vinarija Balkana. Njihov moćni i profinjeni vranac, ali i shiraz, merlot, cabernet, vina u bocama s metalnom etiketom, pravi su mamac da se popnete do hotela Kamnik, a potom i vinarije na vrhu brijega.

Depositphotos

Neka vas ne uznemire pucnjevi koji se povremeno čuju – riječ je o strelištu. Već sam ulazak u restoran hotela s četirima zvjezdicama The Hunter’s Lodge, neposredno ispod vinarije Chateau Kamnik, uz brojne trofeje na zidovima otkriva da je tu lov zabava broj jedan. Naravno, odmah iza uživanja u vrhunskim vinima, dok se iz vinarije okružene vinogradima pruža pogled na velik dio Skoplja.

Za ovaj gastronomsko-hedonistički hram vlasnika Ikija Malinkovskog, poznavatelji jela od divljači – koja čine velik dio jelovnika – tvrde da je možda i najbolji takav restoran u regiji.

U trenutačno najbrže rastućoj vinskoj bajci Srbije

Paralelno s trajanjem slave enormne popularnosti tamjanike u srpskim kavanama, odvija se i brz uspon Fruške gore te ustoličenje te regije na trenutačni pijedestal razvoja vinsko-turističke kulture.

Otprilike pet i pol sati traje vožnja od Skoplja do Novog Slankamena, gdje se na brijegu nalazi ekskluzivna vinarija Atelje vina Šapat, čiji je restoran Fleur de Sel osvojio jednu od jedine prve dvije Michelinove zvjezdice dodijeljene srpskim restoranima dosad. Odlična vina, fantastična usluga i kuhinja, čudesan vinski podrum i pogled preko Dunava i cijele Vojvodine prema sjeveru oduševit će svakoga. No što je tu autohtono? Pa vino Bianca od sorte muškat žuti (što je zapravo tamjanika), koje se okitilo zlatnom medaljom Mundus Vini u Njemačkoj.

Depositphotos

Šumadija se u vinsko-turističkom smislu također penje na novu stepenicu – Vinarija Aleksandrović gradi vinski hotel, već ima apartmane u sklopu vinograda. Vinarija Doja u Toplici možda ima najluksuznije sobe okružene vinogradom crvenog autohtonog kralja prokupca, a Despotika kraj Smederevske Palanke vinograde i vina morave. Ipak, sada se iz Šapata upućujemo prema hrvatskoj granici, do nekih sat i pol vožnje udaljene Vinarije Erdevik. Zašto? Zato što Šapat možda ima luksuzne smještajne kapacitete i restoran, ali kuhinja Erdevika nije ništa manje maštovita, dok je enologinja Tanja Đuričić stvorila chardonnay Omnibus Lector – svojedobno najbolje ocijenjeno srpsko vino na Decanteru svih vremena. No što je tu autohtono? Belluci Tamjanika, čija je etiketa s crnom Madonom izazvala mnogo rasprava.

Poput razglednice – vina Erdevik | Nenad Basarić

Uz vinariju su jezero i sportski tereni, a nedaleko, u selu Šišatovcu, nalazi se i najluđa garažna vinarija Chichateau, čiji je rosé Pink Punk pokrenuo New Rosé Wave u Srbiji.

Fruška gora je u ovom trenutku dom grašca – prema popularnosti najbrže rastuće bijele sorte – osobito otkad je Grašac Vinčić osvojio titulu Best of Show na Decanteru i uvršten među devet najboljih bijelih suhih vina svijeta.

Nažalost, posebnih preporuka za smještaj između ove dvije-tri vinsko-turističke primadone baš i nema. Neprestano se samo filozofira oko tih kapaciteta, a mi krećemo dalje prema zalazećem suncu.

Fruška gora se trenutačno ustoličila kao epicentar razvoja vinsko-turističke kulture | Nenad Basarić

Pohitimo do početne točke

Čim iz Erdevika pređete u Hrvatsku, dočekat će vas raj predikatnih (slatkih, odležanih) vina na Principovcu, izdvojenom pogonu Iločkih podruma u zgradi grofovskog ljetnikovca iz 19. stoljeća. Odavde počinje vladavina traminca i grašca, koji se sada naziva graševina. Ta sorta svoje će posebne izraze pokazati u Kutjevu, u istoimenom podrumu, te kod vinara Galića ili Vlade Krauthakera, dok za kralja vina tog područja većina smatra legendarnog Ivana Enjingija.

Nenad Basarić

Pedesetak kilometara južno od Kutjeva nalazi se vinarija vjerojatno najznačajnijeg vinara Republike Srpske – Željka Jungića. U Markovcu, nedaleko od Banje Luke, suvremena vinarija s prekrasnim vinogradima ponudit će vam, uz vrhunske internacionalne sorte, vjerojatno najzapadniju tamjaniku i jedan od najsjevernijih vranaca. Toliko da zaokružimo priču o autohtonim sortama.

Konačno, od Banje Luke još 270 kilometara, odnosno nešto više od tri sata na sjever-sjeverozapad, i stigli smo na start u Sveti Urban. Pa hajde sve ispočetka – još 2817 kilometara, samo druge vinarije i doživljaji. To neki drugi put.

(Autor je dugogodišnji pisac za stručni portal koji se bavi vinima i jedan od značajnijih eksperata za vinsku kulturu u regiji i šire.)

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar