Trumpova prijetnja EU-u i Appleu ruši svjetska tržišta

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao tehnološki svijet i financijska tržišta, ovaj put izravnom prijetnjom upućenom tehnološkom divu Appleu. U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je zaprijetio uvođenjem carine od najmanje 25 posto na Appleove proizvode, prvenstveno iPhone, ako se njihova proizvodnja ne preseli u Sjedinjene Američke Države. Ta najava predstavlja značajnu eskalaciju pritiska na jednu od najvrjednijih svjetskih kompanija i otvara niz pitanja o budućnosti globalnih opskrbnih lanaca.

Trumpov ultimatum i trenutna reakcija tržišta

"Već sam davno obavijestio Tima Cooka iz Applea da očekujem da se njihovi iPhoneovi koji će se prodavati u Sjedinjenim Američkim Državama proizvode i sklapaju u Sjedinjenim Državama, a ne u Indiji ili bilo gdje drugdje", napisao je Trump u petak ujutro. "Ako to ne bude slučaj, Apple će morati platiti carinu od najmanje 25 posto SAD-u."

Ta izjava nije prošla nezapaženo na financijskim tržištima. Dionice Applea, kompanije čija tržišna vrijednost doseže gotovo 3,4 bilijuna američkih dolara, pale su za više od 3,4 posto u trgovanju prije službenog otvaranja burze, povlačeći za sobom i šire tržišne indekse, izvijestili su brojni mediji, uključujući Reuters. Tehnološki indeks Nasdaq zabilježio je pad od gotovo 1,5 posto, dok je S&P 500 kliznuo za više od jednog postotka. Jasno je da investitori ozbiljno shvaćaju mogućnost uvođenja carina koje bi mogle značajno utjecati na profitabilnost Applea i potencijalno povećati cijene iPhonea za krajnje korisnike.

Appleova indijska strategija na udaru

Trumpova prijetnja dolazi u trenutku kada Apple aktivno radi na diverzifikaciji svojih proizvodnih kapaciteta, s posebnim naglaskom na Indiju. Kompanija, na čelu s izvršnim direktorom Cookom, nastoji smanjiti ovisnost o Kini, koja je dugo bila glavno središte proizvodnje iPhonea. Taj strateški pomak ubrzan je zbog pandemijskih poremećaja u opskrbnim lancima, ali i zbog kontinuiranih geopolitičkih napetosti između Washingtona i Pekinga, uključujući i prethodne Trumpove carine na kinesku robu.

Prema izvještajima, Apple planira da većina iPhonea prodanih u SAD-u tijekom drugog kvartala ove godine potječe iz Indije. Kompanija je značajno povećala proizvodnju u toj zemlji, s ciljem da se ondje u narednih nekoliko godina proizvodi otprilike 25 posto svih iPhonea na globalnoj razini. U fiskalnoj godini koja je završila u ožujku 2025., Apple je u Indiji proizveo iPhoneove u vrijednosti od otprilike 22 milijarde američkih dolara, što predstavlja porast od 60 posto u odnosu na prethodnu godinu. Trenutno se svaki peti iPhone globalno proizvodi u Indiji, što svjedoči o naporima kompanije da proširi proizvodnju izvan Kine.

Bloomberg Adria

Trump je i ranije izražavao nezadovoljstvo Appleovim ulaganjima u Indiju. Tijekom posjeta Kataru prošlog tjedna, prisjetio se razgovora s Cookom: "Imao sam mali problem s Timom Cookom jučer. Rekao sam mu: 'Prijatelju moj, jako sam se dobro odnosio prema tebi. Dolaziš ovamo s 500 milijardi dolara, ali sada čujem da gradiš posvuda po Indiji.' Ne želim da gradite u Indiji." Trump se referirao na ranije Appleovo obećanje o ulaganju 500 milijardi američkih dolara u SAD, objavljeno u veljači.

Širi kontekst Trumpovih trgovinskih pritisaka

Taj napad na Apple nije izolirani slučaj. Trumpova administracija pojačala je izravne pritiske na američke kompanije čije poslovne politike smatra negativnim odgovorom na njegov plan carina. Prošlog tjedna, na meti se našao Walmart nakon što je maloprodajni div izjavio da će vjerojatno biti prisiljen podići cijene, na što im je Trump poručio da "PROGUTAJU CARINE", kako je prenio i NBC News. Ranije ovog mjeseca, ciljao je i Mattel, prijeteći "100-postotnom carinom" na njihove igračke ako ne presele proizvodnju u SAD. Apple se tako pridružuje Amazonu, Walmartu i drugim velikim kompanijama koje se nalaze na nišanu Bijele kuće dok pokušavaju odgovoriti na neizvjesnost i inflatorne pritiske koje izazivaju uvozne takse.

Ostaje nejasno može li predsjednik Trump tako jednostrano nametnuti carinu pojedinačnoj kompaniji, no sama prijetnja stvara značajnu nesigurnost. Iz Applea se zasad nisu službeno oglasili povodom najnovijih Trumpovih izjava.

Potencijalne posljedice za Apple i potrošače

Ako bi se Trumpova prijetnja ostvarila, carina od 25 posto mogla bi dramatično povećati cijenu iPhonea na američkom tržištu. To bi potencijalno naštetilo prodaji i profitima jedne od vodećih američkih tehnoloških kompanija. Alternativno, Apple bi mogao pokušati apsorbirati dio troškova carine, što bi se negativno odrazilo na njihove marže.

Preseljenje cjelokupne ili značajnog dijela proizvodnje iPhonea u SAD predstavljalo bi ogroman logistički i financijski izazov za Apple. Izgradnja novih tvornica, uspostavljanje opskrbnih lanaca za komponente i pronalaženje kvalificirane radne snage zahtijevalo bi godine i milijarde dolara ulaganja. Analitičari upozoravaju da bi takav potez neizbježno doveo do viših proizvodnih troškova, što bi se vjerojatno prelilo na potrošače.

Bloomberg

Ta situacija stavlja Apple pred težak izbor: suočiti se s carinama koje bi mogle ugroziti prodaju na ključnom domaćem tržištu ili se upustiti u skupo i komplicirano preseljenje proizvodnje koje bi moglo potrajati godinama i također rezultirati višim cijenama. Svijet tehnologije i globalne trgovine s pažnjom će pratiti daljnji razvoj događaja i Appleov odgovor na najnoviji pritisak iz Washingtona.

Najnovija prijetnja predsjednika Trumpa Appleu predstavlja ozbiljan izazov ne samo za tehnološkog diva, već i za šire principe globalne trgovine i poslovanja multinacionalnih kompanija. Dok Apple nastoji navigirati složenim geopolitičkim krajolikom i diverzificirati svoje proizvodne operacije, pritisak da se proizvodnja vrati na američko tlo postaje sve intenzivniji. Posljedice te situacije mogle bi se osjetiti daleko izvan odnosa između određene kompanije i američke administracije, utječući na cijene za potrošače, globalne opskrbne lance i buduće investicijske odluke u tehnološkom sektoru. Ishod tog sukoba interesa bit će važan pokazatelj smjera američke trgovinske politike u narednom razdoblju.