Država je uspješno refinancirala narodni trezorski zapis koji je izdala u studenom prošle godine novim izdanjem ukupno vrijednim 1,2 milijarde eura. Novi zapis ima primjetno niži prinos nego što je imao prošlogodišnji.
Prema podacima koje je u srijedu objavilo Ministarstvo financija, ukupno izdanje novog trezorskog zapisa vrijedilo je 1,2 milijarde eura, od čega su mali ulagači upisali nešto manje od 940 milijuna. Preostalih 260 milijuna upisale su domaće banke.
Nominalni prinos na jednogodišnje zapise bio je 3,15 posto za građane, što znači nižu zaradu nego lani kad je prinos bio 3,75 posto. Razlika u prinosima za institucionalne ulagače bila je još veća, ovogodišnjih 2,70 u usporedbi s lanjskih 3,65 posto.
Čitaj više
Građani u prvom danu novog izdanja upisali 80 milijuna eura narodnih trezoraca
Oko 1.200 građana odlučilo se na opciju reinvestiranja, u iznosu nešto višem od 40 milijuna eura.
09.11.2024
Ovo je deset najvećih ulagača u posljednju tranšu narodnih trezoraca, ima novih imena
Najveći mali ulagač je koprivnički poduzetnik Darko Kolarek koji će u tri mjeseca zaraditi 26,6 tisuća eura.
02.10.2024
Narodni trezorci i dalje vruća roba, upisano ukupno 426,8 milijuna eura
Tromjesečne zapise država će emitirati uz nominalni prinos od 3,55 posto.
17.09.2024
Novi 'narodni' zapisi izdani u ukupnoj vrijednosti od milijardu eura
Građani su u ovom krugu upisali 803 milijuna eura "narodnih" zapisa, većinom jednogodišnjih.
04.06.2024
Nakon uspješnog inauguralnog izdanja obveznica namijenjenih malim ulagačima u ožujku prošle godine, država je u studenom nastavila s praksom pozivajući građane na ulaganje i u trezorske zapise. Građani su tada upisali milijardu eura vrijedne zapise koji dospijevaju ovih dana.
Podaci za aktualno izdanje pokazuju nešto manji interes na što je možda utjecao i niži prinos, ali i činjenica da je nakon prvih lanjskih izdanja uslijedilo još nekoliko sličnih emisija zapisa i obveznica koje su se nudile i malim investitorima. Dok je lani u studenom zapise upisalo 36,6 tisuća građana, u aktualnom izdanju ih je deset tisuća manje.
Država se odlučila na emitiranje tzv. narodnih obveznica i zapisa s izlikom kako se tako građanima nude viši potencijalni prinosi u odnosu na bankovnu štednju. Niži prinos koji ovih dana nudi država odraz je i nižih prinosa koje nude banke.
Za novooročene depozite banke su u rujnu ove godine, posljednjem mjesecu za koji postoje podaci, u prosjeku nudile kamatnu stopu od 1,84 posto. Lani u studenom ona je bila 2,35 posto, pokazuju podaci središnje banke.