Ostojić: Radne dozvole u turizmu sve se dulje čekaju, a rješenje je jednostavno

Desetak dana nas dijeli od Uskrsa, datuma koji tradicionalno označava početak nove turističke sezone. Očekivanja su velika, kao i izazovi s kojima se hotelijeri nose.

Koji su gorući problem, najbolje zna bard hrvatskog turizma, direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić koji za Bloomberg Adriju otkriva kakva nas turistička sezona očekuje.

Kako ide booking, kakvi su trendovi?

Možemo biti jako optimistični na početku ove turističke godine. Booking je zadovoljavajuć, dapače, vrlo dobar, unatoč svim rizicima koji postoje od geopolitičkih, inflacijskih i tržišnih. I konkurencija radi svoje. Možemo očekivati broj noćenja na razini prošle godine s nešto produženim boravkom. Barem tako kažu podaci. Tržišta koja su dosad bila za nas najinteresantnija i dalje dobro reagiraju, neovisno o krizama, pogotovo u Njemačkoj.

Očito je kako je pitanje godišnjeg odmora i putovanje postalo sastavni dio života, nešto čega se ljudi ne žele odreći čak i u vremenima najvećih kriza. Iz sadašnje perspektive nema razloga biti zabrinut. Naravno, sezona se mora odraditi do kraja i treba pažljivo iz dana u dan pratiti situaciju i reagirati kada i ako bude potrebno.

Sezona nam tradicionalno započinje s Uskrsom, koji ove godine pada ranije. Hoće li se to odraziti na brojke?

Je, relativno rano. Drugim riječima, znači da možda brojke neće biti na lanjskoj razini, ali to nas ne treba pretjerano uzbuđivati. Nakon toga uslijedit će svibanjska rupa. Međutim, glavni dio sezone je od polovice lipnja pa do kraja rujna, a taj je dio jako dobro pokriven rezervacijama.

Jesu li naši hotelijeri spremni?

Jesu, spremni su. Na sreću, nakon kriznih godina, već je 2023. bila jedna standardna turistička godina, unatoč izazovima i visokim inflatornim pritiscima rasta cijena i troškova rada, namirnica svih inputa energenata itd. Međutim, u ovoj godini to se polako sve stabilizira. I zaista, što se tiče ovog dijela pripreme, tu ne vidim neki veći rizik.

Hotelijere više ne brine inflacija, mnogi cijene podigli do pet posto | Zvonimir Kuhtić/Hina

Radna snaga je i dalje najveći problem?

Najveći izazov i ove godine je pitanje radne snage. Da budem iskren očekivali smo donošenje novog Zakona o strancima koji bi omogućio izdavanje radnih dozvola na tri godine, odnosno sezonskih na 90 dana u odnosu na sadašnju godinu i za sezonce 60 dana. Međutim, očito da se to za ovu turističku godinu neće dogoditi. Zato pripremamo operativni sastanka s kolegama iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada i Ministarstva turizma, s kojima bi pokušali, u postojećim okvirima, učiniti ono što je najbolje moguće.

Ali i dalje nedostaje radnika?

Gledajte, mi smo već prošle godine "uvezli" iz trećih zemalja 46 tisuća ljudi. Ove godine procjenjujemo da će to biti nekih desetak posto više. Procjenjujemo da će broj radnih dozvola koji će se izdati biti negdje između 50 i 55 tisuća. Treba jasno reći i naglasiti, nije to samo izazov hrvatskog turizma i nije to samo izazov turizma. To je izazov praktički u svim sektorima unutar Europske unije, svaka zemlja mora pronaći način kako će se nositi s tim izazovom. Izvrsno smo surađivali a i surađujemo s Ministarstvom unutarnjih poslova koje, u njihovim zadanim okvirima, čini sve da se te dozvole izdaju. Nije jednostavno u nekoliko mjeseci izdati sve te dozvole. Lani je bilo tisuće radnih dozvola i treba to imati na umu, gledati i objektivne okolnosti, pod kojima ti ljudi rade.

Dakle birokracija stvara probleme?

Postoje rješenja za ubrzavanje birokracije, ali javni sektor se ne ponaša kao i privatni. To svi znamo i nije to nešto novo. A to stvara velik pritisak. No, najavljeno je da će puno stvari ići na bolje. Stalno inzistiramo na tome da dobijemo mogućnost uvida u status prijave. Želimo vidjeti u kojoj je fazi zahtjev za izdavanje radne dozvole, pa ako se pokaže kako je to negdje jako, jako daleko postoji mogućnost da se odustane i pokuša naći neko drugo rješenje. Broj dana koji je potreban za izdavanje radne dozvole 2022. godine bio je 87, danas smo na 112 dana.

Najveći izazov i ove godine je pitanje radne snage |HUT

Kako aktivirati domaću radnu snagu, ako je još uopće još ima?

Ono što je za mene znakovito, što će nas vjerojatno u narednim godinama pratiti, je to da je od svih troškova najviše porasao  trošak rada. Svi smo svjesni stanja na tržištu. Mislim da još uvijek nismo iskoristili sav domaći radni potencijal. Liberalizacija okvira zapošljavanja je jedan dio. No, možemo dodatno aktivirati neke segmente hrvatskog tržišta rada i time smanjiti uvoz radne snage i rasteretiti ljude koji rade na izdavanju radnih dozvola.

Neću davati recepte, to nije moj posao, ali sjećamo se da se poljoprivredi, koja je isto tako sezonalna, daju različiti vaučeri. Moglo bi se tako i u našem sektoru kako bi se onima koji žele privremeno ili povremeno raditi u turizmu to i omogućilo. Mislim da tu ima mogućnosti, trebalo bi uložiti dodatne napore u daljnju liberalizaciju i pronalazak adekvatnih instrumenata za aktiviranje slabe domaće radne snage, odnosno da se na jednostavan način svakome tko želi raditi makar dva sata tjedno to i omogući.

Hina/Zvonimir Kuhtić

Što nas vodi do pitanja o 13 plaći?

Naših 99 posto poslodavaca bi isplatili trinaestu plaću pod uvjetom da je neoporeziva. Takva je praksa u velikom broju država EU. To je na neki način odgovor i poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnika da ostanu raditi u sektoru. Naravno da ta odluka ne može biti sektorske vrijednosti, mora biti horizontalna jer svi sektori u Hrvatskoj imaju veliki izazov s radnom snagom. Mislim da bi to bila zaista sjajna mjera, budući da su zaposlenici u tih 12 redovnih godišnjih plaća platili sve svoje doprinose. Prema tome, ovo ne bi trebalo ništa dodatno koštati državu, a bila bi zaista značajna stimulacija za zapošljavanje i za ostanak u Hrvatskoj. U konačnici bi se veliki dio te vrste plaće prelio u potrošnju.

Hoće li se smiriti cijene?

Prema našem istraživanju većina hotelijera podigla je cijene do pet posto u odnosu na lani. Prošle godine je inflacija bila značajan čimbenik u definiranju cijena, sada se ta situacija smiruje. Ali isto tako ne treba smetnuti s uma da postoje određene investicije i ulaganje u kvalitetu i da sigurno, kad se to dogodi, onda je i dizanje cijena neminovno.  Znači, to je uvijek pitanje finog balansa između potražnje i cijene. Ali to je stvar koncepta i individualne politike svake kompanije. Ako pogriješe, tržište će ih kazniti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar