Bez stranih radnika nema rasta hrvatskog gospodarstva

Samo u 2023. godini izdano je oko 172.499 dozvola za strane radnike. Taj broj udvostručio se od 2021., a prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, do 2030. bi svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao biti stranac.

Najtraženiji su u sektorima građevinarstva i turizma. Novost je i da se za uvoz stranih radnika uvode i drukčija pravila. Ministarstvo unutarnjih poslova priprema zakonske izmjene kojima će se trajanje radne dozvole produljiti s jedne na tri godine, ali će se i pojačati nadzor poslodavaca. Petar Lovrić, vlasnik agencije za zapošljavanje, i Predrag Bejaković, ekonomski analitičar bili su gosti emisije Zoomin na Bloomberg Adria TV. Slažu se u jednom - da bez stranih radnika nema rasta hrvatskog gospodarstva.

"Strani radnici itekako pomažu Hrvatskoj u njenom gospodarskom rastu i bez njih bi hrvatsko gospodarstvo bilo u veoma nezavidnom položaju te trebamo biti dobri domaćini i pomoći im da se uspješno uključe u društvo", navodi Bejaković. 

Procjene Hrvatske udruge poslodavaca kažu da će do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj biti stranac. Danas je to svaki deveti ili deseti stranac. Ovim tempom broj uvezenih radnika se udvostručio u protekle dvije godine. 

Nastavak rasta realnih plaća

"Vjerujem da će se i dalje povećavati broj stranih radnika, ali ne tim tempom. Kod uvoza jeftine strane radne snage postoji strah da će se domaće plaće smanjivati, što nije slučaj jer su to na neki način dva različita tržišta rada. Naši građani rade uglavnom na složenijim i bolje plaćenim poslovima", kaže Bejaković.

Što će promijeniti izmjene Zakona o strancima?

"Zakonske izmjene koje priprema Ministarstvo unutarnjih poslova će zatečeno stanje samo bolje urediti. Ići će u smjeru pogodovanja poslodavcima jer će radna dozvola biti na tri godine umjesto na godinu dana.

Dodatno, izmjene se tiču i dijela da su sezonci mogli raditi bez posebne radne dozvole 3+3 mjeseca, a sad je prijedlog devet mjeseci. Ono što treba još urediti jest zloupotreba smještaja radnika. Kažem to jer imamo slučajeve u kojima netko u 80 kvadrata nagura po 25 ljudi. Pri uvozu moramo voditi računa i o sigurnosnom aspektu, o činjenici da je Hrvatska dio Šengenskog prostora. U slučaju da se dogodi teroristički čin, ili netko donese neku zarazu i dogodi se epidemija, država snosi odgovornost. Mi moramo biti svjesni da smo dio Šengena i da to više nije problem samo Hrvatske već zaštite Europe", kaže Lovrić.

Lovrić dodaje da je informacija o nadolazećoj zakonskoj regulaciji omjera domaćih i stranih radnika pogrešno prenijeta javnosti. "Taj omjer postoji i sada, a novi Zakon o strancima ide u korist poslodavcima. Ne možete u jednoj društvenoj zajednici otvoriti biznis i da sva dobit ide vama, a da uvezete sto posto jeftine radne snage, i da otpad ostaje lokalnoj zajednici. Do sada je omjer bio da na jednog domaćeg radnika možete dobiti tri strana, a sada će ići u korist poslodavaca", kaže Lovrić.

Pinoy 385

HUP: Hrvatskoj nedostaje 200.000 radnika

Procjene koje je iznijela Hrvatska udruga poslodavaca kažu da u Hrvatskoj nedostaje oko 200 tisuća radnika. Bejaković ističe da bi ovaj zakon mogao otežati uvoz stranih radnika. "Nadam se da se to neće dogoditi. Mi nismo društvo koje previše poštuje zakone te smatram da bi težište trebalo biti na poštovanju starih zakona, a ne donošenju novih", kaže Bejaković.

Izdavanje radne dozvole traje i po šest mjeseci, a Lovrić kaže da se to može smanjiti na 60 dana. "Prvo što moramo učiniti jest zapošljavanje dodatnih pravnika u MUP-u i digitalizacija. Drugo, naša diplomatska predstavništva moraju biti spojena s MUP-om", navodi Lovrić.

Integracija, a ne getoizacija

Lovrić upozorava da strane radnike moramo integrirati u društvo, a ne asimilirati. "Moramo osvijestiti da nakon pet godina ti radnici dobijaju pravo trajnog boravka u Hrvatskoj. Oni će dovesti obitelj, tražiti vjerska i društvena obilježja. Strane radnike nitko ne uključuje u Zakon o strancima. Moramo za njih izgraditi i neke društvene domove, a ne da se okupljaju u parkovima i ispred ulaza zgrada. Svi oni naravno trebaju i internet, u smještajima u kojima ih je i po 20 često nemaju televizor, ne razumiju jezik. Kada ih uključimo u društvo, mirovinske fondove i lokalne zajednice, onda ćemo ih brzo integrirati. Važno je da ne idemo u smjeru getoizacije, jer ćemo onda svi imati problem", kaže Lovrić.

Sukladno podacima HZMO-a po državi izdavanja putne isprave, broj osiguranika, stranih državljana iz trećih zemalja na 31. prosinca 2023. godine iznosio je ukupno 87.604 osiguranika. Istovremeno, već smo spomenuli da je u istoj godini izdano 172 tisuće radnih dozvola, od čega su više od 112 tisuća nove dozvole. To bi značilo da bi Hrvatska trebala imati barem dvostruko više stranih radnika koji plaćaju mirovinsko osiguranje od spomenutih 87 tisuća. Čak i uz efekt sezonalnosti (veća aktivacija stranaca na tržištu rada ljeti, manje zimi), konkretnog odgovora na ove razlike u podacima nema.

Je li uvoz radnika postao unosan biznis, može li opstati mirovinski sustav u kojem je broj radnika i umirovljenika gotovo izjednačen, pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar