Kao i u turizmu gdje su brojke dolazaka i noćenja gostiju za nijansu slabije nego u 2019. godini, zračni promet u Hrvatskoj još uvijek nije na visini te sad već legendarne godine. Nedavno objavljeni podaci o broju putnika u hrvatskim zračnim lukama, kao i druga statistika, to i dokazuju. Dodatne informacije sugeriraju i zaokret zračnog prometa u Hrvatskoj prema diskontnim avioprijevoznicima, što i ne čudi previše.
Prema službenoj statistici, kroz devet domaćih aerodroma za koje se prate brojke u prvih je devet mjeseci prošlo 9,6 milijuna putnika. To je za jedan posto manje u odnosu na 9,7 milijuna njih koji su kroz te zračne luke prošli do kraja rujna pretpandemijske 2019. godine. Pa mada je ta ukupna brojka gotovo jednaka kao i prije četiri godine, među pojedinim aerodromima došlo je do svojevrsne preraspodjele koja je kod nekih, poput pulskog i zadarskog, i prilično značajna.
Pulski aerodrom još se uvijek ne uspijeva oporaviti od pandemijske krize. Promet od 392 tisuće putnika do kraja rujna ove godine bio je tek 54 posto prometa iz 2019. godine. S druge strane, zadarski je aerodrom svesrdno prihvatio šansu koje mu je donijela čvrsta suradnja s diskontnim avioprijevoznikom Ryanairom. Već do kraja rujna nadmašen je cjelogodišnji lanjski broj putnika, a njih 1,13 milijuna bilo je čak 63 posto više nego u prvih devet mjeseci 2019. godine.
Među drugim aerodromima, pad prometa u rasponu od 15 do 20 posto još je zabilježen u Dubrovniku i Rijeci, dok su splitski i zagrebački ove godine imali nešto više putnika nego 2019. godine.
Rezultati domaćeg avioprijevoznika Croatia Airlinesa pokazuju da bi zračnom prometu u Hrvatskoj trebalo još vjetra u leđa kako bi dosegnuo rezultate iz 2019. godine, ali signaliziraju da u naše zračne luke sve više putnika stiže diskontnim avioprijevoznicima čiji je Ryanair svojevrsni arhetip. Croatia Airlines, tradicionalni avioprijevoznik, u prvih je devet mjeseci ove godine prevezao 1,35 milijuna putnika, zabrinjavajućih 20 posto manje nego 2019. godine kad ih je bilo 1,7 milijuna.
Europski statističari nedavno su objavili podatke o broju komercijalnih letova koji dodatno potvrđuju situaciju u Hrvatskoj, ali pokazuju kako se ona ne razlikuje previše od ostatka Europe nego je čak i bolja. Do kraja listopada u Hrvatskoj je ostvareno 94,1 tisuća komercijalnih letova, tri posto manje nego u istom razdoblju 2019. kad ih je bilo 96,9 tisuća. No pad u cijeloj Europskoj uniji je čak i veći jer je tamo u prvih deset mjeseci bilo 11 posto manje letova nego u 2019. godini.
Manji promet vidljiv je i iz statistike Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA) koja okuplja svjetske avioprijevoznike i prati broj tzv. putnik-kilometara, odnosno promet ne promatra isključivo kroz broj letova i/ili broj putnika, već koliku su udaljenost preletjeli svi putnici na svim letovima, koliko god bilo jednih ili drugih. Prema tim brojkama zračni promet u Europi je u rujnu bio za tri posto niži nego u istom mjesecu 2019. godine.
Avioprijevoznike je proteklih nekoliko godina prizemljilo više šokova. Prva je bila pandemija zbog koje je inicijalno gotovo u potpunosti obustavljen globalni zračni promet. Nakon toga je stigla ruska invazija Ukrajine koja je donijela i rast cijena goriva i produljenje letova zbog izbjegavanja ruskog i ukrajinskog zračnog prostora, a kad je nakon završetka pandemije naglo stigla potražnja, zračne luke i prijevoznici nisu mogli dovoljno brzo obnoviti kapacitete, što je rezultiralo nezadovoljstvom putnika.
Inflacija je također zaprijetila raspoloživom dohotku potrošača, iako nije u potpunosti jasno kako se cijene aviokarti danas kreću. IATA je prije nekoliko dana objavila podatak o tome da su cijene aviokarti za letove u Europi rasle sporije od inflacije. Naveli su da je njihova prosječna cijena u lipnju bila 16 posto viša u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, dok je inflacija mjerena općim indeksom potrošačkih cijena u tom istom razdoblju iznosila 20 posto.
Odmah nakon toga javila se Europska udruga zračnih luka (ACI Europe) koja je demantirala tvrdnju IATA-e te navela da su cijene aviokarti u ljetnoj sezoni zapravo bile 38 posto više nego 2019. godine, što je gotovo dvostruko više od stope inflacije. Dodali su i da listopad nastavlja potvrđivati taj trend.
Ben Kilb/Bloomberg
Glavni direktor ACI Europea Olivier Jankovec je tom prilikom komentirao kako ne samo da su avioprijevoznici inflacijski pritisak mogli prebaciti na ono što naplaćuju putnicima, nego su uspjeli iskoristiti svoju cjenovnu poziciju zahvaljujući smanjenoj ponudi i kapacitetu. Jankovec je dodao i da se povezanost zračnih luka oporavlja sporije od prometa. U lipnju je međusobna povezanost europskih zračnih luka bila 17 posto ispod pretpandemijskih razina, dok je promet bio šest posto manji.
"To znači da uz plaćanje napuhanih cijena aviokarti, potrošači imaju i manje izbora na raspolaganju", objasnio je Jankovec.
U IATA-i očito ne drže da je tako jer tamo tvrde da konkurencija među avioprijevoznicima drži rast cijena ispod opće stope inflacije. Direktor te udruge Willie Walsh naveo je da je europski zračni promet na putu da u 2024. konačno premaši razinu iz 2019. godine.
Turistička sezona
Što se Hrvatske tiče, navedene brojke svakako sugeriraju da je to vrlo lako moguće, usprkos tome što se nacionalni avioprijevoznik i dalje gubi u oblacima. No domaći je zračni promet u ogromnoj mjeri vezan uz turističku sezonu, tako da bi se bilo kakav krah u turizmu snažno odrazio na poslovanje hrvatskih zračnih luka.
Pandemija je pokazala da diskontni avioprijevoznici koji nam uvelike dovoze turiste mogu vrlo brzo reagirati prilagodbom kapaciteta, a to može značiti i vrlo brzi nestanak prihoda koji s njima stižu. Drugim riječima, ne ostvare li se očekivanja iz sektora zračnog prometa, zarada hrvatskih aerodroma bi lako mogla odletjeti.
.webp){kind=icon}
