Domaće zračne luke mogu biti zadovoljne lanjskim brojkama jer je kroz njih u 2023. prošlo 15 posto više putnika nego u 2022. godini, pokazuje najnovija statistika. No legendarna 2019. godina ipak im je zamalo utekla s piste jer su hrvatski aerodromi tada ugostili 11,4 milijuna putnika odnosno njih stotinjak tisuća više u usporedbi s lanjskih 11,3 milijuna.
Financijski rezultati čiju ćemo objavu pričekati još neko vrijeme zacijelo će biti impresivni; na kraju krajeva samo je inflacija u tom razdoblju bila više od dvadeset posto. No najveći aerodromi – Zagreb, Split i Dubrovnik – koji su u posljednjih petnaestak godina obnovljeni mogli bi podnijeti i nešto više putnika mada bi svakako bilo lakše kad dobar dio prometa ne bi bio zgusnut u tri ljetna mjeseca.
Usporedba s 2019. godinom jasno pokazuje jednu veliku promjenu: Zadar je u proteklih pet godina odletio Puli koja je zapela na stajanci. Zemunik, kao jedina naša zračna luka s dvije piste, očito je profitirao od koncentracije diskontnih avioprijevoznika, posebice Ryanaira.
Broj putnika u Zadru tako je od 2019. do 2023. godine skočio za čak 55 posto, na lanjskih 1,2 milijuna. Istovremeno, u Puli je promet smanjen za 46 posto, i to sa 765 tisuća putnika u 2019. na 413 tisuća lani.
U usporedbi dviju godina u oko također upada pad broja putnika u Dubrovniku koji je u tom razdoblju smanjen za 16 posto na lanjskih 2,4 milijuna. U Splitu je broj putnika povećan za dva posto, a u Zagrebu za više od osam.
Nažalost, i na nešto manjim aerodromima lani je bilo dosta manje prometa u odnosu na neposredno pretpandemijsko razdoblje. I na osječkom i na riječkom aerodromu lani je bilo dvadesetak posto manje putnika nego 2019. godine.
Udio koji u ukupnom broju avioputnika imaju tri najveće zračne luke ipak je iznenađujuće stabilan: lani je bio 84 posto, baš kao i 2019. godine pa bi se moglo reći da su ta tri aerodroma samo malo međusobno preraspodijelila uloge.
Globalni zračni promet polako se vraća na razinu koju je imao prije pandemije mada ponegdje, primjerice u Kini, još uvijek ima dosta prostora za nadoknadu. Zabrinutost oko zagađenja koje donosi zračni promet, izgleda, još uvijek ne nagriza previše avioindustriju.
Dva najveća proizvođača, Airbus i Boeing i dalje imaju vrlo dobro popunjene knjige narudžbi daleko u budućnost, čak i usprkos izazovima pred kojima se posljednjih godina počesto nalazi američka kompanija. Isporuče li se svi ti avioni prijevoznicima, zračne luke ne bi trebale brinuti za biznis.