Slovenske tvrtke radije ulažu u obnovljivu energiju u Hrvatskoj nego kod kuće

Slovenski investitori sve više prepoznaju Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije. Dok se situacija na domaćem tržištu suočava s izazovima, slovenske tvrtke poput Petrola i Interenerga u Hrvatskoj prepoznaju stabilne zakonske okvire kao ključni faktor za uspješno ulaganje u obnovljive izvore energije.

U današnjem poslovnom okruženju, primjetan je snažan trend među brojnim kompanijama koje teže investiranju u obnovljive izvore energije. Prepoznajući važnost održivosti, mnoge tvrtke svoje strategije preusmjeravaju prema ekološki prihvatljivijim opcijama, a obnovljivi izvori energije postaju ključna komponenta tih inicijativa. Investiranje u solarne elektrane, vjetroelektrane i druge obnovljive projekte ne samo da pridonosi smanjenju ugljičnog otiska, već često pruža i dugoročne ekonomske prednosti.

Primjetan je i rastući trend investiranja slovenskih kompanija u projekte obnovljive energije u Hrvatskoj. Posljednjih godina svjedočili smo izgradnji brojnih solarnih elektrana i vjetroelektrana, a o mnogima smo ranije i pisali.

Direktorica slovenskog solarnog udruženja Nina Hojnik za Bloomberg Adriju kaže da se glavni razlog povećane prisutnosti i interesa za hrvatsko tržište temelji na bogatom iskustvu slovenskih tvrtki u solarnom sektoru i potrazi na novim tržišnim prilikama.

"Bolji uvjeti u Hrvatskoj nisu razlog veće prisutnosti investitora, dapače, postupci u Hrvatskoj manje su transparentni i podložni promjenama nego u Sloveniji. Naučene lekcije, temeljito znanje te ekonomski rast glavni su pokretački čimbenici. Na primjer, za stambenom solarnom energijom postoji rekordno velika potražnja u Sloveniji, a broj tvrtki koje pružaju usluge također je eksponencijalno porastao. Stoga, tvrtke proširuju svoje poslovanje na druga tržišta, posebno tamo gdje mogu djelovati kao 'rani razvojni programeri i stručnjaci'. U isto vrijeme, očekujemo da će se ovaj trend zaustaviti sredinom 2024. zbog završetka mehanizma neto mjerenja koji trenutno pokreće ovaj rast", rekla je Hojnik nakon razgovora s članovima udruženja.

Primjetan je snažan trend među brojnim kompanijama koje teže investiranju u obnovljive izvore energije | Depositphotos

Budući da je konkurencija u Sloveniji jaka i da je sve veći broj tvrtki koje obnovljive izvore energije vide kao dobru poslovnu priliku, Hojnik kaže da u Sloveniji dolazi do zagušenja mreže i rasta broja odbijenih dozvola za priključenje na mrežu u stambenom sektoru. "Ovo predstavlja dobru priliku (i potrebu) za slovenske tvrtke da prošire svoju stručnost i poslovanje na hrvatsko tržište", izjavila je.

Međutim, u slovenskoj Petrol grupi ne dijele isto mišljenje i kažu da im jasne proceduralne smjernice olakšavaju investiranje u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj.

"Najviše naših projekata je u Hrvatskoj jer je to zemlja bogata prirodnim resursima, no istovremeno je prije nekoliko godina donesena strategija razvoja obnovljivih izvora energije i jasnih procedura za njihovo plasiranje u prostor. Hrvatsko tržište je od strateške važnosti za Petrol grupu. U strategiji smo si postavili cilj da, osim širenja portfelja klijenata u području proizvodnje energije i usluga energetske tranzicije, ulažemo i u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora", rekli su za Bloomberg Adriju iz Petrol grupe ističući da im je Hrvatska i ekonomski isplativa lokacija za izgradnju elektrana.

Grupa Petrol je u okolici Šibenika izgradila vjetroelektranu Glunča koja je s radom počela 2017. godine. Ona s devet turbina ukupne snage 20,7 megavata godišnje proizvede 45 do 50 gigavatsati električne energije, dovoljno za 15 tisuća prosječnih kućanstava. Zatim je 2021. godine s proizvodnjom električne energije počela vjetroelektrana Ljubač s instaliranom snagom od 32,4 MW. Petrol tu ne planira stati.

Osim već funkcionalnih vjetroelektrana Glunča i Ljubač, projekt izgradnje jedne od najvećih solarnih elektrana u regiji u Hrvatskoj je u završnoj fazi izvedbe priključaka koji će omogućiti priključenje elektrana na mrežu i pokretanje. To je planirano do kraja studenog 2023. godine. Istovremeno, u završnoj je fazi razvoja i projekt vjetroelektrane Dazlina.

Iz Petrola kažu da su u Sloveniji zabilježeni pozitivni pomaci u smislu brže implementacije elektrana i imaju nekoliko razvojnih projekata u različitim fazama. U sklopu projekta Petrol Green će do kraja godine na prodajnim mjestima postaviti više od 102 solarne elektrane, a do kraja sljedeće godine žele opremiti sve prodajne prostore koji su prikladni za ugradnju solarnih ploča. Po uzoru na Sloveniju, aktivno rade na širenju projekta u Hrvatskoj, u prvoj fazi žele uključiti 20 pogodnih lokacija za postavljanje solarnih panela, ali pripremaju i projekte u Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Petrol najviše projekata obnovljivih izvora energije ima upravo u Hrvatskoj | Depositphotos

Iz Interenerga, slovenske kompanije specijalizirane za obnovljive izvore energije, nisu preoptimistični po pitanju daljnjih ulaganja u obnovljive izvore energije u Sloveniji, pa se Hrvatska svakako čini kao privlačnija opcija.

"U planu imamo mnoga ulaganja u obnovljive izvore energije, točnije 500 MW u narednih 10 godina, ali kako izgleda, najmanje u Sloveniji, jer ovdje nažalost okoliš tome trenutno nije najskloniji. Ipak, stalno procjenjujemo mogućnosti, jer naravno želimo podržati razvoj projekata OIE-a i zelene tranzicije i u našem okruženju. Slovenija ima znatan energetski deficit, ali nam trenutna situacija nažalost ne dopušta veće investicije", rekli su nam iz Interenerga.

Grupa Interenergo je na hrvatsko tržište stupila 2020. godine s preuzimanjem vjetroelektrane Orjak nazivne snage 10 MW. Osim navedenog, danas imaju još dva projekta u Hrvatskoj – vjetroelektranu Jasenice i sunčanu elektranu Bukovica koju su u listopadu ove godine i službeno otvorili. Spomenuti projekt sunčane elektrane u gradnji nalazi se u Hrvatskoj te uz njega razvijaju još dva projekta OIE-a na području Hrvatske. Ove godine grupa Interenergo također je započela s nuđenjem energetskih usluga te izvela prvi takav projekt u partnerstvu s općinom Jalžabet te aktivno razvijaju nove.

"Ono što Hrvatsku čini zanimljivom za ulaganje stranih firmi, među njima i slovenskih, svakako su uređeni zakonski okviri koji predstavljaju jasna pravila i postupke te tako potiču brži i jednostavniji razvoj i implementaciju spomenutih projekata. To je okoliš u kojem je svakako puno jednostavnije raditi u usporedbi sa zemljama gdje ti propisi nisu potpuno uspostavljeni te tako produljuju izvođenje projekata", istaknuli su.

Vjetroelektrana Jasenice i sunčana elektrana Bukovica službeno su otvorene u listopadu | Interenergo

Iako nitko ne osporava stručnost slovenskih tvrtki u solarnom sektoru, važno je istaknuti da su uređeni zakonski okviri ključni čimbenik koji Hrvatsku čini iznimno privlačnom destinacijom za investicije u projekte obnovljivih izvora energije. Preciznije, transparentnost i jasna pravila u postupcima predstavljaju temelj u stvaranju povoljnog poslovnog okoliša.

Hrvatski zakoni o obnovljivim izvorima energije pružaju investitorima sigurnost i predvidljivost, što je od suštinske važnosti u dinamičnom sektoru poput energetike. Također, jasna proceduralna smjernica olakšava donošenje odluka, smanjuje administrativne prepreke i doprinosi bržem razvoju projekata.

Uz to, nedostatak takvih stabilnih i jasnih smjernica u Sloveniji, gdje se suočavaju sa zagušenjem mreže i rastom broja odbijenih dozvola, dodatno naglašava privlačnost Hrvatske za slovenske investitore. Hrvatska se stoga ne promatra samo kao tržište s prirodnim resursima, već i kao okruženje koje pruža pouzdane temelje za dugoročna ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije.