.webp){kind=icon}
Svjetski čelnici će se u prosincu okupiti u Dubaiju na godišnjem skupu o pitanju klimatskih promjena (COP28), a među ključnim temama bit će smanjivanje uporabe fosilnih goriva ako ne i potpuno postupno odricanje od te vrste energenata.
Također su među glavnima teme poput mehanizama za prilagodbu ekstremnim vremenskim prilikama, trgovanje emisijama ugljika i novi fond koji bi trebao poslužiti za plaćanje gubitaka i štete prouzročene globalnim zatopljenjem.
Ove je godine čovječanstvo ponovno bilo svjedokom razarajućih učinaka klimatskih promjena na planet. Ljetna sezona na sjevernoj polutci bila je najtoplija globalno otkako se mjeri. U rujnu je najmanje pet tisuća ljudi izgubilo život u Libiji u mediteranskoj oluji Daniel, dok je požar na havajskom otoku Maui ubio najmanje 115 osoba.
Kada se održava COP28?
Skup započinje 30. studenoga i predviđeno je da završi 12. prosinca. Premda je predviđeno trajanje od dva tjedna, uobičajeno je da se produlji za dan ili dva dok se delegacije natežu oko teksta zaključaka i završnog priopćenja.
Gdje se COP28 održava?
Ove godine rotirajuće predsjedanje imaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), a skup će se održati na prostoru Expo Cityja u Dubaiju. Premda je bilo mrštenja kada je jedan od najvećih proizvođača nafte na svijetu izabran za domaćina, UAE ističe da je u dobroj poziciji uvjeriti druge zemlje bogate naftom i plinom da ubrzaju smanjivanje ugljičnih emisija.
Što je COP28?
To je godišnji skup gotovo 200 država, u organizaciji Ujedinjenih naroda, na kojemu se razgovara o uklanjanju uzroka klimatskih promjena koje čovjek potiče te o prilagodbi na rast temperatura. Skup se održava 28 godina. Izvorna ideja prije gotovo tri desetljeća bila je stvaranje multilateralnog procesa u kojemu će svatko imati jednako pravo glasa o tome kako bi svijet na najbolji način smanjio emisije stakleničkih plinova. U stvarnosti, postoji tvrdi jaz između bogatih i siromašnih zemalja. Zemlje u razvoju ističu da su se razvijene zemlje u proteklih 100 godina obogatile stvaranjem industrija utemeljenih na fosilnim gorivima te da bi one trebale smjeti učiniti isto.
Proces COP ostvario je napredak u Parizu 2015. kada su se sve zemlje prvi put usuglasile osigurati da rast temperature ostane ispod dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba i postavile gornju razinu zagrijavanja na 1,5 stupanj. Da bi se to ostvarilo, emisije moraju doseći neto nultu točku do sredine stoljeća.
Premda je pariški dogovor bio ključni događaj, u njegovoj primjeni ima problema. Svaka zemlja članica bi se morala obvezati na iskazivanje načina na koji kani pridonijeti cilju držanja rasta temperature pod kontrolom, no ti planovi zasad se ne čine dovoljnima. Ove godine će prvi put biti napravljen njihov pregled, odnosno procjena napretka.
Koliko će ljudi sudjelovati na skupu COP28?
Očekuje se da će ovogodišnji samit biti najveći dosad s više od 70 tisuća ljudi. COP21 u Parizu i COP26 u Glasgowu 2021. imali su više od 40 tisuća registriranih sudionika, dok ih je prošle godine u Egiptu bilo 33 tisuće.
Sultan Ahmed Al Jaber, predstavnik zemlje domaćina koji predsjeda skupom COP28
Tko može sudjelovati na skupu COP28?
U središtu zbivanja su pregovarači, odnosno državni službenici iz 197 zemalja koji dva tjedna iza zatvorenih vrata razrađuju detalje sporazuma koji bi trebao dovesti do djelovanja na temi klimatskih promjena. Često pregovarače prate ministri, a nekad i šefovi država kako bi pomogli postizanju dogovora. Konsenzus je ključan jer glas svake zemlje ima jednaku težinu bez obzira na veličinu.
No, ne sudjeluju samo predstavnici vlada. Skupine civilnog društva i poslovni ljudi također se pojavljuju kako bi se njihov glas čuo na marginama skupa. Naravno, događaj je nakrcan i novinarima.
Zašto je COP28 važan?
Ovo je prvi put od Pariškog sporazuma da će zemlje razmotriti postignut napredak. Odgovor već znamo. Ne napreduje se dovoljno brzo u smanjivanju emisija, odnosno ritmom koji je predviđen u Parizu. Taj će pregled vjerojatno stvoriti pritisak da se stvari ubrzaju.
Nakon skupa u Dubaiju, države će imati vremena do 2025. podnijeti nove nacionalne planove za borbu protiv klimatskih promjena, a to će stvarno pokazati ide li svijet u dobrom pravcu.
Neke bogate zemlje, posebice u Europi, potiču preuzimanje strožih obveza do 2025. godine, kao što je prihvaćanje odricanja od fosilnih goriva i zaustavljanja rasta emisija. To je vrlo upitno za neke zemlje u razvoju poput Indije koje fosilna goriva vide ključnima u rastu njihovih ekonomija.
Ovogodišnji COP će biti ključan i za pitanje financiranja. Bogate zemlje su ispunile obećanje da će prikupiti 100 milijardi dolara godišnje za pomoć siromašnim zemljama u suočavanju s najgorim učincima klimatskih promjena. No to je tek djelić novca u usporedbi s 2,5 bilijuna dolara godišnje koliko je potrebno do 2030. godine.
Pregovarači nastoje postići dogovor o novom kolektivnom cilju financiranja borbe protiv klimatskih promjena nakon 2025. godine. Izvorno, od bogatih se zemalja koje su odgovorne za najveći dio povijesnih emisija očekivalo da uskoče, no sada zemlje poput Gane pozivaju da se to proširi i na druge velike ekonomije poput Kine koja je najveći svjetski izvor plinova koji zagrijavaju Zemlju.
Prvih par dana skupa COP28 bit će označeni nizom priopćenja svjetskih čelnika o djelovanju protiv emisija metana iz fosilnih goriva, održivijoj proizvodnji hrane i poljoprivredi te o utrostručenju kapaciteta pogona na obnovljive izvore. Očekuje se da zemlja domaćin najavi fond vrijedan više milijardi dolara za investicije u tehnologije koje pomažu ostvarenju klimatskih ciljeva.
Može li COP28 biti neuspješan?
Pravi je neuspjeh kada se nakon dva tjedna sastanaka ne može postići sporazum. To se dogodilo u Madridu 2019. kada se sudionici nisu mogli dogovoriti o kompromisu u konačnom tekstu u više područja. I COP21 održan 2009. u Kopenhagenu također se smatra neuspjelim. Pregovarači nisu tada uspjeli postići obvezujući dogovor o smanjenju emisija stakleničkih plinova koji je trebao zamijeniti Protokol iz Kyota nakon njegova isteka 2012. godine.
No čak i ako se postigne dogovor oko konačnog teksta, mnoge zemlje, a posebice male otočne nacije, to će vidjeti kao neuspjeh ako se ne dogovori snažnija predanost odricanju od fosilnih goriva i ograničavanju rasta globalnog zagrijavanja do 1,5 stupnja Celzija. Rizik je ove godine da predsjedatelj COP-a neće biti doživljen dovoljno nepristrano da bi mogao posredovati u postizanju dogovora.
Zasad izgleda da su najveći svjetski uzročnici emisija stakleničkih plinova raspoloženi za kompromis. Lideri Kine i SAD-a su se ovoga mjeseca usuglasili da ubrzaju klimatsko djelovanje te podupru globalne napore za utrostručenjem kapaciteta na obnovljive izvore do 2030. godine. U tom smislu nastojat će ubrzati izgradnju domaćih zelenih kapaciteta koji bi zamijenili ugljen, naftu i plin te unaprijediti suradnju u ograničavanju emisija dušikova oksida i metana, dva posebice opasna staklenička plina.
Tko je predsjedatelj skupa COP28?
UAE je za tu ulogu imenovao Sultana Ahmeda Al Jabera koji je na čelu tamošnje državne naftne tvrtke Abu Dhabi National Oil Co. To je potaklo puno zagovornika zaštite okoliša da proglase upitnom njegovu nepristranost. Njegovi zagovornici ističu pak da je on i predsjednik državne tvrtke Masdar koja je posvećena obnovljivim izvorima i jedna je od najvećih svjetskih tvrtki koja razvija solarne kapacitete.
