Kraj prošlog i početak ovog tjedna u Hrvatskoj obilježio je drugi krug lokalnih izbora. Birali su se gradonačelnici, načelnici općina i župani, a fokus je bio usmjeren na utrke u velikim gradovima: Rijeci, Splitu i Zagrebu. U konačnici je jedino zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević uspio osvojiti novi mandat. U Rijeci je pobijedila Iva Rinčić, a u Splitu Tomislav Šuta.
Dvotjedna politička gungula oko izbora relativno se brzo stišala, ali je zato vrlo živahno na domaćem financijskom tržištu. Igrači, čini se, pokušavaju pozavršavati poslove prije ljetne pauze, pa su se iz Bosqara ovog tjedna uputili k ulagačima kako bi predstavili svoje obveznice.
Izdanje se očekuje idućeg tjedna, a zapravo se radi o dvije obveznice, jedne u vrijednosti 110 milijuna eura koje će se prodavati kroz javnu ponudu, te jedno izdanje od 40 milijuna eura koje će biti ponuđeno međunarodnoj financijskoj instituciji kroz privatnu ponudu. Kompanija dio novca planira potrošiti na daljnje širenje poslovanja, a već su odradili preliminarne preglede triju regionalnih kompanija iz prehrambene industrije te jedne afričke koja se bavi eksternalizacijom (outsourcingom) poslovnih procesa.
Span je u rujnu 2021. proveo javnu ponudu dionica i uvrstio ih na Zagrebačku burzu | Edvard Šušak/Hina
U informatičkoj tvrtki Span odlučili su uskočiti na vlak korporativnih obveznica te su i oni najavili svoje petgodišnje izdanje vrijedno 25 milijuna eura. Država bi od ponedjeljka tržištu trebala ponuditi svoje tromjesečne trezorske zapise, nakon nedavno okončanog izdanja jednogodišnjih.
Svježi kapital potražit će i Žito grupa. Iz osječke tvrtke su potvrdili javnu ponudu dionica koju se nadaju provesti do kraja lipnja. Predsjednik Uprave Marko Pipunić poručio je kako pred tvrtkom koja je lani imala prihode od 335 milijuna eura stoje "ambiciozni planovi", a javnom ponudom žele investitorima ponuditi priliku da im postanu "partneri na tom putu".
Strukturno podcijenjene dionice
Nove investitore kroz javnu ponudu dionica namjeravaju tražiti i u tvrtki Polleo Adria. Kompanija se od male internetske trgovine dodataka prehrani razvila u velikog regionalnog igrača na tržištu sportske prehrane, opreme i odjeće.
Domaće, a i regionalna tržišta kapitala, usprkos relativno niskoj likvidnosti koja nosi određeni rizik, možda i nisu tako loš izbor za ulaganja. Unatoč nedavnom pozitivnom trendu, neki pokazatelji signaliziraju kako su dionice Adria regije i dalje strukturno podcijenjene, objasnio je analitički tim Bloomberg Adrije.
Cijene u Hrvatskoj nastavljaju rasti | Lucija Tomic Bobas/Pixsell
Te dionice bi se mogle naći i na meti poznatih domaćih investitora. Toni Milun, Sandra Ferenčak i Toni Vitali nedavno su zajednički objavili knjigu "Budi financijski fit", no individualne investicijske strategije im se razlikuju.
Privlačnost tržišta ovisi i makroekonomskim pokazateljima. Najnovije vijesti o ponovnom ubrzavanju inflacije u Hrvatskoj nisu ugodne za one koji traže stabilnost. S razine od 4,0 posto u travnju inflacija mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP) je, prema prvoj procjeni, u svibnju porasla na 4,3 posto.
Regionalni rast plaća
Visoke cijene redovno nagrizaju plaće ako one ne prate njihov rast. Regionalna usporedba rasta osobnih dohodaka između kontinentalne Hrvatske, gdje u zaposlenosti dominira prerađivačka industrija, te obalne Hrvatske gdje dominiraju trgovina i turizam, pokazuje kako su usprkos tim razlikama plaće rasle podjednako.
Volju ulagača kroji i lokalna birokracija. Hrvatska vlast voli se hvaliti digitalizacijom javne uprave, no činjenica je kako e-potpisi i dalje nisu uvijek dovoljni. Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije poručuju da "iako kvalificirani elektronički potpis ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni, u nekim se slučajevima i dalje traži fizički potpis". To se događa kada zakoni i podzakonski akti izričito zahtijevaju vlastoručni potpis ili original dokument te u još nekim okolnostima.
Hrvatska vlast voli se hvaliti digitalizacijom uprave | Vjeran Zganec Rogulja/Pixsell
Ako je s digitalizacijom barem krenula u dobrom smjeru, država čvrsto stoji u mjestu kad su u pitanju klimatske promjene. Državni revizori nedavno su iznijeli dugačak popis zamjerki koji se svode na to da se vlast vrlo sporo ili nikako prilagođava klimatskim promjenama.
Klimatske promjene stoje iza zamaha zelenih tehnologija u posljednja dva desetljeća, a dio zelene tranzicije je i prelazak na obnovljive izvore energije. Sve češća upotreba novih tehnologija donosi i nove probleme, a jedan od interesantnijih je i krađa vjetra među parkovima vjetroelektrana.
I dok se proizvođači bore za vjetar, investitorima je entuzijazam za zelenu tranziciju splasnuo. Sve do nedavno bili su voljni prihvatiti niže prinose za investcije u ekološki prihvatljive projekte. Najnovije analize pokazuju kako su se stvari promijenile.
U zelenu tranziciju spadaju i nova rješenja u građevinarstvu koje u Hrvatskoj i dalje ne posustaje. No podaci za prva tri mjeseca ove godine pokazuju kako u regiji baš i nije tako.
A dok se mi borimo s ciglama i betonom, afroamerički milijarder i poduzetnik Elon Musk i američki predsjednik Donald Trump se na internetu bore optužbama i međusobnim prijetnjama. Dinamični duo je još prije sedam dana iz Ovalnog uredas slao poruke bratstva i jedinstva, ali je tijekom proteklog tjedna na površinu isplivala prava slika odnosa.
Elon Musk i Donald Trump u Ovalnom uredu Bijele kuće | Aaron Schwartz/CNP/Bloomberg
Musk je iskritizirao prijedlog zakona kojim Trump želi dodatno sniziti poreze u Sjedinjenim Američkim Državama, a čime bi istovremeno narastao proračunski deficit. Trump je uzvratio time što je kroz svoju društvenu mrežu poručio kako bi za smanjenje proračunskih troškova trebalo prekinuti ugovore koje s državom imaju Muskove kompanije. Musk je pak uzvratio kako će njegova tvrtka SpaceX prekinuti transport američkih astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu.
Dok je osebujan dvojac na jednoj strani Atlantika izmjenjivao prijetnje i uvrede, s ove strane oceana neki su događaji prošli bez šokova. Europska središnja banka u četvrtak je, u skladu s očekivanjima tržišta, snizila referentne kamatne stope za četvrtinu postotka. Sličan potez očekuje se i u rujnu.
Naravno, ako do tada ne dođe do novih poremećaja na tržištu, a u sadašnjim uvjetima s takvim nečim treba računati. Ozbiljno računati.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...