Zašto e-potpisi u Hrvatskoj nisu uvijek dovoljni?

U digitalnom dobu, u kojem sve više poslovnih i administrativnih procesa prelazi u online sferu, elektronički potpis (e-potpis) trebao bi biti jedan od ključnih alata koji bi građanima trebali olakšati živote i skratiti birokratske muke. No čini se da unatoč zakonu koji je izjednačio fizički i e-potpis, formular i na njemu vlastoručni potpis u Hrvatskoj ostaju realnost.

E-potpis označava termin za kriptografsko rješenje koje je jedinstveno za svakog korisnika te jamči da je neki elektronički dokument potpisala određena osoba. Važno je razumjeti da on nije digitalizacija vlastoručnog potpisa, iako bi pravno trebao imati jednaku težinu. Ipak, u realnosti često ispada da nakon što osobe potpišu dokumente elektroničkim putem, trebaju dostaviti i primjerak s fizičkim potpisom. Zašto?

Iako točan broj korisnika elektroničkog potpisa u Hrvatskoj nije lako utvrditi jer građani i pravne osobe mogu koristiti kvalificirane elektroničke potpise izdane od bilo kojeg kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja unutar EU-a, iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije procjenjuju se da velik broj tvrtki koristi elektronički potpis, posebice pri ispunjavanju zakonskih obveza poput predaje godišnjih financijskih izvještaja.

Inače, digitalni potpis u Hrvatskoj postoji još od početaka 2000-tih, ali upitno je koliko se koristio s obzirom na to da mu institucije nisu bile prilagođene. No od prije dvije godine to se promijenilo. Tada je građanima i poduzetnicima omogućeno korištenje uslugama elektroničkog potpisa i pečata za potrebe u radu s državnim tijelima, a sve je bilo dio projekta vrijednog tri milijuna eura kojim je povezao 641 državno tijelo na platformi za potpisivanje digitalnih dokumenata.

Depositphotos

Otad, kako su za Bloomberg Adriju objasnili iz Ministarstva, e-potpisi koji se koriste u kontroliranom okruženju imaju istu pravnu valjanost kao i ručni potpis na tradicionalnom papirnom dokumentu. Također, on vrijedi unutar cijele Europske unije. No je li priča u realnosti zaista tako jednostavna?

E-potpis vrije kao i fizički

Neke od glavnih prednosti e-potpisa, kako objašnjavaju iz Ministarstva, to su što ubrzava i pojeftinjuje procese, omogućava rad na daljinu, smanjuje potrebu za papirima te pridonosi većoj pravnoj sigurnosti i transparentnosti.

"Primjeri uključuju e-Komunikaciju u sudskim postupcima, elektroničko podnošenje zahtjeva za vozačku dozvolu putem e-Građana i mnoge druge administrativne postupke", ističu iz Ministarstva.

Tako je primjerice početkom ove godine Studentski centar u Zagrebu uveo digitalni potpis za potpisivanje e-studentskih ugovora i time omogućio studentima potpisivanje ugovora s bilo kojeg mjesta, bez potrebe za dolaskom u prostorije Centra.

Vrijedi li e-potpis kada se isprinta?

No u realnosti je postupak koji uključuje e-potpise ipak nešto kompliciraniji. Uzmimo samo za primjer da ste neki e-dokument nakon potpisivanja zatim i ispisali, otvara se pitanje vrijedi li elektronički potpis i tada?

Kratak odgovor je ne. Naime, ispis elektroničkog potpisa nema pravni učinak, a dokument koji je potpisan u elektroničkom formatu ne prenosi ta svojstva ispisom. Zašto je tomu tako? Na stranicama e-Građana u objašnjenima navode da se svaki elektronički dokument koji sadrži elektronički zapis mora generirati i čuvati u sustavu institucija koje su izradile taj dokument.

Upravo zato građanin mora svaki dokument koji je prethodno potpisao elektronski ispisati te nakon što je generiran, takva tiskana kopija vrijedi kao javna isprava i imat će pravni učinak.

Ministar Damir Habijan | Bloomberg Adria

Također, iz Ministarstva objašnjavaju da "iako kvalificirani elektronički potpis ima istu pravnu snagu kao i vlastoručni, u nekim se slučajevima i dalje traži fizički potpis". Ističu da se to događa kada zakoni i podzakonski akti izričito zahtijevaju vlastoručni potpis ili original dokument ili kada je u pitanju osjetljiv kontekst poput pravnog razvoda braka ili oporučnih postupaka gdje je propisana fizička prisutnost.

Kao što vlastoručni potpis na papiru gubi zakonski dokaznu snagu ako se skenira, tako elektronički potpisani PDF dokument, nakon što ga odštampate, postaje samo običan papir bez potpisa.

Sve to može djelovati suludo kada pomislite da bi digitalni potpisi upravo trebali skratiti birokratske muke građana, no elektronički potpisani dokumenti zapravo su namijenjeni za digitalnu pohranu, a ne za čuvanje u registratorima.

Iz Ministarstva dodaju i da je digitalna transformacija javne uprave usmjerena na uklanjanje nepotrebnih fizičkih koraka i omogućavanje potpune digitalizacije procesa.

"Aktivno se radi na izmjenama zakonodavnog okvira kako bi se digitalni potpis prihvatio kao jedini potreban oblik autentifikacije u što širem opsegu. U skoroj budućnosti očekuje se da će većinu administrativnih postupaka biti moguće provesti isključivo digitalno", poruči su.