Digitalna transformacija i umjetna inteligencija ubrzano mijenjaju arhitekturu i urbanizam, omogućujući razvoj pametnih gradova i zgrada koje su energetski učinkovitije, funkcionalnije i održivije. Dok se nekoć održivost u arhitekturi svodila na korištenje ekoloških materijala i pasivnih tehnika gradnje, danas umjetna inteligencija omogućuje potpuno novi pristup – dinamičnu prilagodbu prostora u stvarnom vremenu.
Dekarbonizacija više nije statičan, već dinamičan proces u kojem digitalne tehnologije, umjetna inteligencija i senzorski sustavi omogućuju optimizaciju potrošnje resursa na temelju stvarnih podataka. Pametne zgrade koriste IoT senzore za upravljanje rasvjetom, grijanjem i ventilacijom, analizirajući obrasce korištenja prostora i prilagođavajući uvjete prema potrebama korisnika. Time se smanjuje nepotrebna potrošnja energije, poboljšava kvaliteta unutarnjeg prostora i produljuje vijek trajanja infrastrukture.
Depositphotos
Od dizajna do operativne optimizacije
Čitaj više
Dekarbonizacija i urbani gradovi: Put ka održivoj budućnosti
Gradovi kao epicentri klimatskih rješenja: S više od 70% globalnih emisija CO₂, urbani centri su i glavni zagađivači i ključni akteri u borbi protiv klimatskih promjena kroz inovativne politike, pametnu infrastrukturu i održivo planiranje.
01.04.2025
Umjetna inteligencija donosi revoluciju u način na koji se projektiraju, grade i koriste prostori. Napredni algoritmi omogućuju simulacije i predviđanja koja arhitekti koriste za stvaranje optimalnih rješenja već u ranoj fazi projektiranja. Building Information Modeling (BIM) već je postao standard u građevinskoj industriji, ali umjetna inteligencija podiže ovaj koncept na višu razinu.
Integracijom AI sustava u BIM modele moguće je analizirati klimatske uvjete, procijeniti energetske potrebe i optimizirati korištenje resursa još prije same izgradnje objekata. Tako se smanjuju troškovi i povećava učinkovitost, a arhitekti dobivaju priliku za testiranje različitih scenarija bez potrebe za skupim fizičkim maketama ili prototipovima.
Primjer ovog pristupa je zgrada The Edge u Amsterdamu, koja je stekla status jedne od najpametnijih i najodrživijih poslovnih zgrada na svijetu. Koristeći mrežu senzora, umjetnu inteligenciju i automatizirane sustave, The Edge prati sve ključne parametre – od temperature zraka do prisutnosti ljudi u prostorijama – i prilagođava uvjete rada kako bi postigla optimalnu energetsku učinkovitost.
The Edge
Parametrijski dizajn postaje ključan alat u arhitekturi pametnih gradova, omogućujući stvaranje kompleksnih, ali funkcionalnih oblika koji su prilagođeni specifičnim klimatskim uvjetima. Kombinacija umjetne inteligencije i arhitektonskog dizajna rezultira optimiziranim strukturama koje smanjuju potrebu za umjetnim sustavima hlađenja i grijanja te postižu visoku energetsku učinkovitost.
The Edge
Dobar primjer ovakvog pristupa su zeleni neboderi Bosco Verticale u Milanu, čija fasada sadrži preko 20.000 biljaka koje smanjuju temperaturu zgrade, filtriraju zrak i povećavaju biološku raznolikost u urbanim sredinama. Ovakvi projekti dokazuju da arhitektura više nije samo pitanje estetike, već i ključni alat za rješavanje ekoloških izazova modernih gradova.
Vertikalne šume, zeleni krovovi i urbani vrtovi nisu samo estetski dodaci, već ključni elementi u poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju toplinskih otoka i povećanju otpornosti urbanih sredina na ekstremne vremenske uvjete. "Integracija prirodnih elemenata u arhitekturu više nije luksuz, već nužnost za budućnost održivih gradova", ističe arhitektica Jeanne Gang.
Depositphotos
Dekarbonizacija kroz tehnološke inovacije i pametne nadogradnje
Dekarbonizacija ne mora uvijek značiti izgradnju novih, održivih objekata – postojeće zgrade također mogu postati energetski učinkovitije kroz ciljane nadogradnje i optimizaciju resursa. Tradicionalne građevine, posebno one izgrađene prije nego što su standardi energetske učinkovitosti postali rigorozniji, često imaju visok ugljični otisak.
"Strateške energetske nadogradnje, poput poboljšanja izolacije, zamjene rasvjete LED sustavima i instalacije pametnih termostata, mogu značajno smanjiti emisije bez velikih troškova", kaže Alan Leo Pleština iz Pulsar Arhitekture. Uz tehnološke nadogradnje, važan aspekt dekarbonizacije je optimizacija upravljanja zgradama kroz digitalizaciju i IoT sustave. Inteligentni senzori omogućuju praćenje energetske potrošnje u stvarnom vremenu, automatsko podešavanje temperature i rasvjete te smanjenje nepotrebne potrošnje energije.
Mjerenje učinaka dekarbonizacije postaje sve preciznije zahvaljujući digitalnim alatima. "Specijalizirani softveri i senzorski sustavi omogućuju arhitektima da prate energetske performanse prije i nakon implementacije održivih rješenja, čime se može transparentno dokazati isplativost takvih ulaganja", zaključuje Pleština.
Osim pametnog dizajna i urbanističkih rješenja, ključnu ulogu u održivoj gradnji igraju i inovativni građevinski materijali koji značajno smanjuju ugljični otisak. U posljednjih nekoliko godina, razvoj novih materijala ubrzano napreduje, nudeći graditeljima i investitorima alternativne opcije koje su ekološki prihvatljivije, dugotrajnije i energetski učinkovitije.
Depositphotos
Jedan od najzanimljivijih primjera je karbon-beton, materijal koji koristi karbonska vlakna umjesto čelične armature. Osim što je lakši i tanji, ima i znatno duži vijek trajanja jer ne korodira, čime smanjuje potrebu za čestim obnovama i smanjuje emisije povezane s proizvodnjom i transportom materijala. Još jedan inovativni materijal koji postaje sve popularniji jest cigla od mikroorganizama, poznata i kao biocigla, koja se stvara putem bioloških procesa umjesto klasičnog pečenja na visokim temperaturama. Na taj način, značajno se smanjuje emisija ugljičnog dioksida u proizvodnji, što je posebno važno s obzirom na to da građevinski sektor globalno doprinosi s gotovo 40 posto ukupnih emisija.
Dekarbonizacija urbanih sredina neće se dogoditi sama od sebe, već zahtijeva koordiniran napor svih aktera u građevinskoj industriji, kažu naši sugovornici. Ulaganjem u nove materijale i tehnologije, gradovi mogu smanjiti emisije, poboljšati kvalitetu života i istovremeno stvoriti održivu ekonomsku osnovu za buduće generacije.
Depositphotos
Dekarbonizacija gradova više nije opcija – ona je nužnost
Gradovi koji ulažu u održivu infrastrukturu ne samo da smanjuju emisije i štite okoliš, već otvaraju ekonomske prilike i povećavaju otpornost na klimatske promjene. Međutim, unatoč očitim prednostima, investitori i šira javnost i dalje su skeptični. "Česte zablude uključuju mišljenje da su zelene tehnologije preskupe, da narušavaju estetiku te da zahtijevaju komplicirano održavanje", kaže Pleština. Uz kontinuirano usavršavanje i osobnu edukaciju, arhitekti imaju ključnu ulogu u razbijanju mitova o održivom dizajnu.
Kroz prezentaciju uspješnih primjera mogu demonstrirati konkretne benefite – od optimizacije prirodnog ventiliranja i orijentacije prostora, do pametnog korištenja svjetlosti i naprednih sustava energetske učinkovitosti. No, edukacija ne smije stati samo na struci. Potrebno je kontinuirano informirati investitore i širu javnost o stvarnim performansama i estetskim mogućnostima održivih rješenja. Jasno prikazane dugoročne uštede kroz detaljne troškovne analize, zajedno s ekonomskim i ekološkim prednostima modernog zelenog dizajna, ključ su za širu primjenu ovih principa.
"Arhitektura može biti snažan alat za društvenu i ekološku promjenu ako se pravilno koristi", kaže Jeanne Gang. U konačnici, budućnost urbanih sredina ovisit će o tome kako gradovi kombiniraju urbanističko planiranje, tehnološke inovacije i pametno korištenje resursa. S obzirom na brzinu kojom se tehnologija razvija, ključno je da arhitekti, urbanisti i investitori prepoznaju dugoročnu vrijednost održivih rješenja. Gradovi koji to shvate na vrijeme bit će predvodnici nove ere urbanog razvoja, dok će oni koji ignoriraju te promjene zaostajati i suočiti se s ozbiljnim infrastrukturnim i ekološkim izazovima u budućnosti.
Depositphotos
.webp){kind=icon}
