Iako još istražujemo koje su granice i mogućnosti umjetne inteligencije (AI), ona je dosad već ušla u gotovo sve djelatnosti, pa tako i u zdravstvo. Od inovacija u dijagnostici, terapijama ili u organizaciji cijelih sustava, potencijal AI-ja u toj branši golem je.
Mogućnosti umjetne inteligencije za pomoć u svakodnevnom životu ljudi su osvijestili najviše nakon pojave alata poput ChatGPT-a. Sada mnogi ne mogu zamisliti život ili posao bez tehnologije koja im toliko olakšava ili skraćuje obaveze. Ništa drugačije nije ni u pogledu zdravstva u kojem je doprinos AI-ja značajan i za djelatnike i za pacijente.
Koliki potencijal postoji dokazuje i povećanje ulaganja sektora u tu tehnologiju. Prema podacima Statiste, prošle godine je globalno financiranje digitalnih zdravstvenih tvrtki usmjerenih na AI iznosilo 42 posto ukupnog godišnjeg financiranja digitalnog zdravstva.
Čitaj više
Poražavajući bolnički karton hrvatskog zdravstva: na zdravlje trošimo tek trećinu EU-ova prosjeka
Za zdravstvenu zaštitu se u EU-u prosječno po stanovniku izdvaja 3.685 eura, dok je u Hrvatskoj to tek 1.279 eura.
18.11.2024
Vrtoglave sume u umjetnoj inteligenciji – u koje dionice vrijedi ulagati?
Tehnološki divovi kumulativno ulažu 325 milijardi dolara u razvoj AI-ja ove godine.
14.02.2025
Umjetna inteligencija: EU ulazi u utrku s milijardama eura ulaganja
Može li EU sustići SAD i Kinu?
13.02.2025
AI revolucija u regiji: Tko prednjači, a tko tek hvata korak?
Umjetna inteligencija oblikuje digitalnu budućnost regije, donoseći inovacije u poslovanje, financije i tehnološke strategije.
12.02.2025
Također, osam posto zdravstvenih organizacija je lani izvijestilo je da se njihov proračun dodijeljen projektima AI-ja u njihovoj organizaciji povećao za više od 300 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Primjene AI-ja u zdravstvu
Kako konkretno AI može doprinijeti zdravstvenom sektoru? Primjene su raznovrsne, no najočitija prednost je to što donosi uštedu vremena zdravstvenim radnicima i smanjuje vrijeme koje troše na administrativne zadatke. To potvrđuju i iz Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rijeka. Objašnjavaju da doprinosi AI-ja uključuju povećanje učinkovitosti, odnosno automatizaciju mnogih procesa te smanjenje administrativnog opterećenja i poboljšanje vremena reakcije na potrebe pacijenata.
"AI se u zdravstvu koristi na različite načine, a njen potencijal za poboljšanje zdravstvene zaštite ogroman je", kažu za Bloomberg Adriju iz KBC-a Rijeka.
Dodaju i važnost poboljšanja točnosti, odnosno sposobnost prepoznavanja obrazaca i detalja koje ljudski stručnjaci mogu propustiti, osnaživanje prevencije i personalizirani pristup.
Doktorica znanosti Anja Barešić, koordinatorica projekta AI 4Health.CRO s Instituta Ruđer Bošković | Pixsell
"Zamislite medicinsko osoblje, bilo liječnika, tehničara ili administratora, koji je na početku i na kraju smjene jednako odmoran, nikad ne griješi, odnosno uvijek donese jednaku odluku. Danas brojni AI alati ubrzavaju i automatiziraju određene korake u dijagnostici, određivanju terapije, doprinose bržem i preciznijem donošenju odluka, pogotovo kada se temelje na velikoj količini podataka. Primijetite da nije riječ o modelima koji zamjenjuju cijeli proces odnosno liječnika, nego ubrzavanju pojedinih koraka u procesima koji su standardni dio današnjeg zdravstva", ističe za Bloomberg Adriju doktorica znanosti Anja Barešić, koordinatorica projekta AI 4Health.CRO s Instituta Ruđer Bošković.
AI u hrvatskom zdravstvu
Objašnjavajući mogućnosti AI-ja na konkretnim primjerima, iz KBC-a Rijeka navode da algoritmi za prepoznavanje slika mogu analizirati tumor na snimkama i pomoći radiolozima u prepoznavanju i dijagnosticiranju.
Navode i da sami aktivno implementiraju AI u različite aspekte svog rada. Primjerice, nabavili su dva suvremena ultrazvučna uređaja za Klinički zavod za radiologiju, koji omogućuju primjenu računalno potpomognute dijagnoze, što doprinosi bržoj i preciznijoj dijagnostici.
I Barešić ističe nekolicinu alata koji znatno pomažu medicinskim djelatnicima i pacijentima. "Primjerice, koristi se alat za prepisivanje govora u pisani tekst. Riječ je o alatu Newton Dictate hrvatskog startupa koji je specijaliziran za medicinski vokabular i hrvatski jezik te omogućava liječnicima da ubrzaju unošenje teksta u nalaze, otpusna pisma i slično. Ova se tehnologija koristi od (...) preko 500 liječnika u Hrvatskoj i ubrzava upisivanje teksta do osam puta", navodi Barešić.
Osim toga, ističe da se u obradi radioloških slika koje nastaju prilikom nacionalnog probira za rano otkrivanje raka pluća koristi i modul temeljen na AI-ju.
"Posebno su interesantni digitalni asistenti kao što je Megi koja je razvijena u Hrvatskoj i pomaže u praćenju kardiovaskularnih bolesti komunicirajući putem chat aplikacije s pacijentima. Njezina uloga je da podsjeća na mjerenja tlaka, uzimanje terapije, odgovara na neka pitanja olakšavajući prikupljanje podataka i kontrolu bolesti za samog pacijenta. Na ovaj način se skida dio tereta s liječnika, pacijentu se daje alat i samopouzdanje da zauzme aktivniju ulogu u upravljanju svojim zdravljem, pogotovo u kontekstu hipertenzije s kojom ljudi žive od dijagnoze do kraja života", ističe Barešić.
Depositphotos
Vrijedi spomenuti i projekt AI4Health.Cro kojem je cilj ubrzati digitalizaciju zdravstva ulaskom inovacija temeljenih na naprednim digitalnim tehnologijama kao što je umjetna inteligencija.
"Riječ je o privatno-javnom partnerstvu koje je financirano s 2,9 milijuna eura i sastoji se od 16 hrvatskih institucija s ekspertizom i infrastrukturom relevantnom za digitalno zdravstvo. U sklopu ovog projekta educiramo, umrežavamo, pomažemo u pristupu financijama i, ono najvažnije, omogućavamo pilotiranje i testiranje inovativnih tehnologija", objašnjava Barešić.
Potencijalni problemi?
Ipak, uvođenje tehnologije, posebno AI-ja, u bilo koje područje uvijek donosi izazove, pa drugačije nije niti u slučaju zdravstva. Najveći izazov je to što, kako nam objašnjava Barešić, AI može biti onoliko dobar koliko je (različitih) podataka vidio tijekom faze učenja, a u zdravstvu su ti podaci loše pohranjeni, rijetko dostupni i vrlo dobro zaštićeni zbog privatnosti pacijenata. Dodaje i da su po pitanju daljnje implementacije AI-ja u hrvatskom zdravstvenom sustavu glavne izazove predstavlja svjetonazor.
"Umjetna inteligencija je ušla u sve aspekte društva, u zdravstvu se koristi već nekoliko desetljeća. Nema smisla od toga bježati, a prirodno je da su neki ljudi skloniji takvim rješenjima, dok su drugi konzervativniji. Bitno je pokazati svakome na prikladan način što ova tehnologija može, što ne može i kako ju odgovorno koristiti", ističe Barešić.
Naglašava i da su regulativa i etika posebno kompleksni u tom području s pacijentom u centru, ali postoje i aktivno se razvijaju. "Upravo je uvođenje tih prvih pozitivnih primjera dobre prakse ključno kako bismo pokazali kako riješiti sve izazove, treba o njima pričati i pokazati ih javnosti", smatra Barešić.
No dodaje da za razliku od AI modela koje koristi široka javnost u svakodnevnom životu, oni koji se koriste u medicini usko su specijalizirani, pa su samim time njihovi korisnici educiraniji.
Depositphotos
Kako na sve reagiraju pacijenti, iz KBC-a Rijeka ističu da to varira od osobe do osobe, a sve ovisi o informiranosti i povjerenju pacijenata u novu tehnologiju.
Daljnji razvoj
Koliko je u svemu Hrvatska odmakla? Barešić navodi da nismo europski predvodnici, ali nismo ni loši.
"Pred nama je cilj te otoke naprednih tehnologija povezati da sustav bude ujednačeno digitaliziran. Našim projektom inovatori stupaju u brojne kontakte s medicinskim djelatnicima te na taj način potičemo podizanje svjesnosti o mogućnostima ovih tehnologija, digitalnu pismenost i poznavanje najvažnijih tehnoloških napredaka kako dolaze na tržište", poručuje Barešić.
Što je sigurno, AI u zdravstvu ima potencijal za revolucioniranje načina na koji se pristupa dijagnozi, liječenju, upravljanju podacima i prevenciji bolesti, čineći zdravstvenu zaštitu preciznijom, bržom i učinkovitijom, zaključuju iz KBC-a Rijeka.
.webp){kind=icon}
