AI revolucija u regiji: Tko prednjači, a tko tek hvata korak?

Umjetna inteligencija zauzima sve značajnije mjesto u tehnološkim strategijama zemalja regije, oblikujući poslovne modele i digitalnu budućnost. Hrvatska i BiH koriste tehnologiju za optimizaciju poslovanja i medijskih sadržaja. U Srbiji je fokus na razvoju superračunala i softverskih rješenja. Sjeverna Makedonija priprema se za usklađivanje s EU-ovim regulativama, Slovenija unapređuje financijski sektor kroz AI alate. Francuska predvodi europsku AI agendu s velikim ulaganjima.Ovaj pregled donosi ključne uvide iz svake države, ističući izazove i prilike koje AI donosi u regiji.

Hrvatska

Proces restauracije videa jedan je od najkompliciranijih u medijskoj i filmskoj industriji, a kao rješenje i tu se pokazuje primjena umjetne inteligencije. Domaća tvrtka Tensorpix iz Zagreba uspjela se u nekoliko godina inovativnim pristupom u restauraciji videa i fotografija baziranoj na umjetnoj inteligenciji nametnuti na globalnom tržištu, gdje ima više od milijun korisnika.

Kako funkcionira to tržište na kojem sve veći izazov predstavljaju i deepfake videi, tema je o kojoj je Ivan Vrdoljak za Bloomberg Adriju razgovarao s Bartolom Freškurom, direktorom Tensorpixa. Freškura je pojasnio kako danas postoji velika potražnja za videorestauracijskim uslugama jer osim starih videa loše kvalitete, potražnja postoji za uređivanjem videa skinutih s interneta, primjerice YouTubea, TikToka, What'sAppa ili Telegrama. Dio klijenata želi maksimizirati kvalitetu AI-generiranih sadržaja.

Freškura je komentirao kako ta tehnologija ima prostora za napredak jer je tržište uistinu globalno. Najviše klijenata dolazi iz SAD-a, Europe i jugoistočne Azije. Vrijednost industrije procjenjuje na pola bilijuna dolara.

"Tehnologija još nije savršena, ne možete sad ubaciti bilo koji video da izgleda kao da ste snimali današnjom modernom kamerom, uvijek ima mjesta za napredak. Naša dugoročna vizija je napraviti AI koje može napraviti upravo to: što god mu date, koji god oblik lošeg videa ili slike, on ga popravi magično, vrlo intuitivno, vrlo brzo i vi ste kao korisnik vrlo zadovoljni s time. Tako da onda u svijetu neće biti problema s tim da imate loš video ili sliku", otkrio je.

Na pitanje koliko smo uistinu daleko od toga odgovara: "Sad je više hype u ovom tekstualnom modelu, large language modelima, ali ista stvar mogla bi se uskoro dogoditi i u vision spaceu, i za videe i za slike. Moguće je i brzo, za nekoliko godina."

 

Srbija

Pariz je ovog tjedna bio svjetska prijestolnica umjetne inteligencije jer je AI samit okupio najvažnije europske i globalne aktere iz tog područja. Francuska i Europa poslale su poruku da ne žele biti samo promatrači u utrci za prevlast u umjetnoj inteligenciji, već i ozbiljna konkurencija SAD-u i Kini.

Što je službeno predstavljeno, ali i što se moglo naslutiti između redaka na AI samitu u Parizu te na koji će način Srbija sudjelovati u razvoju softverskih rješenja za superračunalo, za Bloomberg Adria TV govorio je Stefan Badža, savjetnik predsjednice Skupštine Srbije, koji je bio član delegacije na AI samitu u Parizu.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron započeo je ulaganja u inovacije i umjetnu inteligenciju prije osam godina, čime je Francuska postala europski lider u tom području. Na AI samitu najavljeno je ulaganje od više od 100 milijardi eura u umjetnu inteligenciju. Francuska je okupila gotovo 100 delegacija iz cijelog svijeta.

"U tijeku su pregovori o ulaganju u novo superračunalo, što je predviđeno planom Srbija 2027. i vjerujemo da će uskoro biti realizirano. To je iznimno važno jer bez te infrastrukture ne možemo napraviti veći iskorak u razvoju umjetne inteligencije. Trenutačno SAD najavljuje ulaganja od 500 milijardi dolara u tu infrastrukturu. Naši su proračuni nešto skromniji, ali ambicije su nam jednako velike", poručio je Badža. Badža vjeruje da će do kraja ove ili početka sljedeće godine imati novo superračunalo u Kragujevcu, koje će tvrtkama i istraživačima u Srbiji omogućiti brži razvoj inovacija i proizvoda u AI sektoru.

 

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija će neminovno morati uvesti zakonsku regulativu umjetne inteligencije po uzoru na Europsku uniju, izjavio je Stefan Andonov, docent na Fakultetu informacijskih znanosti Sveučilišta svetih Ćirila i Metoda u Skoplju, u intervjuu za Bloomberg Adriju.

Na makedonskom tržištu postoji velik potencijal za razvoj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, no ta su rješenja uglavnom namijenjena inozemnim tržištima. Ulaganja u taj sektor nužna su kako bi se razvili alati koji će koristiti i građanima Sjeverne Makedonije, rekao je Andonov.

 

Slovenija

Generativna umjetna inteligencija već se koristi u financijskom sektoru. U industriji osiguranja chatbotovi su implementirani za komunikaciju s klijentima, čime se smanjuje opterećenje zaposlenika, a također pomaže u pripremi odgovora i analizi prijavljenih šteta.

Kako je u intervjuu za Bloomberg Adria TV rekao Gregor Kovačič, izvršni direktor odjela digitalnog poslovanja Zavarovalnice Triglav, ta tehnologija se u njihovoj kompaniji koristi već dvije godine, a uštede se mjere u desecima tisuća eura.

"Ključna je uloga zaposlenika, koji mora obraditi poruku nakon što umjetna inteligencija prethodno provjeri postoji li već odgovarajući odgovor u bazi podataka", pojasnio je Kovačič, naglašavajući kako je vrijeme potrebno za pripremu odgovora smanjeno s oko pet na samo pola minute.

AI pomaže i u otkrivanju pokušaja prijevare. Kovačič je naveo primjer u kojem su, prilikom procjene štete, uz pomoć umjetne inteligencije utvrdili da je klijent koristio fotografije koje su već bile dostavljene u odštetnom zahtjevu prije dvije godine. Očekuje se da će u budućnosti primjena AI-ja u osiguranju biti proširena, uključujući i brže isplate odšteta klijentima.

 

Bosna i Hercegovina

Umjetna inteligencija nesumnjivo stvara nove poslovne vrijednosti, a do 2030. godine gotovo polovica ekonomskih koristi koje se očekuju bit će rezultat napretka umjetne inteligencije, što bi moglo povećati BDP Europe za otprilike 10 posto.

Tvrtke u BiH već koriste AI alate, a neke od njih razvijaju i vlastita rješenja kako bi unaprijedile poslovanje. O primjeni AI tehnologija u BiH razgovarali smo s Nerminom Hadžićem, direktorom tvrtke Bloomteq.

"Najperspektivnije industrije u BiH za primjenu AI-ja u svakodnevnom poslovanju su one koje imaju veliki broj pojedinačnih korisnika kojima svakodnevno treba neka informacija, obrazac ili postupak, poput bankarskog i osiguravateljskog sektora", rekao je Hadžić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar