S ciljem unapređenja korištenja informacijske infrastrukture, Vlada je u saborsku proceduru poslala prijedloge Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi (ZODII) i o provedbi EU-ove uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga.
Novi zakon preciznije definira državnu informacijsku infrastrukturu te daje jasne odredbe u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture moći podnijeti zahtjeve moderne javne uprave. To se prvenstveno odnosi na povećani opseg komponenti i sustava državne informacijske infrastrukture te na povećani opseg obveznika u primjeni.
Također, zakon definira načine korištenja državne informacijske infrastrukture ovisno o kategoriji korisnika, mogućnostima primjene i korištenja od lokalne i regionalne samouprave i drugih osoba s javnim ovlastima, uz omogućavanje korištenja dijela servisa te infrastrukture i privatnom sektoru uz naplatu ili bez nje.
Čitaj više
Zakon o medijima digao prašinu, a još ne postoji ni nacrt
Hrvatsko novinarsko društvo vidi u prijedlozima za novi zakon napad na novinarske slobode i dostojanstvo struke.
20.07.2023
Novim zakonom više stanova za dugoročno stanovanje i niže cijene najma
Vlada je sa sjednice u četvrtak u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
23.08.2024
Vlada se hvata ukoštac sa stambenom krizom, na udaru kratkoročni najam
Vladin prijedlog usmjeren je na najam stambenih zgrada.
23.08.2024
Kraj krize ili prazna blagajna? Plenković najavio rezanje antikriznih mjera
Premijer navodi kako će se nakon konzultacija, koje se trenutno vode na razini resora, izaći dovoljno rano s novim paketom mjera.
23.08.2024
"S obzirom na opseg planiranih poboljšanja i provedene modernizacije infrastrukture ukazuje se potreba za donošenjem novog zakona", istaknuo je u četvrtak Bernard Gršić, državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koje je predlagatelj zakona.
Objasnio je kako je svrha zakona osiguranje efikasnosti i učinkovitosti rada korisnika digitalizacijom procesa, unapređenjima i modernizacijom usluga, a sve primjenom načela te infrastrukture i međusobno povezanih rješenja kroz korištenje ICT tehnologija i rješenja.
Inače, u prijedlogu stoji kako je za provedbu tog zakona potrebno osigurati sredstva iz državnog proračuna. Dio se osigurava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. godine, a financijska sredstva za provedbu u 2024. godini Ministarstvo je djelomično osiguralo u svom financijskom planu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu.
No prema brojkama navedenim u prijedlogu, za provedbu zakona će samo za ovu godinu biti potrebno osigurati dodatnih 13,22 milijuna eura.
Istovremeno, kada je u pitanju nacrt prijedloga zakona o provedbi EU-ove uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga, Gršić je naznačio da se europska uredba o tome primjenjuje od veljače ove godine.
Nova EU-ova uredba propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji djeluju kao posrednici između potrošača i proizvoda, usluga ili sadržaja koji se kupuju putem platformi. Cilj je bolje zaštititi korisnike i njihova temeljna prava na internetu te uspostaviti čvrst pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetskih platformi, osiguravajući jedinstvenu i ujednačenu regulaciju na razini EU-a.
Također, njome se određuju tijela i njihove obveze za provedbu uredbe, pravni lijekovi i prekršajne odredbe, dok se hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAKOM određuje kao koordinator za digitalne usluge.
Osim toga, popisuju se i ovlasti HAKOM-a, kao i nadležna tijela te pravni lijekovi za provedbu uredbe, te prekršajne odredbe i novčane kazne za prekršitelje odredbi.
Prema riječima Gršića, time se stvaraju zakonske pretpostavke za prilagodbu hrvatskog zakonodavstva zahtjevima europske uredbe, poznate kao Akt o digitalnim uslugama.
.webp){kind=icon}
