U turbulentnoj godini, punoj sukoba i previranja, kada je svjetsko gospodarstvo doživljavalo uspone i padove, a predviđanja su bila gotovo nemoguća, cijene poljoprivrednih proizvoda značajno su pale. Nisu pale samo globalne cijene poljoprivrednih proizvoda, već i cijene energije, koje su na višegodišnjim najnižim razinama. Samo cijena nafte, na primjer, zabilježila je pad od 20 posto od početka godine.
Globalne cijene poljoprivrednih proizvoda pale su unatoč novom carinskom okruženju, produbljivanju klimatskih promjena i geopolitičkim napetostima, što prosječni kupac nije osjetio prilikom posjeta trgovini. Zašto, dakle, cijene poljoprivrednih sirovina padaju, za koliko, i zašto se to ne odražava na cijene u trgovinama?
Globalni indeks cijena hrane bilježi pad treći mjesec zaredom
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) svaki mjesec objavljuje Indeks cijena hrane (FFPI), koji mjeri mjesečne promjene međunarodnih cijena košarice prehrambenih proizvoda. To je prosjek pet indeksa cijena roba, ponderiranih prosječnim udjelima izvoza svake skupine u razdoblju od 2014. do 2016. godine.
Čitaj više
Potpuni fijasko agrarne politike: Poticaji su eksplodirali 165 posto, a reforme su mrtve
Hrvatska je izbacivanjem reforme okrupnjavanja zemljišta iz NPOO-a svjesno osudila poljoprivredu na niske prinose, dok se izostanak bunta poljoprivrednika kupuje poticajima uvećanim za nevjerojatnih 165 posto.
17.12.2025
Zašto su strahovi od nestašice hrane makroekonomski neutemeljeni
Treća poljoprivredna revolucija, koja je počela nakon Drugog svjetskog rata, znatno je povećala prinose zahvaljujući tehnologiji, gnojivima, mehanizaciji i globalnim opskrbnim lancima. Proizvodnja hrane danas raste brže od površina pod usjevima, omogućujući ljudima više kalorija po osobi nego ikad prije.
17.12.2025
Hoće li hrvatska poljoprivreda ostati bez 1,3 milijarde eura?
Prijedlog EK predviđa smanjenje proračuna za poljoprivredu u razdoblju od 2028. do 2034. godine.
15.10.2025
Hrvatski poljoprivrednici trebaju odustati od kukuruza. Evo i zašto
Kukuruz pati od klimatskih promjena i niskih cijena.
18.09.2025
Četvrti dragulj iz krune ZSE-a dokazuje da zdrav poljoprivredni biznis ne ovisi o poticajima
Iako je dionica u zadnjih godinu dana porasla 20 posto, problem ostaje vrlo niska likvidnost i širok "bid-ask spread".
17.09.2025
Globalne cijene hrane u košarici te organizacije ponovno su pale u studenom, što je treći uzastopni mjesečni pad. FFPI je u prosjeku iznosio 125,1 bod, što je pad od 1,2 posto u odnosu na revidiranih 126,6 u listopadu. Na godišnjoj razini indeks je bio niži za 2,1 posto i ostaje gotovo 22 posto ispod svog vrhunca u ožujku 2022. godine.
Što je pojeftinilo? Cijene mliječnih proizvoda, mesa, šećera i biljnog ulja pale su, nadmašivši porast cijena žitarica. U praksi to znači da su se osnovne kategorije hrane koje su najviše fluktuirale posljednjih godina u studenom uglavnom kretale prema dolje, dok se tržište žitarica kretalo u suprotnom smjeru.
Žito poskupljuje, ulje postaje jeftinije, a što je s kukuruzom?
Za žitarice, indeks je porastao na 105,5 bodova, što je porast od 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali i dalje 5,3 posto ispod međugodišnje razine. Cijene pšenice porasle su za 2,5 posto unatoč relativno povoljnim izgledima za opskrbu i izvješćima o dobrim žetvama u Argentini i Australiji. Cijene su podržala očekivanja mogućeg kineskog interesa za američke zalihe, zabrinutost zbog nastavka borbi u crnomorskoj regiji i prognoze manjih žetvi u Rusiji.
Poskupjeli su i drugi usjevi. Međunarodne cijene kukuruza ojačale su zbog stabilne potražnje za brazilskom opskrbom i izvješća da kiše ometaju poljske radove u Argentini i Brazilu. Cijene ječma i sirka porasle su, a na raspoloženje na tržištu utjecale su i više cijene soje. Nasuprot tome, indeks cijena riže pao je za 1,5 posto.
Cijene kukuruza u Kini dosegle su najvišu razinu u više od dva mjeseca ranije ovog mjeseca jer su kupci požurili opskrbiti se kukuruzom dobre kvalitete nakon obilnih kiša. Kukuruz je jedna od tri najvažnije kulture u Kini, ali unatoč rekordnoj prognozi žetve središnje vlade, postoji zabrinutost zbog utjecaja nedavnih ekstremnih vremenskih uvjeta.
U međuvremenu, proizvodnja kukuruza u SAD-u i Europi ostaje stabilna. Prema ljetnoj prognozi, očekuje se da će globalna proizvodnja krupnog žita lagano porasti na 1,55 milijardi tona između 2025. i 2026. godine, uglavnom zbog jače proizvodnje u Indiji.
pixsell
Bloomberg je krajem ožujka izvijestio da američki poljoprivrednici povećavaju sadnju kukuruza na najvišu razinu u pet godina jer nadolazeći trgovinski rat čini tu kulturu relativno sigurnom investicijom u Sjedinjenim Državama, unatoč riziku da će potražnja za njom naglo pasti zbog carina.
Tržište soje, koje Sjedinjene Države kontroliraju s oko 40 posto, također je bilo nestabilno. Soja je uhvaćena u sada mirnom trgovinskom ratu između Pekinga i Sjedinjenih Država, pri čemu je Kina, najveći svjetski kupac soje, u početku zaustavila kupnju, a zatim u manjoj mjeri nastavila kupnju američke soje.
Cijene biljnog ulja pale su na najnižu razinu u pet mjeseci. Indeks je u studenom pao na 165,0 bodova, što je pad od 2,6 posto u odnosu na listopad, a niže cijene palminog, repičinog i suncokretovog ulja više su nego nadoknadile blagi porast sojinog ulja. Cijene palminog ulja pale su uglavnom zbog veće proizvodnje u Maleziji, cijene repičinog ulja pale su nakon višemjesečnog rasta usred poboljšanih globalnih izgleda za proizvodnju, a cijene suncokretovog ulja pale su usred sezonski većih zaliha iz crnomorske regije.
Meso pojeftinjuje
Podindeks cijena mesa pao je na 124,6 bodova, što je pad od 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali i dalje 4,9 posto iznad prošlogodišnje razine. Cijene svinjetine i peradi nastavile su padati, dok su cijene govedine uglavnom ostale nepromijenjene, a cijene ovčetine porasle. Perad je bila pod pritiskom nižih vrijednosti izvoza iz Brazila usred obilne ponude i jače konkurencije, dok su napori izvoznika da povrate tržišni udio nakon ukidanja trgovinskih ograničenja zbog visoko patogene ptičje gripe također pridonijeli padu. Cijene svinjetine pale su ponajprije u EU-u usred visokih zaliha i slabije potražnje, posebno iz Kine, nakon uvođenja carina početkom rujna.
Peking je prošli tjedan odredio konačne uvozne carine na svinjetinu iz Europske unije. One su na mnogo nižim razinama nego što su prvobitno najavljene u rujnu. Peking će uvesti antidampinške carine od 4,9 do 19,8 posto na meso iz jedne od najvećih svjetskih regija opskrbe, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine u izjavi na svojoj web stranici u utorak. Prethodne carine, utvrđene u rujnu, iznosile su čak 62,4 posto.
S druge strane, cijene govedine i teletine rastu. U Sjedinjenim Državama, na primjer, 15 posto su više nego prije godinu dana, a stručnjaci kažu da nema olakšanja na vidiku. "Jednostavno nemamo dovoljno stoke i potrebno je puno vremena da se poveća stado", rekao je za Nexstar Derrell Peel, poljoprivredni ekonomist sa Sveučilišta Oklahoma State. Američka stada, na primjer, na najnižoj su razini u 70 godina, ali potražnja je i dalje jaka.
Mliječni proizvodi bilježe pad cijena peti mjesec zaredom
Cijene mliječnih proizvoda pale su peti mjesec zaredom. Indeks je u prosjeku iznosio 137,5 bodova, što je pad od 3,1 posto u odnosu na listopad i 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Niže cijene potaknute su većom proizvodnjom mlijeka i većim izvoznim zalihama u ključnim regijama, uz potporu velikih zaliha maslaca i obranog mlijeka u prahu u EU-u te sezonski većom proizvodnjom na Novom Zelandu. Poljoprivrednici su u razdoblju od svibnja do rujna postavili nove mjesečne rekorde, a listopad je bio treći najviši u povijesti, navodi se u izvješću.
Emma Higgins, viša poljoprivredna analitičarka Rabobanka, napisala je u nedavnom izvješću da prevelika količina mlijeka za tržište, u kombinaciji s jakim porastom udjela mliječnih tvari, uzrokuje nagli pad cijena sirovina, nazivajući obujam proizvodnje "zapanjujućim".
Maslac i punomasno mlijeko u prahu pali su najviše, dok je sir pao najmanje, a potražnja u dijelovima Azije i Bliskog istoka djelomično je ograničila pad. Samo je maslac oko 24 posto ispod ovogodišnjeg vrhunca, dok su punomasno mlijeko u prahu i sir pali za oko sedam posto u ovom tromjesečju, navodi Rabobank u svom izvješću Global Dairy Quarterly. To je oštar preokret u odnosu na prije nekoliko mjeseci, kada su cijene maslaca lebdjele blizu rekordnih razina u većem dijelu svijeta, što je dodatno opterećivalo proračune potrošača.
Cijene šećera su niže nego što su bile prije deset godina | Depositphotos
Šećer je najviše pao
Šećer, koji je jeftiniji nego prije deset godina, zabilježio je najoštriji pad. Indeks je u studenom pao na 88,6 bodova, što je pad od 5,9 posto u odnosu na listopad i gotovo 30 posto u odnosu na godinu ranije, što je najniža razina od prosinca 2020. godine. Tržište je i dalje opterećeno očekivanjima obilne globalne ponude: proizvodnja u ključnim brazilskim regijama ostaje snažna unatoč sezonskom usporavanju, dok dobar početak indijske žetve 2025./26. i povoljni izgledi u Tajlandu dodatno pojačavaju pojam prekomjerne ponude i vrše pritisak na smanjenje cijena.
Pad u listopadu signalizira da su cijene terminskih ugovora pod strukturnim pritiskom, napisao je u izvješću Rafael Crestana, viši savjetnik za upravljanje rizicima u tvrtki StoneX Group. Crestana je istaknuo očekivani višak od 2,8 milijuna tona u sezoni 2025./2026.
Višak je posljedica povećane proizvodnje etanola iz kukuruza, koji konkurira šećernoj trsci, i mogućeg povratka indijskog izvoza šećera ove godine, izvijestio je Bloomberg. Crestana je rekao da bi indijski izvoz šećera mogao premašiti trenutnu procjenu StoneX-a od 1,5 milijuna tona. Indijski mlinari nedavno su zatražili od vlade dopuštenje za izvoz dva milijuna tona šećera u sezoni 2025./2026.
Krumpir zabilježio najveći pad cijena među odabranim sirovinama
Među odabranim robama na gornjem grafikonu, cijene krumpira najviše su pale, za oko 77 posto u odnosu na prethodnu godinu. Globalna industrija krumpira prilagođava se novoj situaciji: na nekim mjestima tržišta se otvaraju i nasadi se šire, dok na drugim mjestima dolazi do snažnih korekcija cijena, posebno u Europi, izvijestio je Potato News Today.
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača krumpira, Meksiko, širi izvoz na nezasitno američko tržište, s udvostručenjem pošiljki sorte crvene kore russet po potpunom otvaranju tržišta 2022. godine, a postoje i planovi za proširenje na žute i ljubičaste sorte.
U međuvremenu, Francuska je povećala svoju površinu na više od 197 000 hektara u 2025. godini (povećanje od deset posto) zbog povećane potražnje europskih prerađivačkih industrija i ostaje vodeći svjetski izvoznik. U Ujedinjenom Kraljevstvu nastavlja se razvoj proizvoda s dodanom vrijednošću.
U EU-u su cijene u sjeverozapadnoj Europi naglo pale (s oko 327 dolara po toni u veljači 2025. godine na oko 55 dolara po toni) usred veće sjetve (porast od pet posto) i jače izvozne konkurencije iz Kine i Indije. U međuvremenu, na strani potrošača, prodaja smrznutog pomfrita blago je pala od 2024. godine.
Cijene kakaa u posljednje vrijeme padaju | Cyril Marcilhacy/Bloomberg
Cijene kakaa i kave padaju
Nakon povijesnog skoka prošle godine, cijene kakaa sada klize prema rekordnom godišnjem padu, ali to ne znači da će čokolada i slatkiši uskoro biti jeftiniji u trgovinama, izvijestio je Bloomberg. Terminski ugovori za kakao gotovo su se utrostručili prošle godine, a proizvođači su povećanje cijena prenijeli na potrošače.
Zato, unatoč padu terminskih ugovora, maloprodajne cijene još nisu pale jer proizvođači još uvijek troše zalihe kakaa koje su kupili na vrhuncu povećanja cijena. Zato stručnjaci očekuju da bi svaki potencijalni pad maloprodajnih cijena mogao započeti tek u drugoj polovici sljedeće godine, a to nije zajamčeno. Kao rezultat toga, kućanstva koja su već opterećena višim cijenama svega, od govedine do kave, i dalje će vagati je li čokolada još uvijek pristupačna poslastica.
Prošle godine, kakao je dosegao rekordnu cijenu od gotovo 13 000 dolara po toni jer su bolesti i ekstremni vremenski uvjeti pogodili usjeve u Obali Bjelokosti i Gani koje zajedno osiguravaju više od polovice svjetske ponude. Cijene su ove godine pale kako su se poboljšale prognoze žetve, oslabila potražnja i smanjili neki strahovi od trajne nestašice. Kakao je oko 50 posto jeftiniji nego prošle godine, što je najveći godišnji pad od 1960. godine.
Cijene kave u međuvremenu su znatno varirale, kako je u našoj analizi tržišta kave za 2025. godinu rekao Aljaž Smrekar iz Tovarne kave. Međutim, u posljednje vrijeme na tržištu kave postoji značajan jaz između sorti. Dok ove godine cijene sorte arabica rastu i dosežu rekorde, cijene sorte robusta padaju.
Godina 2025. završava djelomičnom stabilizacijom cijena kave. One su se blago smanjile zbog carinskog olakšanja Trumpove administracije koja je zabrinuta zbog rastućih cijena na domaćem tržištu. Mnogi analitičari i proizvođači sirovine predviđaju povoljnije uvjete za uzgoj kave u 2026. godini, ali njezine cijene ostaju na povijesno visokoj razini.
"Kombinacija klimatskih promjena, geopolitičkih napetosti i nestabilnosti tržišta uzrokovala je nagli porast cijena i znatnu neizvjesnost u globalnim lancima opskrbe kavom", opisali su analitičari Bloomberg Adrije prije nekoliko mjeseci višegodišnju situaciju na tržištu kave.
Troškovi dostave rastu
Za razliku od cijena poljoprivrednih roba, cijene prijevoza roba, od hrane do energanata i minerala, neuobičajeno brzo rastu u posljednjem tromjesečju 2025. godine. Razlog tome su sukobi, sankcije i povećana proizvodnja tih roba, koje istiskuju ustaljene opskrbne rute, izvijestio je Bloomberg. Rastuće cijene prijevoza među razlozima su porasta cijena nekih vrsta hrane.
Važan razlog porasta je taj što brodovi provode više vremena na moru i stoga su dulje "zauzeti", što smanjuje opskrbu plovila. Neki vodeći u industriji očekuju tijesno tržište barem do početka sljedeće godine. Tržište rasutih tereta također je ojačalo: indeks za brodove koji prevoze žitarice i minerale dosegao je 20-mjesečni vrhunac krajem studenog zbog očekivanja za projekt željezne rude u Gvineji i vremenskih kašnjenja u Kini. Napadi Hutija u Crvenom moru preusmjerili su dio flote oko Afrike, produživši rute i dodatno povećavši troškove. Iako su se carine donekle smanjile nakon studenog, učinci ostaju.
Utjecaj klimatskih promjena i carina
Unatoč godišnjem padu cijena poljoprivrednih proizvoda i ključnih proizvoda u košarici FAO-a, ne smijemo zaboraviti dugoročnu prijetnju budućem rastu cijena hrane: klimatske promjene.
Središnje banke diljem svijeta proučavaju utjecaj klimatskih promjena na cijene, posebno u odnosu na održavanje inflacijskih ciljeva. Prema nekim prognozama, globalno zatopljenje moglo bi povećati godišnju inflaciju cijena hrane za do 3 postotna boda, a globalnu inflaciju za do 1,2 postotna boda do 2035. godine.
Iako opskrbu hranom i cijene često određuju vremenski uvjeti, postoji dodatna volatilnost tržišta koja proizlazi iz mjera poput američkih carina. Drugi čimbenici, poput demografskih promjena i s njima povezanih promjena u obrascima potrošnje hrane na brzorastućim tržištima u nastajanju, također doprinose rastu cijena. Pritisci na cijene od ovih čimbenika na strani potražnje pogoršani su poteškoćama u brzo rastućoj ponudi u tržišnim segmentima s visokim rastom potražnje, kao i poremećajima zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, navodi se u ljetnom izvješću ECB-a.
Na primjer, FAO je u svom svibanjskom izvješću naveo da su fluktuacije valuta utjecale na kretanje cijena na globalnim tržištima, dok su prilagodbe carinskih politika povećale neizvjesnost na tržištu hrane.
Carine su također očito naštetile najvećem svjetskom tržištu, budući da se javna rasprava u Sjedinjenim Državama nedavno usredotočila na pristupačnost cijena. S jedne strane, predsjednik Trump uvjerava da je smanjio cijene u Sjedinjenim Državama nakon 11 mjeseci, ali američki potrošači ne osjećaju posljedice.
Ekonomisti za to krive i njegove carine, koje je ukinuo u jesen u ključnim prehrambenim i poljoprivrednim sektorima. Podsjetimo se da je Trumpova administracija u studenom najavila niz novih trgovinskih sporazuma, uključujući s Argentinom, Gvatemalom, Salvadorom i Ekvadorom, kako bi odgovorila na zabrinutosti birača oko troškova robe.
Odvojeno, Trump i drugi visoki dužnosnici administracije najavili su šira izuzeća od carina koja bi mogla smanjiti carine na popularne prehrambene proizvode u svim sektorima. Trump je u intervjuu za Fox News obećao sniziti neke carine na kavu, dok je ministar financija Scott Bessent nagovijestio da će uvoz voća dobiti olakšicu.
Inflacija hrane u Hrvatskoj puno je veća od opće inflacije | Bloomberg
Zašto se niže cijene poljoprivrednih proizvoda ne prenose na police trgovina?
"Pažljiviji pogled otkriva složenu sliku. Istina je da neki globalni pokazatelji blago padaju, no to ne znači brz povratak na značajno niže cijene“, stoji u analizi engleske poslovne škole Henley iz studenog, napominjući da su unatoč nižem FFPI indeksu globalne cijene i dalje 3,4 posto više nego prije godinu dana. Prema njima, cijene u maloprodaji, restoranima i hotelima guraju prema gore viši troškovi zbog povećanih plaća i poreza.
Supermarketi često ublažavaju fluktuacije u prijenosu troškova, navodi se u analizi. Kada veleprodajne cijene rastu, obično odgađaju podizanje maloprodajnih cijena kako bi ostali konkurentni, a unaprijed sklopljeni ugovori po nižim cijenama također im mogu pomoći. Kada to nije slučaj, ponekad zaobilaze povećanje cijena promjenom proizvoda: smanjenjem količina, promjenom recepata ili zamjenom skupljih sastojaka jeftinijima; cijena ostaje ista, ali kupac dobiva manje.
Kada veleprodajne cijene padnu, može se dogoditi suprotno: popusti na policama dolaze sa zakašnjenjem jer stari ugovori još uvijek drže veće troškove nabave ili trgovci pokušavaju održati marže. Prva sniženja cijena stoga su često selektivna, poput akcija, promocija ili većih pakiranja, a ne opće sniženje cijena u cijelom asortimanu, također se navodi u analizi.
Iz poslovne škole također napominju da se više veleprodajne cijene iz proteklog razdoblja mogu "preliti" kroz lance opskrbe, dok klimatske promjene već utječu na usjeve. To se, možemo na kraju zaključiti, upravo događa u Hrvatskoj.
Globalna trgovina ostaje ranjiva, a moguća smanjenja subvencija i nove carinske mjere mogu potaknuti porast cijena, zaključuju.