Rekordna žetva pšenice u 2025. godini donijela je snažan rast proizvodnje u Adria regiji, ali ne i rast prihoda za proizvođače.
U Srbiji i Hrvatskoj proizvodnja je porasla gotovo 30 posto na godišnjoj razini, dok su i ostale zemlje regije zabilježile dvoznamenkasti rast prinosa. Istovremeno, cijene pšenice na europskim burzama nastavile su padati, reflektirajući globalni višak ponude.
Time se ponovno otvara poznati paradoks domaće poljoprivrede: veća proizvodnja ne znači i veću profitabilnost. U uvjetima ograničenih skladišnih kapaciteta, slabije kvalitete uroda i ovisnosti o izvozu sirovine, rast ponude dodatno pritišće otkupne cijene i smanjuje prihode proizvođača.
Čitaj više
Produbljuje se jaz u europskoj industriji šećera zbog plana za ograničenje bescarinskog uvoza
Izvršno tijelo EU-a predlaže privremenu obustavu takozvanog režima unutarnje proizvodnje EU-a zbog zabrinutosti da se taj mehanizam zlorabi.
30.04.2026
Rat u Iranu podigao je cijene pistacija na najvišu razinu u posljednjih osam godina
Nakon što je rat s Iranom prekinuo globalne lance opskrbe ključnim gorivima i gnojivima, cijene omiljenog orašastog ploda koji se uzgaja u toj zemlji, pistacija, skočile su na najvišu razinu u posljednjih osam godina
14.04.2026
Prijeti li svijetu nova prehrambena kriza?
Unatoč zabrinutosti o porastu cijena hrane, svjetsko poljoprivredno tržište još nije u opasnosti. Cijena nafte vrtoglavo raste, no obilne svjetske zalihe hrane ublažavaju rast cijena poljoprivrednih roba.
02.04.2026
Inflacija skočila na najvišu razinu u više od dvije godine
Godišnja stopa inflacije skočila je s 4,6 posto u ožujku na 5,4 posto u travnju, a u eurozoni višu inflaciju ima jedino Bugarska.
30.04.2026
Poljoprivreda u Adria regiji bilježi prinose pšenice oko europskog prosjeka (6,3 t/ha). Hrvatska je nešto iznad tog prosjeka s prinosom od oko 6,7 t/ha, dok su Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina ispod prosjeka, s prinosima od oko 4,4 i 3,9 t/ha. Prvi podaci nakon prošlogodišnje zimske sjetve upućuju na još jednu potencijalno rekordnu žetvu, uz povećanje površina pod pšenicom od oko 10 posto u Hrvatskoj i pet posto u Srbiji.
Cijena pšenice na glavnom europskom benchmarku, pariškoj burzi, kreće se nešto ispod 200 eura po toni prve klase pšenice. Od početka 2025., kada je iznosila oko 240 eura bilježi silazni trend te je početkom rujna, nakon potvrde rekordne žetve, pala na oko 170 eura po toni. Početkom ove godine zabilježen je blagi oporavak, potaknut geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.
Najveći hrvatski otkupljivač, Žito grupa, u trećem mjesecu objavila je otkupnu cijenu od 173 eura po toni za treću klasu, što je više u odnosu na cijene tijekom žetve (150-160 eura po toni). U Srbiji, na Novosadskoj burzi sirovina cijena je u istom periodu bila oko 180 eura po toni. Nakon prošlogodišnje žetve najisplativije je bilo skladištiti pšenicu jer su tada cijene bile najniže, ali čak 98 posto poljoprivrednika u Hrvatskoj nema kapacitete za skladištenje. Da ih imaju, danas bi mogli ostvariti višu cijenu.
Srbija ima skladišne kapacitete za skoro cijeli godišnji urod te je vremenska arbitraža pristupačnija većem broju poljoprivrednika. Treba napomenuti i da većina pšenice u regiji spada u nižu, treću klasu koja postiže niže cijene, pa su otkupne cijene u Hrvatskoj i Srbiji većinom ispod europskog benchmarka.
Američko ministarstvo poljoprivrede očekuje rekordnu žetvu pšenice ove godine, s naglaskom na Europu. Kada se tome dodaju zalihe iz prošle godine, očekujemo nastavak pritiska na cijene pšenice. Tržišta zasad ne očekuju da će se sukob na Bliskom istoku značajnije preliti na više cijene pšenice kroz poremećaje u opskrbi mineralnim gnojivima, iako za očekivati je više cijene hrane u drugoj polovici godine, ali primarno kod kukuruza, a ne pšenice.
U tom kontekstu, sve češće se spominju planovi za proširenje mlinskih kapaciteta i jačanje domaće prehrambene industrije. Međutim, realizacija takvih projekata je spora, a učinci će biti vidljivi tek u srednjem roku. Do tada poljoprivreda će ostati izložena istom obrascu: rekordne žetve, pad cijena i pritisak na profitabilnost proizvođača.
Očekujemo cijenu u rasponu od 150 do 160 eura po toni treće klase tokom žetve 2026., zbog visoke globalne ponude i akumuliranih zaliha, dok će se prva (ekstra) klasa vjerojatno i dalje trgovati oko 200 eura.
