Vrućine i rat zadali najteži udarac europskoj žetvi žitarica u više desetljeća

Europi prijeti jedan od najsurovijih padova u proizvodnji žitarica u povijesti, budući da ekstremne vremenske prilike i geopolitičke napetosti u kombinaciji vrše sve veći pritisak na poljoprivrednike.

Paklene vrućine pogodile su prinose pšenice, a očekuje se da će smanjiti prirod kukuruza u regiji na najnižu razinu u posljednjih 19 godina, dok su štetu pretrpjela i polja suncokreta te stočarska proizvodnja. Istovremeno, sukob na Bliskom istoku podigao je troškove goriva i gnojiva, što je početkom ove godine sasjeklo sjetvu diljem kontinenta.

Zbog toga bi se ukupna proizvodnja žitarica u Europskoj uniji ove godine mogla smanjiti za više od devet posto, prema podacima interesne skupine Coceral. To bi bio najstrmiji godišnji pad u više od dva desetljeća, sudeći prema povijesnim podacima Europske unije. Samo bi lipanjski toplinski val europske uzgajivače žitarica mogao stajati oko dvije milijarde eura izgubljenih prihoda, tvrdi britanski istraživački centar Energy and Climate Intelligence Unit.

Nevolje europskih poljoprivrednika odrazit će se na globalnim tržištima žitarica, i to u trenutku kada se zalihe smanjuju u SAD-u i Australiji, a eskalacija napetosti u Crnom moru opterećuje izvoz iz Rusije i Ukrajine. Obnovljena neprijateljstva u Perzijskom zaljevu mogla bi dulje zadržati visoke troškove poljoprivrednih inputa, dok razvoj fenomena El Niño prijeti pojačanim stresom za usjeve sve do 2027. godine.

"Sve se to nagomilava", rekao je José Serrano, 72-godišnji uzgajivač žitarica iz Almeríje u južnoj Španjolskoj. "Ova je godina bila osobito teška za poljoprivredni sektor. Ljudi i političari zaboravljaju da vam treba pšenica za kruh, a stoka za proizvodnju mlijeka."

 

Izvoz pšenice iz EU-a slabo je startao od početka sezone u srpnju, pri čemu su pošiljke pale za 46 posto u prvih 19 dana mjeseca, prema službenim podacima. Cijena pšenice na burzi u Parizu skočila je oko 20 posto ovog mjeseca, dok je kukuruz poskupio za 10 posto.

EU-u je kukuruz potreban za stočnu hranu koja održava njegov ogroman stočarski sektor. Iako bi smanjene zalihe mogle dovesti do djelomičnog prelaska s kukuruza na pšenicu i ječam, manja žetva povećat će potražnju za uvozom. Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) očekuje najveći uvoz u EU u posljednje četiri godine, nakon što je ovog mjeseca smanjilo svoje prognoze proizvodnje.

"Bit će pritiska na trgovačku bilancu", rekao je Charles Hart, viši analitičar za robu u Rabobanku. "Bit će više uvoza, a manje izvoza."

To otvara prilike za izvoznike poput Brazila, koji se sprema za rekordnu žetvu kukuruza. Ukrajina je također glavni izvor kukuruza za Europu, iako ruski napadi na njezinu infrastrukturu ugrožavaju izvoz.

Procjene Cocerala za žetvu u EU objavljene su 10. srpnja. Europska komisija, koja prikuplja podatke iz svojih 27 država članica, trebala bi objaviti vlastite prognoze do kraja mjeseca.

Evo naglasaka s ovogodišnje žetve po ključnim proizvodnim regijama:

Francuska: Katastrofa s kukuruzom

Najveći europski poljoprivredni proizvođač našao se u epicentru triju toplinskih valova od krajem svibnja. To je izazvalo pustoš na francuskim usjevima kukuruza, rušeći procjene proizvodnje za cijeli kontinent.

Proizvodnja bi mogla pasti na najnižu razinu od 1900. godine nakon što su vrućine oštetile cvatnju u ključnoj fazi razvoja, navodi istraživačka kuća Expana. Francusko ministarstvo poljoprivrede procjenjuje gubitke kukuruza na čak trećinu usjeva.

 

Najnoviji satelitski indeks zdravlja vegetacije – mjerilo stanja usjeva – ostao je na najnižoj razini ikad zabilježenoj za ovo doba godine u podacima koji datiraju od 1987. godine, objavio je USDA u utorak.

S druge strane, kvaliteta pšenice izgleda izvrsno, iako će urod biti oko osam posto manji nego prošle godine, objavio je Argus ranije ovog tjedna. Veći sadržaj proteina trebao bi povećati privlačnost zemljama uvoznicama, navodi se.

 

Njemačka i Poljska: Manje pšenice

Pržeće temperature pogodile su usjeve pšenice u Njemačkoj, drugom po veličini uzgajivaču u Uniji, uzrokujući prerano sazrijevanje zrna, što je rezultiralo manjim zrnom i manjim prinosom. Kao posljedica toga, predviđa se da će proizvodnja ozime pšenice ove godine pasti za 12 posto, objavila je prošlog tjedna poljoprivredna udruga DRV.

Slično tome, prinosi pšenice u Poljskoj, trećem po veličini proizvođaču žitarica u Europi, mogli bi pasti do jedne petine u odnosu na prošlogodišnje rekordne razine, iako će i dalje biti u skladu s dugogodišnjim prosjekom, prema analizama kuće Infograin iz Varšave. Žetva na jugu zemlje ukazuje na visoke razine proteina, dodaje se.

 

Crno more: Mimo trenda

Istočna granica EU-a uz Crno more pokazuje drukčiju sliku. Rumunjskoj, četvrtom najvećem proizvođaču žitarica u Europi, smiješi se "najbolja godina u povijesti" za pšenicu, ječam i uljanu repicu, nakon što su kiše u posljednja tri mjeseca pomogle u održavanju vlažnosti tla, rekao je Cezar Gheorghe iz konzultantske tvrtke Agricolumn. Žetva pšenice u Bugarskoj mogla bi biti rekordna, prema brokerskoj kući Agricore.

Ipak, kvaliteta pšenice nije tako dobra jer velik dio zrna ima manje proteina, što znači da će se veći udio usjeva iskoristiti za prehranu stoke. Razine proteina u pšenici općenito se smatraju nižima jer su mnogi poljoprivrednici smanjili upotrebu dušičnih gnojiva, navodi Forum profesionalnih poljoprivrednika i prerađivača.

 

– Uz pomoć Abigail Tobias, Agnieszke de Souze, Nayle Razzouk i Megan Durisin Albery