Ovaj tjedan je obilježio nastavak Trumpovog divljanja s carinama i još jedan gaf njegove administracije. Investicije u AI nastavljaju rasti a iako se možda stvara balon sigurno je da je AI za današnje mlade ono što je Internet bio mladima početkom stoljeća.
Kaos na tržištu nekretnina u Hrvatskoj se nastavlja, kao i pokušaji da se problemi riješe državnim politikama. Analizirali smo i indikator rasta plaća u Hrvatskoj te njegovu povezanost s rastom cijena.
Izazovi stambenog tržišta u Hrvatskoj
Kvaliteta života u Zagrebu je prema većini objektivnih pokazatelja bolja nego u ostatku države. Veće plaće, bolja prometna povezanost, kvalitetnija infrastruktura i dostupnije javne usluge. Slijedom toga je i nekretninsko tržište najdinamičnije, ali možda građani Zagreba ipak precjenjuju svoje nekretnine. Analiza Dina Bečića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu otkriva zapanjujuću razliku između traženih i realiziranih cijena.
Prema istraživanju, realizirane cijene stanova u kupoprodajnim transakcijama za otprilike 40 posto zaostaju za oglašenim cijenama, što u prosjeku znači razliku od čak 900 eura po kvadratu. Ovo otkriće sugerira da potencijalni kupci imaju pregovaračku moć, a tržište se možda pregrijava u medijima, dok stvarnost pokazuje značajnije popuste.
Jadranska Hrvatska također ima problem s nepriuštivosti nekretnina. Velikim dijelom taj problem postoji zbog turizma apartmanskog tipa. Hrvatska ima najveći udio apartmana u ukupnom turističkom smještaju, a u nekim gradovima i općinama ima dvostruko i više turističkih postelja nego stanovnika.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj su sve veće i mladima sve nedostupnije. Zbog toga je usvojen Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine i prateći Akcijski plan za razdoblje 2025. - 2027., koji predstavljaju ambiciozne pokušaje Vlade Republike Hrvatske da adresira dugogodišnje probleme stambenog tržišta. Ovi planovi usmjereni su na povećanje dostupnosti stanovanja, regulaciju tržišta te stvaranje održivog okvira za budući razvoj. Ali je upitna efikasnost novih mjera.
Plaće dale, inflacija uzela
U četvrtom kvartalu 2024. zabilježen je rekordan rast plaća po satu rada, koji se popeo za 13,9 posto. Takav porast, premda ukazuje na jačanje kupovne moći radnika, ne dolazi bez posljedica.
Veliki rast plaća istodobno stimulira rast cijena, pa se pojavljuje problem inflacije. Velika razlika je između javnog i privatnog sektora, jer je javni sektor imao puno veći rast plaća.
Trump nastavlja stvarati kaos
Trump iz temelja mijenja geopolitičku kartu svijeta. Ali poprilično nevješto, pa se događaju gafovi kao ubacivanje novinara The Atlantica u grupu na aplikaciji za razmjenu poruka Signal gdje se raspravljalo o detaljnim planovima za napad na hutiste u Jemenu.
Opsesija Trumpa carinama raste iz tjedna u tjedan. Izmislio je i novi termin, "sekundarne carine". Prijeti da će državama koje kupuju naftu iz Venezuele uvesti carine od 25 posto na trgovinu s SAD-om. Tu baražna paljba carinama ne prestaje. Najavio je uvođenje carina od 25 posto na uvoz automobila i autodijelova u SAD. Tim potezom je srušio cijene dionica kompanija u automobilskom sektoru, uključujući američka General Motors i Ford.
Cijena dionica Tesle je također u velikom padu. Prodaja oštro pada. Neki misle da će se taj pad nastaviti, a Tesla postati nova Nokia. Mogu li upravo Trumpove carine spasiti kompaniju?
Donald Trump | Bloomberg
Svakako će Trumpovo divljanje s carinama uzrokovati velike poremećaje koje će osjetiti i Hrvatska, izravno preko smanjenja direktnog izvoza u SAD i neizravno preko smanjenja izvoza u države koje izvoze u SAD.
Trump je preokrenuo naglavačke višedesetljetno savezništvo između SAD-a i EU. "Američki štit" nad Europom nestaje, pa je EU najavila velika ulaganja u obranu koja će se financirati zaduživanjem. Ali to ne bi trebalo značajno povećati inflaciju, smatraju ekonomski analitičari Damir Novotny i Neven Vidaković.
Svakodnevni život s AI
U umjetnu inteligenciju su u kratkom vremenu uložena ogromna financijska sredstva. Najnoviji dio tog vala investicija u AI je najavljeni savez između Microsofta, Elona Muska, Nvidije i BlackRock oko ulaganja za ulaganja od 30 milijardi eura u podatkovne centre i infrastrukturu vezanu za AI. Sve više tolike investicije nalikuju na dot-com balon, od kojeg je prošlo točno 25 godina. Hoće li i ova manija doseći točku pucanja? Bez obzira na to nastaje li balon i hoće li puknuti, činjenica je da AI neće nestati i postat će veliki dio života, poslovanja i rada. Mlade u Hrvatskoj treba pripremiti na AI svijet.
Dio budućnosti su svakako i solarne elektrane. Iako su dionice solarnih kompanija pale 25 posto zbog političkih napetosti očekuje se rast globalne potražnje i još veća isplativost proizvodnje.
.webp){kind=icon}
