Pojavljuje se revolucionarna nova tehnologija koja oduševljava ulagače svojim naizgled neograničenim mogućnostima. Euforija pokreće burzu. Na kraju se stvari pregrijavaju i cijene dionica postaju smiješne. Tada se sve ruši.
Zvuči poznato?
To se dogodilo prije točno 25 godina, kada je otprilike pet godina star dot-com balon pukao, ostavljajući iza sebe milijarde dolara gubitaka. Dana 24. ožujka 2000. indeks S&P 500 dosegao je rekordnu vrijednost, koju je ponovno dosegao tek 2007. godine. Tri dana kasnije, indeks Nasdaq 100 temeljen na tehnologiji također je zatvoren na rekordnoj razini, razini koja se nije ponovila više od 15 godina. Ovi vrhunci označili su kraj nevjerojatnog uspona koji je započeo s inicijalnom javnom ponudom dionica Netscape Communicationsa, kojima se počelo trgovati u kolovozu 1995. godine. Između tog datuma i ožujka 2000., indeks S&P 500 gotovo je utrostručio svoju vrijednost, a indeks Nasdaq 100 skočit će 718 posto.
Čitaj više

Alibaba surfa val kineske AI burzovne euforije
Tehnološki indeks Hang Seng u Hong Kongu dosegao je višegodišnji vrhunac.
06.03.2025

Vrtoglave sume u umjetnoj inteligenciji – u koje dionice vrijedi ulagati?
Tehnološki divovi kumulativno ulažu 325 milijardi dolara u razvoj AI-ja ove godine.
14.02.2025

AI revolucija u regiji: Tko prednjači, a tko tek hvata korak?
Umjetna inteligencija oblikuje digitalnu budućnost regije, donoseći inovacije u poslovanje, financije i tehnološke strategije.
12.02.2025

Borba AI modela. Tko je vodeći u svijetu umjetne inteligencije?
Malo više od dvije godine nakon debija ChatGPT-a, AI scena je znatno razvijenija, a alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji postali su uobičajeni. Čiji je najbolji?
13.02.2025
I onda je završilo. Do listopada 2002. više od 80 posto vrijednosti Nasdaqa je nestalo, a indeks S&P 500 se prepolovio.
Odjeci tog razdoblja su tu i danas. Tehnologija je ovaj put umjetna inteligencija. Nakon divljeg rasta burze koji je pogurao indeks S&P 500 za 72 posto s najniže razine u listopadu 2022. na svoj vrhunac prošlog mjeseca, pojavljuju se znakovi problema. Cijene dionica počele su padati. Nasdaq 100 indeks izgubio je više od 10 posto i ušao u područje korekcije, dok je S&P 500 indeks nakratko pao na tu razinu. A simetrija budi strašna sjećanja od prije četvrt stoljeća.
"Ulagači imaju dvije emocije: strah i pohlepu", rekao je Vinod Khosla, milijarder i suosnivač Khosla Venturesa, koji je bio ključni sklopitelj poslova tijekom dot-com buma i ostao je takav i danas. "Mislim da smo od straha prešli na pohlepu. Kad pohlepa prevlada, dobijete, rekao bih, neselektivno vrednovanje."
Po čemu se današnja AI manija razlikuje od dot-com manije?
Glavna razlika između razdoblja vrhunca i razdoblja AI je u stopama. Posljednji bum bio je zapanjujući, ali blijed je u usporedbi s krajnostima internetskog balona. "Internet je bio toliko velika ideja da je imao transformativni utjecaj na društvo, na poslovanje, na svijet. Oni koji su htjeli biti sigurni uglavnom su ostali zaostajući", rekao je Steve Case, bivši predsjednik i glavni izvršni direktor AOL-a.
Case bi znao ponešto o tehnološkim ulaganjima koja ne daju rezultate, budući da je postao lice procvata i kraha kada je kupio Time Warner u siječnju 2000., točno na vrhuncu mjehura kada je cijena dionica AOL-a visoko letjela. No dogovor se brzo pokvario, jer kombinacija koja je na papiru imala smisla nije funkcionirala u stvarnosti, što je i sam Case priznao. Kombinirana cijena dionice AOL Time Warnera pala je kako su se prihodi smanjivali, a kombinacija se konačno raspala 2009. godine.
To je ono zbog čega je Wall Street sada zabrinut.
"Bilo je mnogo buke oko interneta čak i prije nego što je postojao poslovni model za zarađivanje novca s interneta", rekao je nobelovac Daron Acemoglu, ekonomist s MIT-a. "Zato ste imali internetski bum i internetski krah."
Bloomberg
Tvrtke koje su dio procvata umjetne inteligencije uvelike se razlikuju od tvrtki koje su dominirale dot-com erom. Internetski balon uglavnom je bio izgrađen na neprofitabilnim startupima, od kojih su neki iskoristili maniju dodajući ".com" svojim imenima kako bi mogli prodavati dionice javnosti. Međutim, euforija oko umjetne inteligencije usmjerena je na malu skupinu tehnoloških tvrtki koje su među najprofitabilnijim i financijski najstabilnijim korporacijama na svijetu, poput Alphabeta, Amazon.coma, Applea, Meta Platforms, Microsofta i Nvidije.
Provjerite količinu kapitala koju generiraju današnji tehnološki divovi. Samo ove godine se očekuje da će Alphabet, Amazon, Meta i Microsoft zajednički uložiti više od 300 milijardi dolara u kapitalne izdatke za razvoj AI sposobnosti, prema procjenama analitičara koje je sastavio Bloomberg. I unatoč svoj toj potrošnji, još uvijek se očekuje da će generirati 234 milijarde dolara u kombiniranom slobodnom novčanom toku.
'Ovaj put je drugačije'
Ništa slično nije bilo u dot-comu bumu, jer se više radilo o špekulativnim ulaganjima u tvrtke u nastajanju koje nisu bile profitabilne. "Imali ste ogroman broj tvrtki među prvih 200 prema tržišnoj kapitalizaciji koje su imale negativne stope potrošnje", rekao je milijarder investitor Ken Fisher, predsjednik Fisher Investmentsa. "Ono što mjehurić čini mjehurićem je negativna stopa sagorijevanja. Poslovi 2000. bili su prihvaćeni kao dobri. Postojao je mentalitet 'ovaj put je drugačije' zbog interneta."
Razlike između kompanija koje pokreću euforiju otežavaju usporedbu procjena dionica između dva razdoblja korištenjem tradicionalnih mjera kao što su omjeri cijene i zarade (P/E). Godine 1999. Nasdaq Composite Index, koji je uključivao većinu tvrtki u internetskom bumu, prema tadašnjim procjenama postigao je taj omjer oko 90 puta. Danas je taj omjer oko 35.
Zapravo, cijeli koncept vrednovanja cijena dionica na temelju višestrukih zarada činio se zastarjelim tijekom dot-com mjehura jer su mnoge od najpopularnijih kompanija bile neprofitabilne. Tako je Wall Street izmislio nove metrike poput "klikova mišem" i "očnih jabučica"(eyeballs) kako bi pokušao izmjeriti njihov rast bez uključivanja novca.
Iako se ovo sada može činiti ludim, mnogi se investitori u to vrijeme nisu zamarali jer su kladili na neograničenu budućnost ugrađenu u pretpostavke o rastu interneta. Štoviše, cijene dionica nastavile su rasti. "Sjećam se kako su brokeri posvećivali jednaku količinu vremena svojim osobnim računima kao i računima svojih klijenata", rekao je Anthony Saglimbene, glavni tržišni strateg u Ameriprise Financial. "Zaradili su od svojih ulaganja koliko i od svoje plaće."
Do ožujka 2000. najmanje 13 kompanija u indeksu Nasdaq 100 potrošilo je novac u prethodnoj godini - uključujući Amazon.com, XO, Dish, Ciena, Nextel, PeopleSoft i Inktomi, prema podacima koje je prikupio Bloomberg. Zbog toga investitori nisu imali previše dvojbe oko kupnje dionica gubitaških tvrtki poput Pets.com i Webvan.
"Bilo je to kao osvajanje teritorija", rekla je Julie Wainwright, bivša izvršna direktorica Pets.com, ugašene online trgovine za kućne ljubimce poznate po reklamama za lutke u čarapama za pse. Tvrtka je dobila veliki financijski poticaj u lipnju 1999. kada je grupa investitora, uključujući Amazon, u nju uložila 50 milijuna dolara. "Ubrzo nakon toga financirano je još sedam tvrtki za kućne ljubimce. To nije imalo smisla."
Pets.com izašao je na burzu u veljači 2000., baš kad je internetsko IPO ludilo bilo na vrhuncu, a tvrtka je prestala poslovati u studenom. Wainwright je na kraju postigla uspjeh u e-trgovini kada je osnovala online tržište luksuzne robe RealReal, koje je izašlo na burzu 2019. godine.
Julie Wainwright, bivša izvršna direktorica Pets.com | Bloomberg
Prava odluka, krivo vrijeme
Na kraju je kombinacija raznih čimbenika rasprsnula balon. Središnja banka SAD-a počela je agresivno podizati kamatne stope, djelomično kako bi usporila burzovnu euforiju. U međuvremenu, Japan je skliznuo u recesiju, što je povećalo strah od globalnog gospodarskog usporavanja. Kako su tržišta dionica dosegla rekordne vrijednosti, investitori su odjednom postali skeptični prema dionicama kompanija koje nisu ostvarivale profit.
"Imali su pravo što su bili optimisti u vezi s inovacijom kao što je internet", rekao je Jim Grant, osnivač tvrtke Grant's Interest Rate Observer. "Jesu li bili u pravu platiti 10 puta veći prihod za Sun Microsystems i izgubiti oko 95 posto svog novca? Ne."
Prema Grantu, mnoge od današnjih korporativnih divova - Alphabet, Meta, Apple, Microsoft - ubrzao je internetski bum. A za svaku od njih postoje deseci tvrtki poput Uber Technologies ili ServiceNow koje su iskoristile tehnologiju na nove načine koje je malo tko mogao zamisliti na prijelazu tisućljeća.
"Usvajanje interneta također se postupno dogodilo", rekao je Rob Arnott, osnivač i predsjednik Research Affiliatesa. "Ljudi su stvorenja navike, a usvajanje interneta bilo je postupno za većinu nas. Danas koristimo internet za sve. To nije bio slučaj 2000. godine."
Ali to ne čini otprilike pet trilijuna dolara gubitaka koji su nastali u mjehuriću koji je puknuo manje bolnim. Internet se u mnogočemu pokazao kao prava investicija, ali u krivo vrijeme.
Snovi o AI-u
Rizik za današnje ulagače je da bi se ovaj scenarij mogao ponoviti. AI nadahnjuje snove o računalnim osobnim pomoćnicima koji su isprepleteni u svakom aspektu naših života. Nova tehnologija upravljat će našim prijevozom, pomoći će u obrazovanju naše djece, pružiti rutinsku medicinsku skrb, stvoriti zabavu i upravljati svakodnevnim kućanskim poslovima. I sve bi se ovo moglo pokazati točnim.
Ali kada je riječ o tehnološkim mjehurićima, pravi pobjednici rijetko se otkriju odmah. Ideja da najveći korisnici umjetne inteligencije možda još ne postoje lekcija je psićima o kojoj Wainwright, bivša izvršna direktorica Pets.coma, mnogo razmišlja.
"Sve su inovacije dolazile iz vrlo malih tvrtki", rekla je. "Ovo se možda još uvijek događa."
Nakon divljeg rasta dioničkog tržišta zbog kojeg je S&P 500 porastao za 72 posto s najniže razine u listopadu 2022. na svoj vrhunac prošlog mjeseca, dodajući više od 22 bilijuna dolara tržišnoj kapitalizaciji, pojavljuju se znakovi problema.
Pojava naprednog chatbota izgrađenog u Kini pod nazivom DeepSeek prije samo nekoliko mjeseci istaknula je ovaj rizik. Ovo otkriće uzrokovalo je pad vrijednosti Nvidijinih dionica za 589 milijardi dolara zbog straha da će jeftiniji AI modeli smanjiti potražnju za računalnim hardverom. Za ulagače, ovo je bilo upozorenje da dominacija u umjetnoj inteligenciji nije zajamčena. To također objašnjava zašto su tehnološki divovi spremni uložiti toliko novca u razvoj tehnologije, čak i nauštrb profita.
Izazov je osigurati da budu stalno na vrhu revolucionarne industrije koja se brzo razvija. I to je cijena koju su spremni platiti. "Vidio sam gotovo svaku fazu tehnološke promjene od 1980.", rekao je Khosla, koji je napravio jedno od najpametnijih ulaganja tijekom dot-com buma u Juniper Networks i nedavno je bio rani investitor u OpenAI. "I ne vidim veću promjenu u prošlosti od umjetne inteligencije."
— Uz pomoć Toma Contiliana - Bloomberg
Pojava naprednog chatbota napravljenog u Kini pod nazivom DeepSeek razotkrila je ovaj rizik prije samo nekoliko mjeseci | Bloomerg