Potrošnja na obranu i inflacija? Vidaković i Novotny ne vide razloga za brigu

Poslovica kaže: "Tko se na mlijeko opeče i na jogurt puše", a nitko se nije opekao na rastu cijena kao građani Hrvatske u posljednjih par godina. Zato smo s ekonomskim analitičarima provjerili prijeti li Europi, a onda posljedično i nama, još jedan val rasta cijena zbog najavljenih ulaganja Europske unije (EU) u obranu teških gotovo bilijun eura.

Iako je čelnica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde prije desetak dana izjavila kako bi investicije u vojsku mogle podići inflaciju, Damir Novotny i Neven Vidaković ne dijele njene brige i ne predviđaju značajnija poskupljenja.

"Fragmentiranost trgovine i veća potrošnja za obranu u sektoru s ograničenim kapacitetom mogli bi u načelu potaknuti inflaciju", poručila je Lagarde.

Ako se Vidakovića pita, dileme nema. "Hoće li biti određenih inflatornih pretisaka – da. To je neupitno. Hoće li oni biti široki i destabilizirati stopu inflacije – odgovor je ne."

Cijena duga – problem ili ne?

Po njemu, glavni problem je u sekundarnom efektu cijena duga. Naglašava da je Europa već sad prezadužena i ima problema s financiranjem deficita.

"Tako veliko povećanje deficita mora se interno financirati, unutar granica EU-a koji je bankocentričan. To znači da će banke onda imati manje sredstava za kreditiranje privrede. Onda padaju investicije u realnu ekonomiju, a paradoksalno vam skače BDP jer se ulaže u vojsku. S druge strane, slabite širi segment privrede i kreirati nestabilnost i podložnost šokovima", pojašnjava.

Vidaković na europsku potrošnju na obranu generalno gleda kao na pogrešnu, odnosno zakašnjelu odluku | Pixsell

Povlači paralelu s hrvatskim gospodarstvom koje po statistikama izgleda kao ekonomski tigar, ali je zapravo tigar od papira.

"Raste BDP, raste zaposlenost, ali kada detaljnije pogledaš, imaš tri segmenta koja rastu – turizam, državna uprava i financijska industrija kroz izmišljanje novih naknada. Industrijska i poljoprivredna proizvodnja padaju. Dakle nemamo jaku i otpornu strukturu ekonomije."

Novotny se slaže s Vidakovićem oko inflacije, ali ne dijeli njegovo mišljenje da je Europa prezadužena.

Drži se doktrine Miltona Friedmana o inflaciji kao monetarnom fenomenu i ističe kako pritisaka na rast cijena vjerojatno neće biti ako se potražnja bude preraspodjeljivala unutar postojeće novčane mase.

"Ovih 900 milijardi eura na europskoj razini nije velik novac, ako znamo da je ukupan BDP EU-a negdje oko 22 bilijuna eura. Njemačka će se zadužiti za 500 milijardi eura, a to nije velik novac za njih. Ni EU ni Njemačka nisu visokozaduženi, pa to zaduživanje u odnosu na ekonomsku snagu nije pretjerano. Ja sam osobno pristalica niskog javnog duga, ali to neće značajno utjecati na inflatorne trendove", poručuje Novotny.

Novotny drži da bi stopa inflacije od tri do četiri posto mogla biti ljekovita za gospodarstvo EU-a | Pixsell

Vojska uzima iz usta ostatku ekonomije

Pitamo Vidakovića što je s onom pričom da svaki dolar uložen u vojsku vraća par dolara natrag u gospodarstvo, a on odgovara kako je to slučaj u zatvorenim ekonomijama, dok u globaliziranom svijetu nije.

"Ako Deutsche Bank mora kreditirati vojsku, ne može kreditirati VW, a onda BYD dođe i uzme im tržište", elaborira.

Zanimalo nas je zašto se Ursula von der Leyen i društvo ne bi okrenuli printanju novca, prokušanom receptu iz vremena pandemije. "Ne mogu", rezolutan je Vidaković.

"Kada bi ECB krenuo s printanjem novca inflacija bi preko noći eksplodirala. Nastala bi hiperinflacija, a to jednostavno ne smiju raditi. Ekspanzivna monetarna politika ne dolazi u obzir jer bi se sustav urušio."

Na europsku potrošnju na obranu generalno gleda kao pogrešnu, odnosno zakašnjelu odluku. "Vidite da se razgovara o miru. Dakle, uspostavlja se mir, a mi krećemo u naoružavanje."

Naglašava kako nema razlike u tome financira li se rat dugom ili porezima jer je to tzv. rikardijanska ekvivalencija. "Ako financiraš vojsku dugom, morat ćeš u budućnosti dići poreze da bi otplatio taj dug", poručuje Vidaković.

Novotny u svojim prognozama vidi blago povećanje cijena, ali ne smatra to opasnim za europsku ekonomiju. Naprotiv, drži da bi blago povećane stope inflacije bilo dobro za privredu Unije.

"Ne možemo očekivati da ćemo se vratiti na poziciju otprije 15-ak godina kad se inflacija kretala oko nule, ali ćemo se vratiti na stope od tri do četiri posto. Smatram da to čak može biti ljekovito za gospodarstvo EU-a", zaključio je Novotny.