Kako će obustava rada savezne vlade u SAD-u utjecati na tržišta?

Obustavljen je rad savezne razine vlasti SAD-a, prvi put nakon šest godina. To ne znači da država u SAD-u sasvim prestaje funkcionirati jer bi gašenje osnovnih funkcija izazvalo društveni kolaps, ali ekonomska šteta može biti dalekosežna.

Ovakvi događaji nisu nepoznanica u SAD-u. Radi se o dijelu političkog folklora, uz već tradicionalne krize oko "plafona zaduživanja" (što nije isto kao zatvaranje vlade, iako se često miješa u medijima). Prijepor je nastao oko zakona kojim se omogućava financiranje institucija i usluga savezne razine vlasti za rujan i dalje. Zapravo samo tehnička stvar, ali koju se može koristiti za politički pritisak.

Demokrati odbijaju podržati zakon o nastavku financiranja savezne države zbog toga što, prema njima, Donald Trump i republikanci ugrožavaju zdravstveni sustav SAD-a. Konkretnije, traže produljenje poreznih olakšica za zdravstveno osiguranje milijuna građana SAD-a koje uskoro ističu. Uz to zahtijevaju poništavanje rezova Medicaida (državno sponzoriranog zdravstvenog osiguranja za siromašne) koje je uveo Trump i rezovima u financiranju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Demokracija je kaotičan i skup proces. Prošli put kada je obustavljen rad savezne razine vlasti SAD-a, 2019. za vrijeme prvog Trumpovog mandata, trošak za ekonomiju SAD-a je prema procjenama iznosio tri milijarde dolara. Doduše to je bio najduži period u povijesti, trajao je 34 dana i nastao je zbog samog Trumpa i njegovog inzistiranja da se financira gradnja zida na granici između SAD-a i Meksika.

Od posljednjih devet predsjednika SAD-a, u mandatima sedmorice se pojavio problem blokade financiranja institucija savezne razine vlasti. Samo se Joe Biden i George W. Bush (tzv. Bush mlađi) nisu morali nositi s tim problemom. Ukupno 20 blokada od 1976. godine, između jednog i 34 dana.

Kao svaki drugi zakon, zakon o financiranju mora proći i Zastupnički dom i Senat, nakon čega ga potpisuje predsjednik. Većina blokada je počinjala između 30. listopada i kraja godine zbog toga što u SAD-u fiskalna godina, što predstavlja proračunsko razdoblje, počinje 1. rujna kalendarske godine, a zakoni o financiranju se odobravaju za fiskalnu godinu. Primjerice, 1. rujna ove godine je počela fiskalna 2026., zbog čega je i trebalo odobriti zakon o financiranju.

 

Što se gasi?

Do 1980. godine nije bilo značajnih reperkusija blokade financiranja jer bi institucije nastavile normalno funkcionirati za vrijeme blokade, a po isteku bi im se isplatila sva sredstva koja su trebala biti isplaćena da nije bilo blokade. Te godine je postroženo tumačenje zakona i rad nekih institucija odmah prestaje. Temeljne institucije, kao vojska i sudovi, nastavljaju s radom.

Ipak, stotine tisuća zaposlenih u raznim saveznim tijelima će biti poslani na dopust ili će nastaviti raditi bez plaće. To neće ozbiljnije ugroziti ekonomiju, pod uvjetom da ne potraje jako dugo.

 

Kako će reagirati tržišta?

Iako zatvaranja vlade izazivaju poremećaje i nekada paniku, uglavnom su kratkog trajanja i s ograničenim gospodarskim posljedicama. Tržišta u pravilu zanemaruju takva zatvaranja vlade jer rijetko utječu na zarade kompanija. Postoje neki izuzetci.

Dulja ili ponovljena zatvaranja znaju narušiti povjerenje i potaknuti bijeg u sigurniju imovinu (zlato ili obveznice). Primjerice, prije najduljeg shutdowna ikad u prosincu 2018. (fiskalna godina 2019.), S&P 500 je imao korekciju od 13 posto, prinos na desetogodišnje obveznice pao je za 13 baznih bodova uoči samog početka, a cijene zlata rasle su oko pet posto u periodu oko zatvaranja.

Već 20 dana nakon zatvaranja S&P je rastao i gotovo potpuno se oporavio. Ova blokada (eng. "shutdown") također bi mogla potencijalno imati veći učinak od uobičajenog, s obzirom na duboke političke podjele, osjetljivo gospodarstvo i monetarne promjene koje su već unijele volatilnost u 2025. godinu. Sve će ovisiti o samom trajanju, no vrlo je izgledno da dugoročno neće ostaviti značajniji trag na tržištima.

Za investitore je poruka jasna: politički teatar ne smije vas paralizirati, ključ je pragmatično upravljanje rizikom. Stoga naglasak ostaje na diverzifikaciji kroz asset klase i ulaganjima u kvalitetne kompanije radi izbjegavanja nepotrebne volatilnosti.

 

 

Erozija povjerenja u SAD zbog neodgovorne politike

U konačnici se može zaključiti da se radi o političkoj igri u SAD-u, koja na kratki rok neće imati značajan utjecaj ni na Wall Streetu ni na Main Streetu. Povijest pokazuje da zatvaranje/blokada (eng. "shutdown") nema odlučujući faktor na kretanje dioničkih indeksa. Dapače, nakon najduže blokade (kalendarski iz 2018.) je S&P 500 indeks narastao za 7,43 posto u roku od 20 dana. Ali treba biti oprezan, jer se fiskalna pozicija SAD-a drastično promijenila zadnjih nekoliko godina.

Kao što smo već na Bloomberg Adrija pisali, javni dug SAD-a je najveći od kraja Drugog svjetskog rata, a prošle godine je probio granicu od 120 posto BDP-a. Trenutačno je oko 37,5 bilijuna dolara, što je više od ukupnog godišnjeg troška cijele vojne sile SAD-a.

Zatvaranje vlade neće promijeniti puno po tom pitanju. Upravo suprotno, novi zakon o financiranju samo nastavlja s praksom rasta rashoda i dodatnog zaduživanja. Zahtjev demokrata predstavlja samo mali dio dodataka ukupne rashode.

 

Glavna opasnost od ovog zatvaranja je nastavak erozije povjerenja u to da političko vodstvo SAD-a uopće može kontrolirati rashode, rastući proračunski deficit i javni dug. Ta erozija povjerenja postoji već godinama, i zbog nje je SAD-u smanjen kreditni rejting kod svih većih kreditnih agencija.

Problema su političke elite u SAD-u svjesne, ali ne žele ništa napraviti po tom pitanju. DOGE Elona Muska je uveo tek kozmetičke promjene po pitanju troškova, a prihod od Trumpovih carina ni izbliza nije dovoljan da zaustavi spiralu duga u koju je upao SAD.

Osim umjetne inteligencije, koja je zasigurno glavni faktor koji "vuče" tržišta, značajan utjecaj ima državna potrošnja. Analitičari pomno prate podatke o mjesečnoj potrošnji, novim radnim mjestima i plaćama po satu rada. Velikim dijelom rast ekonomije SAD-a potiče upravo državna potrošnja, koja je postala neodrživa. Financiranje za fiskalnu godinu 2026., oko kojeg se stvorila trenutačna blokada, nastavlja tu praksu. Ipak, to se ne može nastaviti vječno. U situaciji kada i republikanci i demokrati zagovaraju nastavak rasta javnog duga, treba pomno pratiti što se s njim događa da bi se moglo reagirati na vrijeme kada se bude naglo morala "povući kočnica".