Kraj ljetnim kolonama? Treći trak autoceste A1 povećava protočnost prometa za 100 posto

Nakon godina čekanja i najava, projekt izgradnje trećeg traka na autocesti A1 između Zagreba i Karlovca napokon je dobio konkretne obrise. Riječ je o zahvatu vrijednom 250 milijuna eura koji bi trebao riješiti problem ljetnih gužvi na najopterećenijoj dionici u Hrvatskoj.

O tome zašto se s projektom kreće baš sada, hoće li prometni čep biti trajno riješen ili samo premješten južnije te kakvi izazovi stoje pred izvođačima, za Bloomberg Adriju govorio je Sanjin Velebit Pešut, pomoćnik direktora za građenje i izvanredno održavanje u Hrvatskim autocestama.

Iako se o trećem traku priča već godinama, ključni razlog za početak projekta upravo sada jest završetak opsežne pripreme. "Sada ide jer je riješena tehnička dokumentacija, odnosno studije izvodljivosti, prometne analize i varijante rješenja. Došlo je vrijeme da se krene u taj projekt", objasnio je Pešut.

Potvrdio je da je početak fizičkih radova realno očekivati u drugoj polovici 2027. godine, dok bi sami radovi trebali trajati najviše dvije godine.

Hoće li se čep samo preseliti južnije?

Dok javnost očekuje da će treći trak stati na kraj ljetnim kolonama, dio prometnih stručnjaka upozorava kako bi se usko grlo moglo jednostavno preseliti južnije, prema čvoru Bosiljevo, gdje se autocesta vraća na dva traka. Pešut ističe da će protočnost u smjeru Zagreba biti osjetno bolja, dok će se u smjeru Karlovca promet morati prilagoditi suženju. Ipak, ključna korist projekta leži u drastičnom povećanju kapaciteta.

"Sama teorija govori da se s podizanjem s dva na tri prometna traka na autocesti njezin kapacitet diže gotovo za sto posto. Jedan dio vozila, teretna vozila, trebala bi voziti bez pretjecanja u prvom traku, što znači da su de facto dva slobodna za osobna vozila. To je drastično povećanje razine uslužnosti", naglasio je Pešut.

Integralni projekt do Bosiljeva

Dionica od Zagreba do Karlovca samo je prva faza znatno šireg plana. Riječ je o integralnom projektu proširenja i potpune rekonstrukcije cijelog koridora do Bosiljeva. "To je vrlo stara autocesta, prva izgrađena u bivšoj državi, koja traži kompletnu rekonstrukciju. To nije samo proširenje kolnika, već i uvođenje modernih sustava za upravljanje prometom i sigurnosnih barijera", pojasnio je Pešut, dodavši kako je dionica Zagreb-Bosiljevo "kralježnica hrvatskog autocestovnog sustava" koja povezuje sjeverne i južne krakove.

Emica Elveđi / Pixsell

Tehnički najzahtjevniji dio projekta neće biti sama gradnja, već upravljanje prometom tijekom izvođenja radova na gotovo 40 kilometara dugoj dionici. Poseban izazov predstavljat će rekonstrukcija čvora Jastrebarsko, koji će cijelo vrijeme morati ostati u funkciji.

Radovi pod prometom i rizik od kašnjenja

Kako bi se smanjio utjecaj na promet, iz Hrvatskih autocesta najavljuju da će se radovi izvoditi tako da se tijekom cijelog trajanja osigura prometovanje s minimalno dva prometna traka u svakom smjeru. "To je maksimum što se može dati i taj kompromis se mora napraviti jer je promet zaista enorman. Napravljeno je sve da smetnje budu minimalne", rekao je Pešut.

Iako se projekt većinom financira iz europskih fondova, uvijek postoji rizik od probijanja rokova i troškova. "Ogroman je to natječaj, ima puno interesenata i šansa da budu žalbe u raznim fazama javnog nadmetanja je moguća. Vidjet ćemo što će se dogoditi i s ponuđenim cijenama", kazao je Pešut, izrazivši nadu da će tržišna utakmica među ponuđačima rezultirati povoljnim ishodom.

 

Gledajući u budućnost, rekonstruirana autocesta trebala bi biti spremna i za prometne obrasce koji nas čekaju za 10 do 20 godina, uključujući veći broj električnih i autonomnih vozila. Zanimljivo je, ističe Pešut, da je rast prometa u posljednjih petnaestak godina već sada premašio sve najoptimističnije projekcije, što dodatno potvrđuje nužnost ovog kapitalnog infrastrukturnog projekta.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.