Središnje banke prepuštaju tržištima teški dio posla dok rat s Iranom donosi nove rizike

Čini se da su neke od najvećih svjetskih središnjih banaka zadovoljne time što tržišta obveznica odrađuju monetarnu politiku umjesto njih.

Američke Federalne rezerve (Fed) i Britanska središnja banka (BOE) nagovijestile su da nedavni skok prinosa znači da mogu zadržati kamatne stope na postojećim razinama i pričekati kako bi vidjele hoće li viša cijena energenata – proizišla iz povremenih sukoba u sklopu rata SAD-a s Iranom – izazvati stvarni cjenovni šok.

Budući da se rast prinosa na državne obveznice prelijeva na šire gospodarstvo u obliku viših troškova zaduživanja za tvrtke i vlasnike nekretnina, takva reakcija tržišta smanjuje neposrednu potrebu za stvarnim podizanjem kamatnih stopa.

Predsjednik Feda Kevin Warsh ilustrirao je taj laissez-faire pristup u srijedu, kada je ostavio kamatne stope nepromijenjenima i izjavio da pooštravanje financijskih uvjeta djelomično proizlazi iz smanjenih smjernica koje Fed daje za buduće poteze (forward guidance). To znači da tržišta sada "igraju utakmicu, umjesto da gledaju suca", rekao je. No nisu svi uvjereni u tu logiku.

"Pooštravanje koje vode tržišta vrlo je maleno u usporedbi s prijašnjim ciklusima podizanja kamatnih stopa", rekao je George Moran, europski makroekonomski strateg u tvrtki RBC Capital Markets. "Središnje banke ne mogu se osloniti samo na to ako se šok šire prelije na inflaciju."

 

Dok rat s Iranom uzrokuje ogromne oscilacije globalnih cijena nafte, suzdržan pristup globalnih banaka ima smisla sve dok ne postane jasno u kojem se smjeru kreću inflacijska očekivanja. Međutim, lekcija s početka ovog desetljeća – kada su se zatvaranja zbog pandemije poklopila sa skokom cijena energenata uslijed ruske invazije na Ukrajinu – pokazuje da zakašnjela reakcija središnje banke može znatno otežati obuzdavanje ubrzane inflacije.

Neki promatrači Feda upozoravaju da bi Warsh i njegovi kolege i u ovom ciklusu mogli predugo čekati – što bi kasnije zahtijevalo agresivnije poteze koji bi troškove zaduživanja pogurnuli još više i naštetili gospodarskom rastu.

Ipak, nedavni podaci podupiru strpljiv pristup. Potrošačke cijene u SAD-u pale su u lipnju prvi put u šest godina. Unatoč tome, godišnji pokazatelji i dalje ukazuju na povišenu inflaciju, pri čemu je opći indeks porastao za 3,5 posto u odnosu na godinu ranije, dok je temeljna mjera inflacije bila viša za 2,6 posto.

"Warsh je zadovoljan zadržavanjem referentnih kamatnih stopa na stabilnoj razini jer tržište odrađuje teški dio posla", rekao je Ian Lyngen, voditelj strategije za američke kamatne stope u BMO Capital Marketsu. "Druga strana medalje jest to što će tržište djelotvorno mijenjati uvjete umjesto Feda samo određeno vrijeme ako ne vidi da monetarna politika to i prati."

Krivulja prinosa

Krivulja prinosa na američke državne obveznice postala je najstrmija u gotovo godinu dana nakon Warshove konferencije za medije u srijedu, jer je rast prinosa na kratkoročne obveznice zaostajao za onim na dugoročnije obveznice. Iako je krivulja pokazala blago poravnanje u ponedjeljak, razlika u prinosima ostala je primjetno viša nego prije sastanka Feda.

Takva kretanja "povećavaju pritisak na Fed da na kraju ipak ispuni ta očekivanja", rekla je Elisabet Kopelman, ekonomistica za SAD u banci Skandinaviska Enskilda Banken AB.

Razlika između dvogodišnjeg i 30-godišnjeg duga Ujedinjenog Kraljevstva zabilježila je u četvrtak najveći pomak od ožujka. To se dogodilo najprije kao reakcija na zaokret u SAD-u, a potom i nakon što je BOE signalizirao da je malo vjerojatno da će uskoro podizati kamatne stope.

Stroži financijski uvjeti uzrokovani ratom na Bliskom istoku, kao i uzlazna krivulja prinosa, "opterećuju sve nastajuće inflacijske pritiske", rekao je guverner BOE-a Andrew Bailey.

Čak je i Europska središnja banka, koja je već podizala kamatne stope i od koje se očekuje da će to ponovno učiniti u rujnu, priznala da joj tržišta pružaju podršku. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde istaknula je na konferenciji za medije 23. srpnja da bi "nestabilnija tržišta i veća sklonost izbjegavanju rizika na financijskim tržištima mogli opteretiti potražnju i time također smanjiti inflaciju".

 

Za Evelyne Gomez-Lietchi, strateginju za više klasa imovine u tvrtki Mizuho International Plc., središnje banke postupaju oprezno kada prepuštaju tržištima da odrade svoj posao.

"Središnje banke ne mogu 'riješiti' energetski cjenovni šok podizanjem kamatnih stopa", rekla je. "Logično je da središnje banke budu oprezne kada je riječ o stvarnom provođenju novih povećanja."

Japanska središnja banka u međuvremenu drži fokus na valutnom tržištu, gdje je slab jen dodatno potaknuo inflaciju u toj zemlji. Dok su guverner Banke Japana Kazuo Ueda i njegovi kolege u petak ostavili referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom na jedan posto, Ministarstvo financija interveniralo je na deviznom tržištu kako bi poduprlo oslabljeni jen.

Ueda je naznačio spremnost na reakciju putem kamatnih stopa ako se pritisci na cijene prošire. Njegov odlučan i stroži ton tijekom obraćanja nakon odluke ostavio je otvorenom mogućnost povećanja stopa u rujnu.

Što se tiče njegovih kolega u drugim zemljama, neki upozoravaju da oslanjanje isključivo na tržište obveznica neće biti dovoljno za suzbijanje cjenovnih pritisaka.

"Rizik za središnje banke jest taj što će u nekom trenutku morati prijeći s riječi na djela kako bi inflacijska očekivanja držale pod kontrolom", rekao je James Smith, ekonomist za razvijena tržišta u ING-u.

 

– Uz pomoć Georgea Nixona, Ruth Carson, Alexandera Nicholsona i Zoe Schneeweiss