Ekspanzija plaća u gradovima premašila rast prihoda – proračuni već u crvenom

Sastavljanje javnih proračuna, od lokalnih do državnih, je umijeće balansiranja između interesa raznih skupina proračunskih ovisnika i proračunskih uplatitelja. Javni novac ne nastaje sam od sebe nego se nekome mora oduzeti da bi se moglo potrošiti. U suštini su javni proračuni samo transferi financijskih sredstava od jednih interesnih skupina (kojima je oduzeto) drugim interesnim skupinama (kojima je dano).

Postoje razni načini na koje se to može raditi tj. od koga ili čega se može oduzimati. U nekim državama (poput SAD-a, UK, i Kanade) najveći dio prihoda lokalnih proračuna dolazi iz oporezivanja nekretnina. U Hrvatskoj, kao u većini EU, funkciju punjenja lokalnih proračuna imaju porezi na dohodak.

Snažan rast plaća u postpandemijskom razdoblju tj. od 2021. je osigurao gradovima i općinama snažan rast prihoda. Dodatno su izmjene u sustavu poreza na dohodak pogodovale gradovima i općinama a i povećanje iznosa osobnog oslobođenja je bilo puno sporije od povećanja plaća pa je veći broj građana ulazio u porezne škare po pitanju dohotka. Sve to im nije bilo dovoljno.

Da se financijska struktura lokalnih proračuna u Hrvatskoj pokvarila doznali smo kod rebalansa državnog proračuna za 2025. Prema originalnom proračunu je konsolidirana lokalna država trebala ostvariti višak od 520 milijuna eura (0,6 posto BDP-a) , a rebalansom će ostvariti manjak u iznosu 333 milijuna eura (-0,4 posto BDP-a). Promjena od 853 milijuna eura je daleko najveći nerazmjer između originalnih projekcija proračuna za 2025. i rebalansa za 2025. godinu.

Čak je i ministar financija Marko Primorac zavapio: "Apeliramo na odgovorno financiranje i upravljanje financijama i općenito jedinicama lokalne i regionalne samouprave" na sjednici Vlade na kojoj je rebalans izglasan.

Zabrinjavajući podaci su vidljivi i kod podataka Hrvatske narodne banke (HNB). Nakon što je lokalna država otplaćivala dug koji je nakupila za vrijeme i neposredno nakon pandemije, od rujna 2024. do lipnja ove godine je narastao za 128 milijuna eura. To je tek kap u moru konsolidiranog duga opće države (središnja i lokalna vlast), ali predstavlja zabrinjavajuću promjenu trenda.

Veliki rast prihoda gradovi iskoristili za rast plaća i dodatno zapošljavanje?

Uvidom u proračune gradova iz 2021. je vidljiv snažan rast poslovnih prihoda, od čega većinu čine prihodi od poreza. Uz to poslovne prihode čine i prihodi od državnog proračuna, EU sredstva, prihodi od imovine (spomenička renta, koncesija itd.), opći i administrativni prihodi (vodni doprinos, boravišna pristojba, komunalna naknada itd.) te ostali prihodi.

U većim gradovima Hrvatske je rast poslovnih prihoda od 2021. do 2025. iznosio između 53 i 160 posto. Treba napomenuti da Grad Zagreb ima i ovlasti županije (a time prihode i troškove) pa mu je proračun daleko veći nego ostalima, ali nijedan grad ne može biti nezadovoljan tempom punjenja proračuna zadnjih godina. Situacija s velikim gradovima se može poopćiti ne samo na sve gradove nego i na općine, s obzirom na to da su razlozi rasta prihoda uglavnom isti. Te razloge smo nabrojili na početku: veliki rast plaća koji je doveo do velikog rasta prihoda od poreza na dohodak, prebacivanje većeg dijela prihoda od poreza na dohodak na općine i gradove, ulazak više građana u porezne škare po pitanju poreza na dohodak zbog sporijeg rasta oslobođenja od rasta plaća.

Ali rashodi, od čega su pojedinačno najveći rashodi na zaposlene, nisu zaostajali u rastu. Dapače, često su rasli više od poslovnih prihoda (u Zagrebu, Zadru, Slavonskom Brodu, Rijeci i Osijeku) ili sličnim intenzitetom kao poslovni prihodi (Split).

Rast rashoda na zaposlene između 74 posto (Zagreb) i 108 posto (Karlovac) se ne može opravdati nuždom zbog općeg rasta plaća u Hrvatskoj. Između 2021. i kolovoza 2025. je rast prosječne bruto plaće u Hrvatskoj iznosio 60 posto.

Veći rast troškova zaposlenih u velikim gradovima od rasta prosječne bruto plaće može značiti samo dvije stvari; prvi razloga je taj što je rast plaća zaposlenih u gradovima je bio puno veći nego u državi a posebno privatnom sektoru, a drugi razlog je taj što su veliki gradovi zaposlili dodatan broj radnika. To vrijedi za većinu gradova i općina, ne samo za nabrojane velike gradove.

Lako je bilo voditi lokalne proračune dok su prihodi rasli po nekoliko desetaka posto godišnje

Na visoki rast rashoda na zaposlene bi se možda moglo zažmiriti da su druge stvari dovedene u red. Ali ukupni dug lokalne države je veći 2025., nakon nekoliko godina snažnog rasta prihoda, nego 2019. Istina, značajan dio duga nakupljenog 2020., 2021. i 2023. je otplaćen, ali s obzirom na to koliko se dodatnog novca slijevalo u lokalne blagajne teško se oteti dojmu da je moglo bolje.

Lako je bilo voditi proračune dok su prihodi rasli po nekoliko desetaka posto (u nekim slučajevima više nego dvostruko) u svega četiri godine. Ali to razdoblje dolazi kraju, pa će oni koji su pretjerali s rastom plaća i zapošljavanjima ubrzo shvatiti značenje faraonovog sna iz Knjige Postanka o debelim i mršavim kravama.

 

Poanta je da se u dobrim godinama priprema za loše godine. Ekonomija je ciklična,  nakon razdoblja visokog ekonomskog rasta (debele krave) dolazi razdoblje niskog ekonomskog rasta i krize (mršave krave).

Rast prosječne bruto plaće je još snažan, što znali da prihodi od poreza na dohodak gradovima rastu. Ali manje nego prijašnjih godina. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), za kolovoz ove godine, pokazuju nominalni rast prosječne bruto plaće od 9,6 posto na godišnjoj razini. Isti mjesec 2024. je iznosio 15,3 posto a 2023. 16,2 posto. Usporavanje rasta plaća znači da usporava i rast prihoda od poreza na dohodak, što je glavni prihod lokalnih proračuna.

Nažalost, rebalans državnog proračuna je otkrio da je lokalna razina vlasti već počela ostvarivati manjak (od 333 milijuna eura), iako "dobre godine" još traju ali su na zalazu. Ako je već sada usklađivanje lokalnih proračuna postalo problem alarmantno je i zamisliti što će se dogoditi kada rast snažan rast prihoda stane.