Što smo saznali iz rebalansa državnog proračuna?

Novi rebalans proračuna u načelu donosi malo bolju financijsku situaciju za Republiku Hrvatsku. Rashodi se smanjuju s 37 na 36,4 milijarde eura, a prihodi ostaju 33 milijarde eura, pa se manjak smanjuje na 3,8 milijardi eura.

Izraženo udjelom u BDP-u to predstavlja deficit opće države od 2,9 posto BDP-a, čime Hrvatska ostaje jedna od 15-ak članica EU koje ispunjavaju jedan od kriterija Ugovora iz Maastrichta, kojim je osnovana EU. Omjer ukupnog javnog duga i BDP-a će pasti na 56,9 posto, najniže od 2010. godine.

Ali ovogodišnji deficit je trebao je biti niži, 2,4 posto BDP-a. Rebalansom će u ukupnom iznosu manjak opće države narasti za 524 milijuna eura, s 2165 milijuna eura prema originalnom planu za 2025. na 2689 milijuna eura prema rebalansu. Gdje se pojavio toliki manjak?

Da se financijska pozicija države pogoršala jasno je i iz prijedloga upućenog u saborsku proceduru, kojim se planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura. Prilično jasno, relativni javni dug će padati zbog rasta BDP-a, a apsolutni iznos duga će ne samo rasti nego će rasti i više nego što je planirano.

Središnja država smanjila ukupne rashode

Krivac nije proračun središnje države, jer se rebalansom rashodi smanjuju za 223 milijuna eura. Iako je milijarda eura izdvojena za mirovine i mirovinska primanja (dodaci na mirovinu), plaće u javnim i državnim službama, socijalne naknade i rodiljne naknade, to nije ono što "ruši" strukturu proračuna. Dapače, rebalansom je manjak proračuna središnje države smanjen s 4054 milijuna eura na 3801 milijun eura.

Prema prvotnom nacrtu proračuna za 2025. su izdaci za zaposlene trebali narasti s 5719 milijuna eura u 2024. na 6143 milijuna eura ove godine. Rast od 7.4 posto je ipak sitnica u odnosu na rast od 47 posto, koliko je iznosio između 2023. i 2024., čak i ako bude nešto veći nakon rebalansa.

Andrej Plenković| Stefan Wermuth/Bloomberg

Izvanproračunski korisnici iz manjka u višak

Ni izvanproračunski korisnici, u što spadaju Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Centar za restrukturiranje i prodaju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska agencija za osiguranje depozita, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatske autoceste, Hrvatske željeznice – Infrastruktura i Hrvatske željeznice – Putnički prijevoz, nisu odgovorni za veliki rast minusa općeg državnog proračuna.

Zapravo sami po sebi popravljaju proračun prema rebalansu jer se prije rebalansa planiralo da će skupno ove godine ostvariti manjak od 161 milijuna eura, a rebalansom će ostvariti višak od 94 milijuna eura.

Za taj preokret su velikim dijelom odgovorne Hrvatske autoceste. Ove godine je ta kompanija planirala ostvariti 528,2 milijuna eura prihoda i 422,3 milijuna eura rashoda, višak u iznosu 105,6 milijuna eura. Prema rebalansu će ostvariti 178 milijuna eura prihoda, 72,4 milijuna više od očekivanog.

Hrvatske vode su planirale 2025. završiti s manjkom od 84 milijuna eura, a rebalansom se planira minus od 108 milijuna eura. Hrvatske ceste su planirale manjak od 146 milijuna eura, a prema rebalansu 100 milijuna eura. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je planirao manjak od 25 milijuna eura, a rebalansom višak 74 milijuna eura.

HŽ - Putnički prijevoz će također ostvariti bolje financijske rezultate prema rebalansu, umjesto manjka od 20 milijuna eura manjak od 18 milijuna eura. HŽ – Infrastruktura je s planiranog manjka 42 milijuna eura došla na planirani višak od 10 milijuna eura.

Hina

Sve u svemu izvanproračunski korisnici će biti puno manji teret državnog proračuna nego se to planiralo. Rast prihoda Hrvatskih autocesta se može promatrati kroz prizmu rekordnih rezultata turističke sezone na razini cijele godine. Sam HAC je ove godine izvještavao o rastu broja vozila na autocestama i prihoda od cestarina od nekoliko postotnih bodova, što je u skladu s podacima o rastu broja turističkih dolazaka tijekom predsezone.

Lokalne i regionalne vlasti ruše financijsku poziciju Hrvatske

Najveća promjena je vidljiva kod konsolidirane lokalne države, koja je prema prvom planu proračuna za 2025. trebala ostvariti višak od 520 milijuna eura (0,6 posto BDP-a), a rebalansom će ostvariti manjak u iznosu 333 milijuna eura (-0,4 posto BDP-a). Promjena od 853 milijuna eura je daleko najveći nerazmjer između originalnih projekcija proračuna za 2025. i rebalansa za 2025. godinu. 

"Apeliramo na odgovorno financiranje i upravljanje financijama i općenito jedinicama lokalne i regionalne samouprave", rekao je ministar Marko Primorac tijekom predstavljanja rebalansa.

Prema međunarodno prihvaćenoj metodologiji izračun zaduženosti svake države osim središnje vlasti ulazi i lokalna te regionalne razine vlasti. A potpuno krivi originalni plan lokalnih i regionalnih jedinica u Hrvatskoj je doveo do velikog pogoršanja općeg državnog proračuna.

Emica Elveđi / Pixsell

Zadnjih godina su nominalne plaće snažno rasle, a time i prihod općina, gradova i županija od poreza na dohodak. Jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi, zadnjih godina bilježe rast prihoda od nekoliko desetaka posto, neki i do 100 posto od 2021.

Zapanjuje razina financijske neodgovornosti i manjka planiranja koja je dovela do toga da se rebalansom mijenja ukupna financijska slika lokalnog i regionalnog "sektora" za 853 milijuna eura.