Minimalna plaća u Hrvatskoj od siječnja 2026. raste na 1050 eura bruto, sa sadašnjih 970 eura. Očekivano, nastala su dva tabora po pitanju gledanja na visinu minimalne plaće. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je već prije objave novog minimalca apelirala na Vladu da odgodi novo povećanje, dok su sindikati tražili povećanje na 1130 eura bruto.
HUP je upozoravao da minimalna plaća zadnjih nekoliko godina raste puno brže od inflacije, kao i prosječna plaća. To je apsolutno istina, jer je od siječnja 2025. do rujna 2025. kumulativna inflacija iznosila 36,1 posto a minimalna plaća za čak 145 posto od prve polovice 2015. (396 eura) do druge polovice ove godine (970 eura). Realno to daje dvostruko povećanje plaće kroz zadnjih deset godina.
S druge strane sindikati tvrde da Hrvatska ima drugu najveću stopu inflacije u eurozoni i to treba uzeti u obzir. I to je činjenica, ali njihov prijedlog povećanja na 1130 eura bruto bi predstavljao rast od 16,5 posto, dok je inflacija 4,6 posto. Čak i ako pretpostavimo da je inflacija za one koji rade za minimalac veća od nacionalne, jer veći dio dohotka troše na hranu od nacionalnog prosjeka, opet govorimo o prevelikom zahtjevu s obzirom na to da je rast cijena hrane iznosio 5,7 posto na godišnjoj razini.
Čitaj više
Rast plaća u Hrvatskoj će ovisiti o rastu produktivnosti, evo objašnjenja
Većina ljudi i dalje živi od plaće, pa je njihov rast puno važniji od rasta na burzama. Dugoročni rast plaća ovisi primarno o produktivnosti rada.
17.10.2025
Rast cijena stanova u Hrvatskoj među najvišima u EU, nadmašio i plaće i BDP
Hrvatski građani sve si teže mogu priuštiti vlasništvo stana ili kuće.
16.10.2025
Državna prosječna plaća je teško dostižna u privatnom sektoru, zašto?
U Hrvatskoj posljednjih godina dvije velike sile oblikuju ekonomiju – rast plaća i rast cijena.
29.09.2025
Sve manji realni rast plaća. Zašto?
Rast plaća nakon pandemije bio je ključni amortizer inflacije. Od 2023. nominalne plaće rasle su brže od cijena, što je očuvalo kupovnu moć građana. No od veljače 2024. inflacija ponovno jača, dok se rast plaća usporava.
23.09.2025
Vlada se odlučila na kompromisno rješenje od 1050 eura bruto. Nominalni rast od 8,2 posto je ipak realno povećanje minimalca s obzirom na rast cijena, ali ne toliko veliko koliko su tražili sindikati. Ne radi se ni o povećanju koje može ozbiljnije poremetiti računice poslodavaca, iako svaki rast minimalca dovodi do smanjene stope potencijalnog zapošljavanja. Ultimativno pitanje je koliko se može još povećavati minimalac i je li on već sada prevelik, u smislu da stvara više štete nego koristi tj. da je šteta u obliku broj onih koje efektivno "izbacuje" s tržišta rada veća od poboljšanja materijalnih uvjeta onih koji rade za minimalac?
Minimalne plaće u ostatku Europe
U Europskoj uniji (EU) najveće minimalne plaće imaju Luksemburg, Nizozemska, Irska, Njemačka i Belgija, više od 2000 eura bruto. Rast od 2019. u tim državama iznosi između 29 i 38 posto.
Trenutačna minimalna bruto plaća u Hrvatskoj je veća nego u Češkoj, Estoniji, Grčkoj, Latviji, Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Malti. Manja je nego u Poljskoj, Litvi, Portugalu i Sloveniji. Postotni rast od drugog polugodišta 2019. do drugog polugodišta 2025. iznosi 91 posto, što je treće najveće povećanje u EU (nakon Poljske i Bugarske).
Od druge polovice 2015., kada je minimalna plaća iznosila 399 eura, rast iznosi 143 posto. Postotno je to jedna od najvećih stopa rasta u EU, iako manje nego Poljska, Bugarska, Češka, Litva i Rumunjska).
Razlike u minimalcima treba promatrati s obzirom na razlike u cijenama
Sami nominalni iznos daje okvirni dojam o odnosu s drugim državama, ali da bi usporedba bila realnija treba korigirati za razlike u cijenama. Adekvatnost minimalnih plaća se ne može određivati a da se ne uzme u obzir razina cijena.
Kada se minimalci po državama korigiraju za razlike u cijenama među državama (prema stvarnoj individualnoj potrošnji), rezultati se donekle mijenjaju. Minimalac u Hrvatskoj tada vrijedi 1323 euro bruto, što je više nego u Grčkoj i Portugalu (nominalno je minimalac u Grčkoj i Portugalu veći), ali manje nego u Rumunjskoj (nominalno je minimalac manji u Rumunjskoj). Korigiranje za razlike u cijenama smanjuje udaljenosti među državama, ali Luksemburg, Njemačka, Belgija, Irska i Nizozemska još uvijek imaju najveće minimalne plaće.
Minimalac u Poljskoj korigiranjem raste iznad razine Španjolske (1523 eura) i iznad minimalca Slovenije (1404 eura ). Cijene u Hrvatskoj su se od 2019. približile prosjeku EU pa je rast minimalne plaće ovako gledano 75 posto (nominalno je 91 posto), što je rekordna razina u cijeloj EU. Razlog za to što što kumulativni rast cijena u Poljskoj i Bugarskoj u razdoblju druga polovica 2019. - druga polovica 2025. bio veći nego u Hrvatskoj, pa su se te države više približile prosjeku cijena EU. Od 2015. rast minimalca korigiran za razlike u cijenama u Hrvatskoj nije najveći u EU, ali je veći nego kod većine država (uključujući Poljsku).
Hrvatski minimalac u odnosu na ostale države
Kada se korigira za razlike u cijenama, može se zaključiti da minimalna plaća u Hrvatskoj nije prevelika u odnosu na ostale države EU ali je jedna od većih u odnosu na stupanj ekonomskog razvoja. Poljska vjerojatno ima preveliki minimalac od 1567 eura bruto korigirano za cijene prema stvarnoj individualnoj potrošnji (eng. AIC), što je u razini s Francuskom, Irskom i Španjolskom.
Od država slične razine razvoja je ispred Hrvatske Slovenija, Rumunjska i Litva. Rumunjska nominalna minimalna plaća je puno manja nego u Hrvatskoj, ali je istodobno kao država puno jeftinija pa nakon korigiranja za razlike u cijenama prema stvarnoj individualnoj potrošnji prelazi Hrvatsku. U Češkoj i Slovačkoj je minimalna plaća relativno najmanja u Eu kada se korigira za cijene, tek malo više od 1000 eura.
Minimalna plaća u odnosu na prosječnu
Dodatna analiza koju možemo napraviti je usporedba država prema odnosu između minimalne i prosječne bruto plaće. A to daje zanimljive uvide.
Naime, iako Njemačka, Nizozemska i Luksemburg imaju neke od najvećih minimalnih plaća u EU, u odnosu na prosječnu plaću su zapravo jedne od najnižih. Grčka i Portugal su rekorderi sa 73 posto (Grčka) i 61 posto (Portugal), dok su u Luksemburgu, Nizozemskoj, Litvi, Mađarskoj, Bugarskoj, Cipru, Njemačkoj, Češkoj, Latviji i Estoniji minimalne plaće ispod 45 posto od prosječne. Hrvatska je s 48 posto oko europskog prosjeka.
Sindikati su tražili previše, ovo je kompromisno rješenje
Uz pretpostavku cjenovnog približavanje prosjeku EU, nova minimalna plaća od nominalno 1050 eura bruto će korigirano za cijene biti u razini oko 1400 eura, što Hrvatsku diže na razinu Slovenije i Rumunjske. To će ju zadržati na približno istoj razini u odnosu na prosječnu bruto plaću, uz pretpostavku nešto manjeg rasta bruto plaće nego je bio u 2024. i 2025.
Takvo kretanje je vjerojatno prihvatljivo poslodavcima, iako treba imati na umu da gospodarstva Slovenije i Hrvatske ni izbliza nisu isto produktivna pa je realno "opterećenje" minimalne plaće na poslodavce u Sloveniji manje. Ali i takvo rezoniranje ima svojih problema, pošto se minimalne plaće ne mogu uspoređivati s produktivnosti cijele ekonomije. Samom logikom stvari minimalne plaće pogađaju najneproduktivnije segmente ekonomije, pa prosjek cijelog gospodarstva nije dobar za utvrđivanje opterećenja samog minimalca.
Ali iz ove analize je sigurno da bi prihvaćanje zahtjeva sindikata za minimalnom plaćom od 1130 eura bruto bilo previše. Time bi, okvirno, minimalac korigiran za razliku u cijenama u stvarnoj individualnoj potrošnji iznosio oko 1500 eura bruto a nominalno bi se popela na oko 52 posto prosječne plaće. To su već prevelike razine koje bi počele ozbiljnije "nagrizati" tempo zapošljavanja a možebitno i natjerali brojne kompanije na smanjivanje broja zaposlenih. Sve u svemu, novi minimalac je održivo rješenje. Ni sindikati ni poslodavci nisu sasvim zadovoljni, ali to i je smisao kompromisa.
.webp){kind=icon}
