Uspon nove sile koja će redefinirati budućnost Europe

Zadnjih godina svjedočimo tektonskim geopolitičkim promjenama u svijetu. Svjetski poredak koji je vrijedio 90-ih godina prošlog stoljeća i prvih 15-ak godina ovoga polako se, ali sigurno mijenja.

Podloga za to preslagivanje promjena je relativne ekonomske moći država na svijetu. SAD, Japan i zapadna Europa više nisu jedini ekonomski i politički centri. Na svjetskoj pozornici se kao glavna konkurencija pojavila Kina, a Rusija ignorira bilo kakve zahtjeve kolektivnog Zapada.

No u središtu Europe postoji jedna sila u usponu, koja politički i društveno sasvim podržava međunarodne institucije i saveze kolektivnog zapada, točnije EU i NATO. Radi se o Poljskoj.

Povijesno je uvijek bila jedna od ekonomskih, političkih, diplomatski i vojnih sila Europe, s tradicijom demokratskih institucija (period Aurea Libertas u Poljsko-Litavskoj Uniji) i opiranja totalitarnim režimima (protiv nacista i komunista).

Povijesne okolnosti, točnije tri podjele Poljske u 18. stoljeću i komunistička vlast u drugoj polovici 20. stoljeća, od nekada snažne Poljske napravile su ruševinu, ali se od osamostaljivanja opet uzdiže.

Mogućnost Poljskoj da postane jedna od najvažnijih sila na europskom kontinentu daje njena veličina i brojnost stanovništva - gotovo 40 milijuna ljudi. Sam broj stanovnika ne znači puno u situaciji kada je država siromašna, ali ekonomski uspon Poljske zadnjih desetljeća daje joj resurse da ponovno oživi svoj utjecaj.

Poljska je svaku godinu od 1992. imala rast BDP-a | Bloomberg

To će izmijeniti sam EU, jer su društvene i političke norme u Poljskoj podosta drugačije nego u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji. Fundamentalno se radi o konzervativnijem društvu koje se opire brojnim politikama iz Bruxellesa, ali je istodobno jedno od najposvećenijih ideji EU-a.

Ekonomsko jačanje Poljske dovest će do većeg diplomatskog i političkog utjecaja, što će zasigurno promijeniti sam EU. Vojne ambicije sve su veće, posebno nakon napada Rusije na Ukrajinu. To je dobra vijest za NATO, jer su i stanovništvo i poljska politika gotovo potpuno predani članstvu u savezu.

Sve veća ekonomska snaga

Šesta najveća ekonomija u EU-u i deseta najveća u Europi dokazala je svoju otpornost na međunarodne ekonomske šokove koji su druge bitno unazadili. Jedna je od rijetkih država na svijetu koja je potpuno izbjegla svjetsku krizu 2008.

Izuzev pandemijske 2020., Poljska tri desetljeća ni u jednoj godini nije zabilježila pad BDP-a. Točnije, od 1991. joj ekonomija iz godine u godinu neprestano raste, prosječno po stopi od četiri posto godišnje u periodu od 1995. do 2024.

Iako s prosječnom mjesečnom neto plaćom od oko 1.450 eura zaostaje za razvijenijim državama EU-a, razlika je sve manja. Nedavno je po tom pitanju pretekla Češku, državu koja se dugo smatrala jednom od ekonomski najuspješnijih novih članica EU-a.

Na neki se način radi o "europskoj Kini", jer je okosnica razvoja industrijska proizvodnja. Velika prednost u tome bila je blizina Njemačke, čiji industrijski giganti još od 1990-ih investiraju u Poljsku zbog geografske blizine i jeftinije radne snage.

To je stvorilo raznoliku strukturu izvoza, u kojoj dominiraju mehanički i električni strojevi, prijevozna sredstva i dijelovi za prijevozna sredstva, a velika je i metalurška industrija. Veliki je proizvođač i izvoznik električnih baterija, računala, dijelova za automobilsku industriju i metaloprerađivačkih proizvoda.

Godine 2023. je iz inozemstva u Poljsku investirano 28,6 milijardi dolara i prognozira se da će privlačnost Poljske za strane investicije samo rasti. Dok većina EU-a pokušava održati godišnju stopu rasta BDP-a na jedan posto, Poljska će 2025. ostvariti oko 3,5 posto rasta BDP-a.

Podrška NATO-u i velika vojna izdvajanja

Velike ambicije ne staju na ekonomiji. Zapravo su ekonomski uspjesi oslonac za jačanje na drugim područjima, poglavito vojnome i političkome. Posvećenost Poljske i njenog stanovništva NATO-u može posramiti same Amerikance.

Prema anketama, podrška savezu na iznimno je visokih 90 posto. Da je Poljska u NATO-u slikovito rečeno "veći papa od pape", svjedoči i visoko izdvajanje za obranu, veće od samog SAD-a.

Ulaganja u vojsku iznose čak 4,12 posto BDP-a (procjena samog NATO-a), od čega više od 50 posto na samo naoružanje i opremu (preporuka NATO-a je 20 posto). Za usporedbu, SAD izdvaja "samo" 3,32 posto BDP-a za vojsku, od čega 30 posto za naoružanje i opremu.

Bloomberg

Svoje vojne ambicije ne skriva. Cilj je da troškovi obrane iznose minimalno pet posto i da se stvori najveća kontinentalna vojska u Europi (izuzev Rusije). Već sada ima nekoliko stotina tenkova više od država poput Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske. Veći broj vojnika imaju samo zaraćene Ukrajina i Rusija te Francuska. Cilj Poljske je 300 tisuća vojnika do 2035.

No s obzirom na posvećenost Poljaka EU-u i NATO-u, njene vojne ambicije ne predstavljaju problem i malo tko propitkuje val naoružavanja Poljske. Za pretpostaviti je da će nakon rasta vojne moći uslijediti i veći utjecaj u NATO-u. S obzirom na dosadašnje stavove političara i stanovništva Poljske, taj će je utjecaj gurati prema jačanju saveza i rezolutnijim politikama prema ostatku svijeta, posebno Rusiji.

Mijenjanje političke karte EU-a

Poljska ima pravo na 53 člana Europskog parlamenta od ukupno 720. To je manje od Njemačke (96 članova), Francuske (81 član), Italije (76 članova) i Španjolske (60 članova), ali Poljska može potencijalno okupiti veći broj manjih članica i tako imati veći utjecaj na EU.

Politički Poljska u okvirima EU-a naginje konzervativnijim politikama, posebno s društvenog aspekta. Od trenutna 53 člana Europskog parlamenta iz kvote Poljske, 20 ih pripada grupi Europski konzervativci i reformisti, 23 Europskoj pučkoj stranci, po troje Europi suvremenih nacija i Progresivnom savezu socijalista i demokrata, dvoje Patriotima za Europu, jedan Obnovi, a jedan je nezavisni. Očito je u kojem će političkom smjeru Poljska usmjeravati EU.

Dobri odnosi s Hrvatskom

Nalazimo se u vremenu promjena, kako na razini svijeta tako i u Europi. Uspon Poljske mijenja političku i ekonomsku kartu EU-a, a time i ostatka svijeta. Uglavnom se može očekivati jače zastupanje konzervativnijih politika, što se često povezuje s euroskepticizmom i relativiziranjem okupacije Ukrajine od Rusije, ali ne u slučaju Poljske, koja je konzervativna, ali i izrazito proeuropska i prozapadna.

Hrvatska i Poljska imaju dobre odnose, pa ne treba na rast utjecaja Poljske kao prijetnju. Kao prva koja je ušla u NATO (1999.) i EU (2004.), uvijek je pružala bezrezervnu podršku Hrvatskoj u euroatlantskim integracijama. Prošle godine je u Hrvatsku iz Poljske uvezeno 1,56 milijardi eura vrijednosti proizvoda, a u nju izvezeno 0,48 milijardi eura. Turisti iz Poljske postali su jedni od najvažnijih te su s udjelom od sedam posto ukupno ostvarenih noćenja četvrti najbrojniji strani gosti.

Uvijek ima još prostora za bolju ekonomsku, političku i diplomatsku suradnju. Hrvatska i Adria regija na jačanje Poljske ne trebaju gledati kao prijetnju, nego priliku.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar