Poljaci i Rumunji ovog vikenda izlaze na izbore kako bi izabrali novog predsjednika. Kao i u Sloveniji, predsjednička funkcija u tim državama uglavnom ima protokolarnu ulogu, no nedavni trendovi pomaka biračkog tijela udesno i prema euroskepticizmu bude uzbunu diljem Starog kontinenta dok se prilagođava novoj geopolitičkoj stvarnosti. Poljaci glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora, dok Rumunji biraju u drugom krugu.
Kako piše agencija Reuters, prvi krug izbora u Poljskoj bit će ključan za planove proeuropske vlade bivšeg predsjednika Europske komisije Donalda Tuska, koja nastoji provesti svoj reformistički program. Na biralištima će se sučeliti liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski, član vladajuće Građanske platforme, povjesničar Karol Nawrocki, na čelu poljskog Instituta za nacionalno sjećanje, te krajnji desničar Sławomir Mentzen.
U Rumunjskoj će se u drugom krugu predsjedničkih izbora sučeliti George Simion, nacionalistički kandidat i pristaša američkog pokreta MAGA, i centristički gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan. Simion želi "ponovno učiniti Rumunjsku velikom", protivi se vojnoj pomoći Ukrajini i kritizira vodstvo EU-a. U prvom krugu izbora 4. svibnja ostvario je uvjerljivu pobjedu, a većina anketa sada pokazuje izjednačenu utrku.
Kandidat za idućeg rumunjskog predsjednika George Simion | Bloomberg
Izbori u objema istočnoeuropskim zemljama odvijaju se u trenutku kada Bruxelles nastoji učvrstiti redove i definirati novu vanjskopolitičku strategiju bloka od 27 članica, koji se našao u križaljci između Moskve i Washingtona. Ambiciozni plan europske obrambene unije, jedan od stupova drugog mandata predsjednice EK-a Ursule von der Leyen, mogao bi biti ozbiljno uzdrman pobjedom euroskeptičnih političara na neuralgičnom istočnom krilu EU-a i NATO-a.
Nedjeljne izbore pažljivo će pratiti cijeli EU, jer sve više članica bloka, osobito Mađarska i Slovačka, sve više potpada pod vlast populista. Vjetar u leđa europskim populističkim i desničarskim snagama dolazi i iz Bijele kuće, uz podršku Donalda Trumpa te članova njegove administracije poput Elona Muska i ideološkog saveznika Jamesa Davida Vancea.
Poljski predsjednički izbori presudni za obnovu vladavine prava
Poljski predsjednički izbori odlučit će hoće li zemlja, nakon gotovo desetljeća razorne desničarske populističke vladavine, ponovno uspostaviti vladavinu prava i ostati pouzdan partner u Europskoj uniji, izvještava Bloomberg.
S predsjedničke stolice 37-milijunske Poljske odlazi Andrzej Duda, dvaput izabrani populist iz redova nekada vladajuće desničarske stranke Pravo i pravda (PiS). Njegova stranka vladala je osam godina, sve do 2023., kada se u Varšavu vratio premijer Donald Tusk i poboljšao odnose s Bruxellesom, koji su za vrijeme vlasti PiS-a bili napeti. Tusk sada polaže nade da će u predsjedničkoj palači vlast preuzeti njegov liberalni saveznik Rafał Trzaskowski.
Prema anketama javnog mnijenja, najviše izgleda u nedjelju ima upravo varšavski gradonačelnik Trzaskowski. Liberalni gradonačelnik, koji se za vrijeme vlasti PiS-a često sukobljavao s Vladom, uoči prvog kruga ima veliku prednost pred kandidatom PiS-a Nawrockim. Ankete također predviđaju da će se dvojica kandidata gotovo sigurno naći u drugom krugu predsjedničkih izbora, koji će se održati u lipnju.
Gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski | Bloomberg
Pobjeda Nawrockog mogla bi oslabiti Tuskovu koaliciju, produžiti zakonodavnu blokadu te potencijalno otvoriti put PiS-u za povratak na vlast na parlamentarnim izborima 2027. godine. Bloomberg upozorava da je predsjednička funkcija posljednja značajna poluga PiS-a u izvršnoj vlasti. Poraz Nawrockog značio bi da PiS gubi pravo veta, kao i mogućnost imenovanja ambasadora, sudaca te guvernera središnje banke.
Poljski predsjednik ujedno je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, koje su posljednjih godina doživjele značajnu transformaciju. Poljska vojska trenutno je četvrta najveća po broju osoblja u Europi, a Varšava nastoji izgraditi najveću kopnenu vojsku na kontinentu. Kada je riječ o obrambenoj politici, vodeći kandidati se ne razlikuju značajno, budući da obojica žele povećati izdvajanja za obranu na pet posto poljskog BDP-a.
Duboka politička kriza u Rumunjskoj
Drugi krug rumunjskih predsjedničkih izbora označit će kraj višemjesečne političke krize koja je Bukurešt zahvatila nakon neočekivane pobjede desničarskog kandidata Călina Georgescua u prvom krugu prošlog studenog. Njegov izbor poništio je rumunjski ustavni sud zbog optužbi o ruskom uplitanju i manipulacijama na društvenim mrežama, a zemlja je utonula u najdublju političku krizu od pada komunizma. Georgescu je ujedno diskvalificiran za sudjelovanje na svibanjskim izborima.
Rumunjska ima nešto drugačiji predsjednički sustav od Poljske: predsjednička funkcija ima djelomičnu izvršnu ulogu, uključujući zapovijedanje oružanim snagama, predsjedavanje Vijećem za nacionalnu sigurnost te pravo veta na ključna glasovanja u EU-u koja zahtijevaju konsenzus, navodi Reuters.
Tridesetosmogodišnji Simion protivi se vojnoj pomoći Ukrajini, kritičan je prema Bruxellesu i ističe kako podržava načela Trumpovog pokreta MAGA. Tijekom kampanje Simion je najavio da će uložiti veto na vojnu pomoć EU-a Ukrajini, dok smatra da bi europska obrana trebala počivati isključivo na NATO-u. Simion se kandidirao uz podršku Georgescua.
Gradonačelnik Bukurešta Nicușor Dan | Bloomberg
Pedesetpetogodišnji Dan, koji se kandidira kao nezavisni kandidat na antikorupcijskoj platformi, u prvom krugu osvojio je 21 posto glasova, zalažući se za nastavak potpore Kijevu i usklađivanje s Bruxellesom po ključnim gospodarskim i obrambenim pitanjima.
"Situacija u Rumunjskoj prilično je složena", komentira političku klimu politolog Marko Hočevar s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, koji trenutnu političku krizu u zemlji ne pripisuje "demokratskoj nezrelosti". "U Rumunjskoj bi u prosincu pobijedio Georgescu, koji nije bio toliko negativno nastrojen prema Rusiji i imao je određeno razumijevanje za ruske argumente oko rata u Ukrajini, no ustavni sud poništio je prvi krug izbora na temelju dokazano lažnih optužbi, a zatim zabranio Georgescuu da ponovno kandidira", dodaje Hočevar.
Hočevar upozorava kako su se svi protusustavni glasovi počeli koncentrirati kod Simiona, koji, prema njegovom mišljenju, ne bi imao izgleda za drugi krug da je Georgescu mogao nastaviti kandidaturu. "U prosincu 2024. došlo je do svojevrsnog mekog državnog udara; kako drugačije razumjeti poništenje izbora zbog potpuno lažnih optužbi i navoda o financiranju kampanje preko TikToka, što je EU podržao. Sada će Rumunjska vjerojatno dobiti još jednog nepredvidivog političara koji čvrsto podržava Trumpa", smatra Hočevar.
Rumunjska, nekoć hvaljena kao zvijezda regionalnih tržišta, danas se suočava s nizom izazova koji su ozbiljno narušili povjerenje investitora. Kombinacija političke nestabilnosti, makroekonomskih slabosti i slabijih tržišta kapitala gurnula je zemlju na dno ljestvice investicijske privlačnosti. U samo mjesec dana prinosi na kratkoročne rumunjske obveznice porasli su za 50 baznih bodova, dok je prinos na desetogodišnju obveznicu dosegnuo sedam posto. Taj skok pokazuje snažno povećanje rizika koji investitori trenutno pridaju rumunjskom tržištu.
Američki predsjednik Donald Trump | Bloomberg
'Trumpov učinak' diljem svijeta
"Trumpov učinak" posljednjih mjeseci oblikuje izborne trendove diljem razvijenog svijeta. To se posebno vidjelo na parlamentarnim izborima u anglofonskim Kanadi i Australiji, gdje su birači odbacili stranke koje su preuzele retoriku iz američkog MAGA priručnika.
U objema zemljama, prije Trumpove inauguracije, lijevo-centrističke vlade bile su izuzetno nepopularne i činilo se da će izgubiti vlast. Konzervativne stranke, čiji su vođe prihvatili trumpovsku retoriku i politiku, vodile su u anketama. No uslijedila je uvjerljiva pobjeda lijevo-centrističkih stranaka, pri čemu su konzervativni vođe čak izgubili svoje mandate.
"Trumpova nepredvidivost i posljedice za cijeli svijet ujedinjuju različite političke snage. U engleskom govornom području trenutačno je izražen strah da bi u raznim državama na vlast mogla doći osoba koja podržava Trumpa ili usvaja njegov stil i sadržaj", komentira politolog Hočevar.
Hočevar ističe da je Australija relativno blizu Kine, koja je i najveći trgovinski partner Canberre, što znači da bi svako zaoštravanje carina i potencijalne sankcije mogle biti vrlo opasne za Australiju. "Iako su obje zemlje imale napete trgovinske odnose, upravo tijekom mandata australskog premijera Anthonyja Albanesea odnosi Kine i Australije počeli su se smirivati."
Bivši guverner središnje banke Mark Carney predvodio je kanadske liberale do pobjede na travanjskim izborima | Bloomberg
U Njemačkoj je situacija bila nešto drugačija. Na izvanrednim parlamentarnim izborima u veljači birači su birali novu vladu. Prema pisanju New York Timesa, Trumpov učinak na njemačke izbore bio je manje izravan, ali ipak prisutan. Novi kancelar Friedrich Merz, za razliku od pobjednika izbora u Kanadi i Australiji, nije imao veliku političku korist od Trumpove retorike, ali mu je ta situacija olakšala brzo formiranje nove vlade i postizanje dogovora o reformi strogih fiskalnih pravila.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, vladajući laburisti lijevog centra na lokalnim izborima za Prvi svibnja izgubili su 187 mjesta u lokalnim vijećima. Pobjedu je odnijela nova desničarska stranka Reform UK, koju predvodi kontroverzni Nigel Farage, osvojivši čak dva gradonačelnička mjesta i prvi put preuzimajući kontrolu nad lokalnim razinama vlasti u nekoliko regija.
Dok je superizborna godina 2024. bila obilježena općim nezadovoljstvom vladajućim elitama, taj se trend ove godine ponešto preokrenuo. "Bilo je mnogo medijskog izvještavanja i negativnih komentara na račun Trumpa, trgovinskih ratova i carina, što povećava troškove za obične ljude i smanjuje podršku takvim političarima. Liberalna nadmoć dodatno je učvršćena, a mnogi s ljevice spremni su glasovati za liberale kako bi spriječili dolazak na vlast političara nalik Trumpu", zaključuje Hočevar.
.webp){kind=icon}
