Trump u Zaljevu: Hoće li Palestincima kupiti državu Nvidijinim čipovima?

Američki predsjednički zrakoplov, kojim će Donald Trump danas u Rijadu započeti svoj prvi veći posjet inozemstvu, oličenje je političkog utjecaja i ekonomske moći SAD-a. Jedan od Trumpovih prethodnika, demokrat Barack Obama, o čuvenom Air Force Oneu rekao je: "Zrakoplov demonstrira predsjedničku moć, ali i odgovornost."

Posebno stoga će nakon Trumpove turneje po Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Kataru biti zanimljivo vidjeti s čim će se predsjednik na kraju tjedna vratiti u Washington. Katarska kraljevska obitelj, naime, neposredno prije posjeta najavila je da će Trumpu darovati zrakoplov. Stoga i u toj gesti vrijednoj 400 milijuna dolara možemo tražiti znatnu simboliku o tome tko kome laska i što zauzvrat očekuje, iako Katar i Bijela kuća tvrde da se radi tek o zajmu dok stari džambo džet ide na remont.

"Američka vanjska politika trenutno je vrlo personalizirana i unilateralna, ograničena u pogledu poštivanja multilateralnih vrijednosti, diplomatskih praksi, običaja i pravila međunarodne suradnje", kazala je o Trumpovoj transakcijskoj diplomaciji Ana Bojinović Fenko, predavačica na Katedri za međunarodne odnose Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Upravo takvu vrstu diplomacije, kako pokazuje katarski poklon, prakticiraju i zaljevske monarhije, svaka u svom interesu računajući na bilateralne dogovore s SAD-om.

Povijesni povratak

Matrica Trumpovih trgovinskih pregovora na Bliskom istoku sljedeća je: od bogatih krunskih glava pokušat će izvući stotine milijardi dolara izravnih ulaganja kojima će poduprijeti posrnulo američko gospodarstvo, dok će one s druge strane iskoristiti Trumpov posjet za ublažavanje ograničenja uvoza najmodernije američke tehnologije i sklapanje vojnih ugovora.

Nvidijini čipovi predstavljaju silicijsko zlato, kojim zaljevske države žele u svojim ekonomijama zamijeniti crno zlato. Petromonarhije Bliskog istoka nalaze se usred transformacije u globalne centre za razvoj umjetne inteligencije (AI), turizma, kružnog gospodarstva, usluga, elitnih sportskih događanja te vlasnika svjetski poznatih franšiza. Britanski The Economist navodi kako je udio trgovine naftom u saudijskom BDP-u u manje od deset godina pao s 36 na 26 posto. Do 2031. predviđa se da će kraljevstvo najmanje toliki udio ostvarivati iz digitalnog gospodarstva, od čega će 12 posto otpasti na AI tehnologije.

Unatoč impresivnoj preobrazbi, najveći dio ekonomije regije i dalje počiva na nafti. Stoga će nafta ostati u središtu Trumpova posjeta. Nedavni pad cijena, djelomično uzrokovan Trumpovim carinama, prijeti ambicijama i legitimnosti prosvijećenih monarhija. Trump je prije posjeta jasno dao do znanja da želi vidjeti niže cijene nafte kako bi u sredini carinskog rata smanjio pritisak na američke potrošače, što je suprotno potrebama Rijada za visokim prihodima kako bi financirao zeleni prijelaz.

Istovremeno, Trump se nada ostvariti i osobne poslovne dobitke. Njegov povratak u regiju, koju je Bijela kuća proglasila "povijesnom", također se podudara s njegovim privatnim poslovnim planovima. Trumpova dinastija posluje s nekretninskom tvrtkom u većinskom saudijskom vlasništvu, u sektoru kriptovaluta surađuju s tvrtkom povezanom s vrhom UAE-a, a najavljuje se i novi projekt luksuznog golf resorta uz podršku katarske vlade.

Trumpov posjet Bliskom istoku stoga je teško precijeniti, kako s ekonomskog, geopolitičkog i geotehnološkog tako i s privatnog aspekta. Očekivanja dodatno potiču tvrdnje o izuzetno važnoj najavi koja bi mogla uslijediti. Kakva bi to najava mogla biti, zasad nije jasno, budući da je na stolu sve od susreta s novim sirijskim vodstvom i ukidanja sankcija do trilateralnog sastanka sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom i predsjednikom Palestinske samouprave Mahmudom Abasom oko priznanja Palestine.

 

Činjenica je da će američki čelnik u najbogatije države svijeta stići na valu važnih prijelomnih događaja koji odražavaju rastući globalni utjecaj zaljevskih država. S jedne strane je 90-dnevna suspenzija trgovinskog rata između SAD-a i Kine, s druge strane najava izravnih pregovora između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog o okončanju rata u Ukrajini, kao i neočekivano oslobađanje posljednjeg zarobljenog Amerikanca iz ruku palestinskog Hamasa. "Trump treba zaljevske države kako bi utjecao na carinski rat s Kinom, ali i zaljevske diplomate za vođenje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije", ističe politolog Faris Kočan s Fakulteta političkih znanosti, ukazujući na ulogu monarhija koja često nije očita.

Dodamo li tome i posredničku ulogu Katara u pregovorima između Izraela i Hamasa o Gazi te iranski nuklearni program, Trumpova turneja obuhvaća ključne aspekte programa MAGA – jačanje američke ekonomije, ograničavanje Kine, okončanje rata u Ukrajini te rješavanje pitanja Palestine i nuklearnog Irana.

Europski promatrači

U svemu navedenom, kao i u stabilizaciji novog sirijskog režima, koji prema Kočanu ima jamstva zaljevskih država za pomoć u obnovi, akteri u Perzijskom zaljevu imaju ključnu, ako ne i presudnu ulogu. To je rezultat njihove znatno veće sustavnosti i bogatstva u usporedbi s Europskom unijom, što utjelovljuje ambiciozni plan modernizacije Vizija 2030., koji provodi saudijski autokrat Mohammed bin Salman, s kojim će se Trump prvo sastati. Plan uključuje sve od zelenog prijelaza do debirokratizacije, digitalizacije društva, rudarstva, razvoja AI-ja, turizma, infrastrukture i industrijalizacije.

 

Time se jača i međunarodni ugled kraljevine, koja od ubojstva novinara Džamala Kašogdžija 2018. trpi optužbe za sustavno kršenje ljudskih prava. Procesu međunarodne rehabilitacije režima svakako će pomoći i Trumpov posjet, tvrdi Kočan, dodajući da su ovisnost i korist obostrane. "SAD je u smislu diplomatskog posredništva, sigurnosnog partnerstva i financijske potpore više oslonjen na zaljevske države nego na Europu", pojašnjava stručnjak. Zoran primjer za to je automobilska industrija: dok su Saudijci 2023. proizveli 800 električnih automobila, do kraja desetljeća će ih proizvoditi pola milijuna, uz suradnju slovenskog ACS-a.

Čini se da se Trump neće vratiti samo s novim zrakoplovom, budući da bi posjet trebao uključivati i najavu unosne kupnje 100 zrakoplova Boeinga za Qatar Airways i možda Emirates, izjavio je komentator Middle East Instituta Ibrahim al-Assil. I od toga bi mogla imati koristi Slovenija, budući da se tvrtka Boxmark, zbog krize u automobilskoj industriji, diverzificira u željezničku i zrakoplovnu industriju, gdje već surađuju s Emiratesom, najvećim kupcem Boeingovih zrakoplova.

Ograničavanje Kine

Slično kao i ublažavanje ograničenja za izvoz najnaprednijih čipova za razvoj umjetne inteligencije, i posao s Boeingom dio je geopolitičkog sukoba između Kine i SAD-a, koji se nakon carinskog moratorija sada nalazi na kritičnoj prekretnici.

Ako su izravna ulaganja saudijske kraljevske obitelji u američko gospodarstvo važna za ublažavanje negativnih posljedica Trumpovog carinskog rata protiv Narodne Republike Kine (inflacija, najave recesije, slabljenje dolara i sl.), tada su veliki ugovori o kupnji američkih zrakoplova ključni za oporavak drugog najvećeg proizvođača zrakoplova na svijetu. Taj se proizvođač prošle godine suočavao s kritikama o kvaliteti izrade, a posljednje zaoštravanje trgovinskog rata dodatno je pogoršano otkazima narudžbi kineskih avioprijevoznika.

 

Kronično nestabilni Bliski istok, naravno, ne može proći bez oružja. I to američkog. Nedavno je Reuters izvijestio o ogromnom ugovoru o prodaji oružja Saudijskoj Arabiji u vrijednosti od 100 milijardi dolara, koji će Trump sklopiti s Mohammedom bin Salmanom, čime će dodatno ojačati američku trgovinu oružjem u tom dijelu svijeta, koja već sada pokriva polovicu svih takvih poslova.

Radi se o nerealiziranom naslijeđu Joea Bidena, koji je posao uvjetovao ograničavanjem sigurnosnih i gospodarskih veza regionalnih monarhija s Pekingom, gdje kineski utjecaj sve više jača. U posljednjem desetljeću izvoz kineske obrambene tehnologije u tu nemirnu regiju porastao je za impresivnih 80 posto, a Narodna Republika je prije dvije godine također odigrala presedansku posredničku ulogu u približavanju Saudijske Arabije i Irana, zahvaljujući čemu su joj porasle diplomatske dionice.

Lovci da, čipovi ne?

Vjerojatno najvažniji aspekt Trumpove turneje, kojom će demonstrativno zaobići posjet glavnom gradu svog najbližeg saveznika u regiji Izraelu, i to upravo u vrijeme izraelskog Dana državnosti, kao i obljetnice palestinske Nakbe dan kasnije, bit će poslovi vezani uz tehnologiju umjetne inteligencije. Ublažavanje ograničenja pristupa američkoj tehnologiji bio je još prošlog rujna glavni cilj posjeta katarskog šeika Mohameda ibn Zajeda el Nahjana Bidenu, a Trumpov povratak samo je logičan nastavak šeikovih nastojanja.

Ovog su puta najave puno optimističnije. Prije posjeta Zaljevu, Trump je svom sada već bivšem savjetniku za nacionalnu sigurnost Michaelu Waltzu postavio vrlo indikativno pitanje: "Zašto zaljevskim državama možemo prodavati najmodernije borbene zrakoplove F-35, ali ne i Nvidijine čipove?" Ugovor za prodaju spomenutih zrakoplova UAE-u i Saudijskoj Arabiji još uvijek nije realiziran, ali Trumpovo razmišljanje pokazuje da je znatno skloniji ukidanju tehnoloških ograničenja nego Biden.

UAE i Saudijska Arabija, s druge strane, pokušavaju udovoljiti SAD-u postupnim ograničavanjem korištenja tehnologije kineskog Huaweija, dok istodobno najavljuju veću transparentnost u gospodarskoj i sigurnosnoj suradnji s Kinom. Iz perspektive transakcijskog Trumpa, pristup AI tehnologiji u zamjenu za sve navedeno vjerojatno je prihvatljiva cijena. Čak i ako brojne ugovore i sporazume potpiše na palubi zrakoplova katarskog šeika.