Ako izuzmemo neplanirani posjet Vatikanu radi sprovoda pokojnog pape Franje, predsjednik SAD-a Donald Trump će i u svom drugom predsjedničkom mandatu ponoviti gestu s početka prvog mandata te kao prvu destinaciju odabrati Saudijsku Arabiju, a ne Kanadu, Meksiko, Veliku Britaniju ili Izrael, što su desetljećima bile prve destinacije njegovih prethodnika u Bijeloj kući.
Međutim, Trumpovo planirano putovanje u Rijad, a potom u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, tj. bliskoistočna turneja od 13. do 16. svibnja, signalizira da Zaljevske zemlje vidi ne samo kao važne partnere SAD-a, nego i kao ključne aktere u svojoj gospodarskoj strategiji kojom želi politički poduprijeti zemlje spremne na velika ulaganja u SAD te koje prate američke ekonomsko-financijske interese. Konkretno, recept za uspješnu američko-zaljevsku suradnju uključivat će ulaganja, kupnju američkog oružja te suradnju na području umjetne inteligencije, čiji su neizostavni dio i projekti nuklearne energije.
Sastanci s kraljevskim obiteljima zaljevskih zemalja bit će prilika za Trumpa da predstavi svoju viziju američkog angažmana na Bliskom istoku i iznese političke ciljeve u regiji koja, čini se, prvi put neće stavljati izraelske interese na prvo mjesto.
Kako Reuters doznaje iz dvaju izvora upoznata s pripremom Trumpova posjeta, SAD više ne zahtijeva od Saudijske Arabije normalizaciju odnosa s Izraelom kao uvjet za napredak u pregovorima o civilnoj nuklearnoj suradnji.
Ustupak Rijadu
Kako ocjenjuje britanska novinska agencija, odustajanje od zahtjeva za uspostavom diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Izraela bio bi veliki ustupak Washingtona. Za vrijeme mandata predsjednika Joea Bidena, nuklearni pregovori bili su dio šireg sporazuma između SAD-a i Saudijske Arabije koji je uključivao i normalizaciju odnosa te saudijski cilj postizanja obrambenog sporazuma s Washingtonom.
Poslovno-financijski centar Rijada | Bloomberg
Međutim, saudijska kraljevina više je puta poručila kako neće priznati Izrael bez priznanja palestinske države, što je frustriralo Bidenovu administraciju u pokušajima proširenja Abrahamovih sporazuma sklopljenih tijekom Trumpova prvog mandata. Prema tim sporazumima, UAE, Bahrein i Maroko normalizirali su odnose s Izraelom, no napredak prema saudijskom priznanju Izraela zaustavljen je Hamasovim napadom 7. listopada 2023. i izraelskim ratom u Gazi koji je uslijedio.
Kada je prošlog mjeseca posjetio Rijad, američki ministar energetike Chris Wright izjavio je kako su Saudijska Arabija i SAD na "dobrom putu" prema sporazumu o civilnoj nuklearnoj energiji.
"Kada budemo imali što za objaviti, čut ćete to od predsjednika. Svi izvještaji o tome zasad su špekulacije", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a James Hewitt za Reuters, odgovarajući na upit o mogućem nuklearnom sporazumu.
No da američko-saudijski dogovor još nije riješena stvar potvrđuje i ranija Hewittova izjava za Reuters da je uvjet za sporazum poštivanje američkog zakona o atomskoj energiji, koji dopušta suradnju s drugim zemljama koje razvijaju kapacitete za civilnu nuklearnu energiju, no uz striktne kriterije za neširenje nuklearnog oružja te ograničenja u obogaćivanju i preradi uranija i plutonija. Izvori navode kako Saudijska Arabija nije spremna prihvatiti ta ograničenja, a saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman ističe kako kraljevstvo namjerava obogaćivati uranij i prodavati taj proizvod.
Sve se vrti oko AI-ja
I dok pregovarači razmatraju "kreativna rješenja" prema kojima bi Amerikanci bili jedini zaduženi za obogaćivanje uranija na saudijskom tlu, Rijad inzistira na razvoju nuklearne energije, ne zbog oružja, već zato što želi osloboditi gospodarstvo ovisnosti o nafti i istodobno omogućiti proizvodnju velike količine električne energije potrebne za razvoj industrije temeljene na tehnologijama u oblaku i umjetnoj inteligenciji (AI). To nije samo cilj Saudijske Arabije, već i UAE-a i Katara, čija je očigledna zajednička strategija da Zaljev postane centar nove globalne ekonomije temeljene na AI-ju.
No kako bi postali centar AI-ja, potrebna im je nuklearna energija, ali i tehnologija iz američke Silicijske doline, zbog čega su sve svoje političke i financijske napore usmjerili prema Trumpu odmah nakon njegova povratka u Bijelu kuću. Tijekom prvog mandata zaljevske kraljevine pokušale su impresionirati Trumpa kupnjom američkog oružja i ulaganjem u njegove privatne poslove, poput velikih ulaganja u tvrtku njegova zeta Jareda Kushnera, a postoje i planovi za izgradnju dviju Trumpovih kula u Džedi i Rijadu.
Kako bi postao centar razvoja AI-ja, Zaljevu je neophodna nuklearna energija | Bloomberg
No u drugom mandatu to nije dovoljno jer je Trumpova strategija sada posve drukčija, usmjerena na industrijalizaciju SAD-a, privlačenje stranih investicija, snižavanje cijena energenata i zaokruživanje lanaca proizvodnje bez oslanjanja na Kinu. Konkretno, Trumpova Amerika u Zaljevu ima tri glavna cilja: poticanje velikih zaljevskih investicija u SAD i odvajanje regije od Kine, osiguranje ugovora o kupnji američkog oružja i tehnologije te poticanje ključnih članica OPEC-a na povećanje proizvodnje nafte radi smanjenja cijena.
Zauzvrat, Trump u regiju dolazi u društvu ključnih direktora američkih financijskih, obrambenih i tehnoloških korporacija, kao što su Larry Fink iz Blackrocka, Jane Fraser iz Citigroupa, Jenny Johnson iz Franklin Templetona i Ruth Porat iz Alphabeta.
Trump također želi konkretizirati obećanja o ulaganjima koja su mu dale zaljevske zemlje. Saudijska Arabija obećala je ulaganja od 600 milijardi dolara u SAD u sljedeće četiri godine, s ciljem da ta brojka dosegne 1,3 bilijuna u deset godina, UAE je obećao 1,4 bilijuna dolara za isto razdoblje, a Katar 45 milijardi dolara u idućih nekoliko godina.
"Predsjednik može ostvariti mnogo pobjeda u Saudijskoj Arabiji", izjavila je Hagar Chemali, bivša dužnosnica Bijele kuće za nacionalnu sigurnost u Obaminoj administraciji, za emisiju Balance of Power na Bloomberg TV-u, dodajući da će i "odvajanje regije od Kine" biti jedan od ključnih ciljeva Trumpova putovanja.
Što će biti 'veoma, veoma velika objava'
Budući da je Trump najavio kako će uskoro objaviti nešto "veoma, veoma veliko", analitičari pokušavaju protumačiti o čemu bi mogla biti riječ, a da to nije očekivano preimenovanje Perzijskog zaljeva u Arapski zaljev. Pretpostavke idu u više smjerova, od mogućeg dogovora s Hamasom o oslobađanju talaca iz pojasa Gaze, preko potencijalnog nuklearnog sporazuma između SAD-a i Irana, pa sve do sporazuma s jemenskim hutistima, koje podupire Iran, a koji su napadali trgovačke brodove u Sueskom kanalu.
Hutisti su spremni prekinuti napade na trgovačke brodove koji idu prema Sueskom kanalu | Bloomberg
Budući da su, uz posredovanje Omana, jemenski hutisti pristali na prekid vatre s SAD-om, analitičari sumnjaju kako je Jemen zapravo jedan od aduta u pregovorima o iranskom nuklearnom programu te da bi eventualno potpisivanje nuklearnog sporazuma moglo dovesti do ublažavanja sankcija Iranu i smanjenja mogućnosti izraelskog vojnog udara na tu zemlju.
Potpredsjednik SAD-a James David Vance prošloga je tjedna opisao razgovore s Iranom kao "zasad dobre" te izjavio kako postoji dogovor koji treba postići, a koji bi omogućio reintegraciju Irana u globalno gospodarstvo, uz istovremenu prevenciju da Iran razvije nuklearno oružje.
U kontekstu Irana promatra se i potencijalni nuklearni program Saudijske Arabije, budući da je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman izjavio kako će kraljevstvo nastojati brzo razviti nuklearno oružje ako to učini njihov regionalni rival Iran.
Američko jačanje veza sa Saudijskom Arabijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, državama koje nisu uvijek usklađene u svim pitanjima, ali koje kolektivno teže postati politički teškaši u regiji, ima za cilj omogućiti da Washington u jednom trenutku sigurnost regije prepusti regionalnim akterima.
Predsjednik SAD-a tijekom svoje turneje po Zaljevu fokusirat će se na velike investicije i prodaju oružja, no također će morati obratiti pažnju na neka hitna sigurnosna pitanja ako se želi vratiti kući s jasnom pobjedom, smatraju Elizabeth Dent i Simon Henderson, stručnjaci Vošingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. Kako ističu, Trump bi trebao svojim sugovornicima ponovno naglasiti važnost ujedinjenja zaljevskih zemalja te izbjeći ponavljanje diplomatske krize koja je izbila odmah nakon što je napustio Rijad 2017. godine.
"To podrazumijeva uvjeravanje tih ključnih američkih partnera da se okupe oko zajedničke vizije sigurnosti i prosperiteta Bliskog istoka. Trump može relativno lako ostvariti pobjedu uvjeravajući ih u stratešku predanost SAD-a regiji, demonstrirajući dosljedne poruke i uzdignuvši se iznad sukoba dok oblikuje širi narativ", smatra to dvoje američkih stručnjaka.
Biden bolji prijatelj Izraela od Trumpa?
I dok Bijela kuća zasad ne planira uključiti posjet Izraelu u tu turneju, izraelske vlasti lobiraju da se to ipak dogodi. S druge strane, komentatori u izraelskom tisku, poput The Jerusalem Posta, pitaju se je li Biden bio bolji prijatelj Izraelu nego Trump.
Benjamin Netanyahu prvi u Bijeloj kući u Trumpovu drugom mandatu? | Bloomberg
Naime, tijekom Bidenove administracije, američki dužnosnici redovito su se konzultirali s premijerom Benjaminom Netanyahuom i čelnikom oporbe Yairom Lapidom o pitanjima poput mogućeg saudijskog nuklearnog programa. Sada, pak, nije jasno hoće li i Trumpovi suradnici imati takve konzultacije s Izraelcima.
"Neki republikanski izvori za The Jerusalem Post izjavili su da 'ako Saudijci žele civilni nuklearni program, dobit će ga na kraju, a ako ne od nas, onda od Kine, bez ograničenja i crvenih linija'", prenosi taj izraelski list te dodaje kako s Trumpovim nadolazećim posjetom regiji "ostaje pitanje hoće li bilo kakve najave donijeti pozitivne vijesti za Izrael".
.webp){kind=icon}
