Izraelska mobilizacija, trupe Tzahala duž granice s palestinskom enklavom, pojačani zračni napadi, spašavanje talaca, uništenje Hamasa, strah i bijeda Palestinaca. Stanje u Gazi ovih je dana gotovo identično onome prije izraelske ofenzive u listopadu 2023. s važnom razlikom: Izrael se ovoga puta, osim vojnika, tenkova i zrakoplova, za konačni obračun sa zakletim neprijateljem židovske države priprema i snažnim financijskim i monetarnim mjerama.
Naime, Tel Aviv je nakon eskalacije napada jemenskih hutista i pogoršanja sukoba u Gazi naredio mobilizaciju više tisuća pričuvnika s kojima uskoro planira krenuti u proširenu kopnenu ofenzivu. Premijer Benjamin Netanyahu nada se da će biti odlučujuća jer joj je cilj presjeći raširene financijske mreže Hamasa. Islamska milicija, uz brzo opadanje izvora financiranja, prema tvrdnjama sugovornika prisvaja humanitarnu pomoć namijenjenu Palestincima i Izrael je odlučan tome stati na kraj.
Kopač: Hamasu ponestaje novca
"Prema nekim procjenama, Hamasov proračun iznosi do pola milijarde američkih dolara", kaže Erik Kopač, stručnjak za obrambenu ekonomiju i predavač na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Neki izvori financiranja Hamasa klasični su za terorističke organizacije, objašnjava bivši veleposlanik pri NATO-u i savjetnik za nacionalnu sigurnost. "Drugi izvori pokazuju da se radi o paradržavnom akteru", dodaje, spominjući tržište kriptovaluta iz kojeg su se nedavno povukli zbog velikih gubitaka.
"Financiranje Hamasa jedno je od ključnih pitanja za opstanak te terorističke organizacije", naglašava Boštjan Perne, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne službe Ministarstva obrane.
Važne izvore predstavljaju državne donacije u sklopu tzv. iranske osovine otpora, gdje osim Irana stručnjaci ističu i Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar. Teheran im je dosad davao oko petinu sredstava, "što je oko 70 milijuna dolara", pojašnjava Kopač. Tu su i donacije pojedinaca, osobito jer islam propisuje da imućni trebaju donirati oko 2,5 posto prihoda u humanitarne svrhe, što Hamas sustavno zloupotrebljava.
"Tome treba dodati i razgranatu trgovinu na crno, koja je cvjetala zahvaljujući mreži tunela, a koju je Izrael u velikoj mjeri neutralizirao ofenzivom", kaže Kopač. Zbog toga je Hamas, prema nekim podacima, upao u likvidnosnu krizu – borci sada primaju samo između 200 i 300 dolara plaće. "Nemaju novca za isplatu boraca", ističe.
Zloupotreba humanitarne pomoći
Hamas pokušava spriječiti daljnje financijsko propadanje nadzorom nad humanitarnom pomoći, što se pokazalo u vrijeme privremenog primirja u ožujku, kad je pokret donekle ojačao zahvaljujući ponovnom dotoku pomoći u Gazu. Izrael planira to iskoristiti i ciljano zatvoriti tu rupu u sigurnosnoj strategiji. Prema izjavama izraelskih ministara, poput ministra financija Bezalela Smotricha, vojska će ostati na okupiranim područjima i nakon eventualnog oslobađanja preostalih 24 talaca.
Hamas, prema pisanju Wall Street Journala, ubire poreze od palestinskih trgovaca, naplaćuje carine i zapljenjuje robu s kamiona na kontrolnim točkama radi preprodaje. U ožujku su se ponovno pojavili masovni prosvjedi protiv Hamasove represije, gdje su Palestinci pozivali na prestanak sukoba.
U skladu s izraelskom sigurnosnom doktrinom, koja predviđa uspostavu tampon-zone u Gazi, bit će nužno dosljedno neutralizirati terorističke aktivnosti, pri čemu je presijecanje izvora prihoda od ključne važnosti, navodi Boštjan Perne, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne službe (OVS) slovenskog ministarstva obrane. "Financijsko pitanje, odnosno pitanje financiranja Hamasa, jedno je od ključnih za opstanak tog terorističkog pokreta", objašnjava razmišljanje izraelskih stratega uoči najavljene ofenzive. "Hamas se nalazi u vrlo teškoj situaciji. Izgubio je ogromne količine vojne opreme, jer je Izrael dosad uništio većinu većih skladišta", opisuje ravnotežu snaga na terenu Perne. Geopolitički analitičar Klemen Grošelj dodaje da je Hamasova paradržavna infrastruktura, uključujući i financijske izvore, nakon mjeseci borbi "urušena i da organizacija sada traži odgovarajuće alternative".
Izraelska vojska je, nakon što je u ožujku prekinuto privremeno primirje, ponovno izolirala Gazu. Humanitarna i medicinska pomoć kapaju u opkoljenu enklavu, a zatvoren je i ključni granični prijelaz Rafah prema Egiptu. Silovito bombardiranje i kopnene operacije, uz strogu kontrolu nad distribucijom najosnovnijih potrepština, izazivaju reakcije međunarodne zajednice koje variraju od zabrinutosti do osuda te je Južnoafrička Republika čak podnijela tužbu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde zbog sumnje na genocid.
Međutim, Kopač upozorava na jednostrane poglede, ističući da Hamas koristi oko 20 posto humanitarne pomoći za vlastito financiranje. Činjenica je, kaže, da Hamas već godinama zapljenjuje humanitarnu pomoć namijenjenu Palestincima i preprodaje je na crnom tržištu i to je glavni izazov u pokušaju onemogućavanja djelovanja te milicije, koja je, kako navodi, "daleko od boraca za slobodu". "Zato je izraelska obnovljena strategija financijskog gušenja islamističkih terorista logična", smatra Kopač.
Hamas koristi oko 20 posto humanitarne pomoći za vlastito financiranje. Činjenica je da Hamas već godinama zapljenjuje humanitarnu pomoć namijenjenu Palestincima i preprodaje je na crnom tržištu i to je glavni izazov u pokušaju onemogućavanja djelovanja te milicije, koja je "daleko od boraca za slobodu", smatra Erik Kopač.
Izrael, naglašava, nema interes izgladnjivati Palestince, "ali je činjenica da su civili za izraelsko političko vodstvo kolateralna šteta". Dodaje i da je opseg upotrebe vojne sile, kao i od početka rata u Gazi, pretjeran: "Strategija Tel Aviva ima smisla, ali ostaje pitanje je li prihvatljiva."
"Izrael je svjestan situacije, a jedan od glavnih ciljeva mu je financijski slom Hamasa. Zato više neće tolerirati zlouporabu humanitarne pomoći te planira uspostaviti 'sigurne zone' u kojima bi Palestinci mogli primati pomoć", pojašnjava kako će izgledati operacija financijskog gušenja Hamasa stručnjak za obavještajnu djelatnost Perne.
Carine: Ne koristi ih samo Trump, koristi ih i Hamas
Kako prenose strani mediji, obnova izraelske ofenzive neće započeti prije nego što američki predsjednik Donald Trump posjeti Saudijsku Arabiju početkom sljedećeg tjedna. Tamo bi, prema Reutersu, trebao zaključiti ugovor o prodaji oružja vrijedan 100 milijardi dolara. Kopač smatra da to neće značajno smanjiti saudijsku podršku Hamasu. Također je skeptičan prema mogućem utjecaju pada režima Bašara al-Asada u Siriji, kao i slabljenju islamista u Iranu, koji su usred pregovora s SAD-om o budućnosti svog nuklearnog programa.
Izraelski pristup tako, osim sprječavanja zlouporabe humanitarne pomoći, uključuje i zaustavljanje ubiranja nameta i poreza od Hamasa nad trgovcima u Gazi. Prema pisanju The Wall Street Journala, Hamas je trgovcima naplaćivao poreze, ubirao carine i oduzimao robu s kamiona na kontrolnim točkama radi daljnje preprodaje. U skladu sa slabljenjem kontrole, krajem ožujka u Gazi su ponovno izbili masovni prosvjedi u kojima su Palestinci izražavali protivljenje Hamasovoj represiji i pozivali na okončanje sukoba.
Grošelj pak smatra da slabljenje javne podrške Hamasu proizlazi iz financijskog urušavanja organizacije, koja je "velik dio svoje političke moći gradila na sustavu socijalne pomoći i podrške stanovništvu".
Perne dodaje da bi Izraelci na jugu Gaze pomoć dijelili uz podršku američkih sigurnosnih agencija, koje bi se brinule za red i sigurnost, uz uvjet prepoznavanja osoba putem tehnologije za prepoznavanje lica, čime bi se spriječila infiltracija Hamasa. Tim bi se potezom zatvorile stotine javnih kuhinja i centara za pomoć koji su trenutno pod kontrolom Hamasa. Međutim, humanitarne organizacije, uključujući Ujedinjene narode, već su odbile izraelski plan.
Monetarni rat
Osim navedenih mjera financijskog sloma islamističke milicije, stručnjaci ističu i ograničenje uporabe gotovine u Gazi. Naime, u optjecaju je izraelska valuta šekel. Iako se ne zna točna količina gotovine u optjecaju, značajne zalihe nalaze se u rukama Hamasa, pojašnjava stručnjak za obavještajnu djelatnost Boštjan Perne. Većina financijskog sustava u Gazi urušena je, a analitičari poput Ofer Globlala procjenjuju da se u optjecaju nalazi šekela u protuvrijednosti od oko tri milijarde dolara.
Iako se ne zna točna količina gotovine u optjecaju, značajne zalihe nalaze se u rukama Hamasa, pojašnjava stručnjak za obavještajnu djelatnost Boštjan Perne.
"Izrael planira povući iz optjecaja novčanice od 200 šekela, najveće apoene, i sastaviti 'crnu listu' serijskih brojeva za koje se zna da ih posjeduje Hamas", objašnjava Perne dodatnu dimenziju financijskog rata protiv islamističkih terorista. Cilj je da šekeli u posjedu Hamasa izgube vrijednost. Ipak, stručnjaci su skeptični jer sličan potez Europske središnje banke, kada je ukinula novčanice od 500 eura, nije donio željene rezultate.
Grošelj smatra da su Hamasove operativne sposobnosti svedene na minimum, no da potpuna pobjeda Izraela ostaje upitna. "Prazninu će vrlo vjerojatno popuniti nova radikalna kretanja", upozorava, ističući da događaji u Siriji i šire u regiji ukazuju na moguć razvoj situacije koji bi za Izrael mogao biti "strateški iznimno nepovoljan".
.webp){kind=icon}
