Netanyahu osigurao odobrenje – Izrael spreman za ulazak u Gazu, što dalje

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u petak je osigurao odobrenje kabineta za vojno preuzimanje grada Gaze, što je opisao kao dio završnog napada na Hamas, nakon 22 mjeseca sukoba, s ciljem oslobađanja posljednjih 50 talaca, bili oni živi ili mrtvi.

Odluka o intenziviranju operacija u najvećem gradu Pojasa Gaze predstavlja eskalaciju sukoba koji je već razorio palestinsko područje, gdje je Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda upozorio da pola milijuna ljudi gladuje.

"Izraelske obrambene snage pripremit će se za zauzimanje grada Gaze, uz osiguravanje humanitarne pomoći civilnom stanovništvu izvan borbenih zona", navodi se u priopćenju iz Netanyahuova ureda nakon desetosatne sjednice Vijeća za sigurnost.

U priopćenju se ističe da je cilj plana "poraz Hamasa". Ta islamistička frakcija koju podupire Iran, a koja je na popisima terorističkih organizacija Zapada, započela je najdulji rat u povijesti suvremenog Izraela napadom 7. listopada 2023., kada je ubijeno oko 1,2 tisuće ljudi, a 250 oteto.

Pregovori o predloženom trećem primirju i djelomičnom oslobađanju talaca propali su prošlog mjeseca, pri čemu su Izrael i njegov saveznik SAD optužili Hamas. Palestinska frakcija tražila je izraelsku obvezu da se rat okonča, dok je Izrael inzistirao da Hamas najprije mora odustati od vlasti i oružja.

Izraelske snage već kontroliraju oko 75 posto teritorija Gaze, što je dovelo do raseljavanja stotina tisuća Palestinaca, čiji su gradovi i domovi sravnjeni sa zemljom. Grad Gaza, na sjeveru, jedna je od zona koje su bile pod zračnim napadima, no kopnene snage uglavnom su ga izbjegavale jer se vjeruje da Hamas ondje drži taoce.

Ulazak trupa i tenkova u Gazu, u kojoj živi oko milijun civila, suprotstavlja Netanyahua mišljenju većine Izraelaca. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi velika većina radije vidjela kraj rata, čak i ako Hamas ostane netaknut, ako je to cijena povratka talaca i izbjegavanja novih žrtava među regrutiranom vojskom.

Izraelski vojnici blizu granice s Gazom na jugu Izraela 6. kolovoza | Amir Levy/Getty Images

Nedugo nakon odluke Vijeća za sigurnost, iz smjera Gaze mogle su se čuti detonacije gotovo svake minute, čak i s udaljenosti od oko 50 kilometara.

Prema izvješću izraelske televizije Channel 12, novi plan predviđa angažiranje šest vojnih divizija (otprilike dvostruko više od trenutnog broja vojnika u Gazi), a okupljanje pojačanja moglo bi potrajati dva tjedna.

Izrael se našao u međunarodnoj izolaciji zbog sve teže humanitarne situacije u Gazi. Ministarstvo zdravstva kojim upravlja Hamas tvrdi da je u ratu ubijeno više od 61 tisuće Palestinaca, dok su izraelska ograničenja na isporuku pomoći izazvala upozorenja UN-a i drugih humanitarnih agencija da glad postaje sve ozbiljnija.

Iako je Gaza epicentar sukoba još od Hamasova napada u listopadu 2023., rat se u međuvremenu proširio i na druge regije. Izrael je krajem 2024. ratovao protiv Hezbollaha, koji također podupire Iran, na jugu Libanona, gdje je uništio dio njegova raketnog arsenala i lansirnih sustava te potisnuo njegove snage od izraelske granice prije nego što je postignuto primirje. Izraelska vojska potom je provela 12-dnevnu zračnu kampanju protiv Irana, ciljajući nuklearni program Islamske Republike.

Palestinci podižu lonce i zdjele kako bi preuzeli obrok iz humanitarne kuhinje u Gazi 4. kolovoza | Bloomberg

Netanyahu dosad nije iznio jasnu viziju za Gazu nakon rata, dok ga krajnje desni koalicijski partneri pozivaju da anektira i depopulira to područje. Takav potez naišao bi na široku osudu Zapada i zemalja Perzijskog zaljeva te bi mogao dovesti do beskonačnog sukoba. U petak je objavljeno da je većina ministara Vijeća za sigurnost odbacila "alternativni plan", bez otkrivanja njegovih detalja.

Forum je glasovao za potvrdu ratnih ciljeva Izraela: oslobađanje svih talaca iz ruku Hamasa, razoružavanje te islamističke frakcije koju podupire Iran i demilitarizaciju Pojasa Gaze. Ministri su također podržali nastavak izraelske sigurnosne kontrole nad teritorijem i uspostavu poslijeratne uprave koja neće uključivati ni Hamas ni međunarodno priznatu Palestinsku Samoupravu.

Izrael želi predati Gazu "civilnoj vlasti koja nije Hamas i koja ne zagovara uništenje Izraela", rekao je Netanyahu za Fox News u četvrtak, bez dodatnih pojašnjenja. "Ne želimo je zadržati."

Yair Lapid, liberalni čelnik oporbe u izraelskom parlamentu i nekadašnji zagovornik ofenzive protiv Hamasa, izjavio je u srijedu na mreži X da se sastao s Netanyahuom kako bi mu rekao da bi ponovna okupacija Gaze bila "loša ideja".

"Većina naroda nije uz tebe. Narod Izraela ne želi ovaj rat. Platit ćemo za njega visoku cijenu", rekao je Lapid premijeru.

Rasprave u Vijeću za sigurnost Izraela obično su zatvorene za javnost. No toj sjednici prethodila su dva tjedna medijskih curenja o operativnim opcijama, kao i upozorenja dužnosnika Hamasu da im vrijeme istječe.

Hamas, za koji Izrael procjenjuje da još uvijek ima oko 20 tisuća boraca pod oružjem, što je polovica broja prije rata, i dalje se ne povlači. U Gazi i gradovima u središnjem dijelu teritorija, koji su sada također meta izraelskih planova, Hamasovi borci i dalje koriste mrežu tunela koja im omogućava iznenadne napade na izraelsku vojsku, koja je do sada izgubila više od 450 vojnika u Gazi.

Hamas je također zaprijetio da će pogubiti 20 živih talaca ako se pokuša njihovo spašavanje. Zbog takvih rizika izraelska vojska dosad je oklijevala s napadom na preostalih 25 posto teritorija Gaze.

"IDF namjerava poraziti Hamas i djelovat će imajući taoce na umu", izjavio je načelnik glavnog stožera, general-pukovnik Eyal Zamir, u četvrtak. "Učinit ćemo sve što možemo da ih vratimo kući."

Obitelji talaca održale su bdjenje ispred vladinog kompleksa u Jeruzalemu, gdje se sastajalo Vijeće za sigurnost. U priopćenju su navele da naredba za potpuno osvajanje Gaze predstavlja neposrednu opasnost da će njihovi najmiliji "zauvijek nestati u zemlji Gaze".

Izrael ima značajnu diplomatsku i logističku potporu SAD-a. Predsjednik Donald Trump, frustriran pregovaračkim pristupom Hamasa, ponudio je proširiti alternativni sustav za distribuciju pomoći, koji bi se provodio paralelno s napredovanjem izraelske vojske, kao zamjenu za mehanizme UN-a.

Humanitarna zaklada za Gazu, organizacija koju podupiru SAD i Izrael, odbacuje tradicionalne UN-ove agencije. UN tvrdi da je više od tisuću ljudi koji su pokušavali dobiti pomoć pogođeno vatrom u blizini punktova te zaklade, za što Humanitarna zaklada za Gazu negira odgovornost.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar