Kaos na Wall Streetu: Je li Fed pogriješio u monetarnoj politici?

Prošli tjedan bio je za američka financijska tržišta najburniji u dugo vremena. Napetost je počela rasti već početkom tjedna kada su se u škotskim visoravnima sastali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump, nastavila se Fedovom odlukom, a kulminirala u petak statističkom pogreškom u izvješću o stanju na američkom tržištu rada. Sve to gurnulo je financijska tržišta u slobodan pad do kraja trgovinskog tjedna.

Eskalacija carinskog rata

"Vjerojatno najveći posao" SAD-u je u iduće tri godine osigurao značajne europske investicije u gospodarstvo, kupnju energenata i oružja, a EU-u 15-postotne carine na većinu robe koju izvozi na američko tržište. Sporazum je razotkrio bolnu geopolitičku podređenost Europe, koja "nije geopolitički akter i ne može u potpunosti samostalno provoditi vlastite gospodarske ili političke interese", ocijenio je za Bloomberg Adriju geopolitički stručnjak Klemen Grošelj.

Trumpov carinski tsunami eskalirao je u narednim danima do kolovoškog roka, pri čemu su neke države prošle još gore od EU-a, uključujući Indiju, Brazil, Švicarsku, Kanadu i Tajvan.

No carinska saga nastavit će potresati tržišta i ovoga tjedna, jer će nove opće carinske stope za 68 zemalja, uključujući i EU, stupiti na snagu tek 7. kolovoza, budući da se, prema navodima Trumpove administracije, trebaju odgovarajuće pripremiti za njihovu provedbu.

 

Bijesni Trump i nepokolebljivi Powell

Ekonomisti od samih početaka Trumpove ekonomske doktrine upozoravaju na poskupljenje uvozne robe za Amerikance, što potiče inflaciju, dok bi neizvjesnost oko carinskog rata mogla čak gurnuti SAD u recesiju. S druge strane, predsjednička administracija traži od Feda da, unatoč rastućoj inflaciji, smanjenjem kamatne stope podrži gospodarstvo u prijelaznoj fazi transformacije globalnog trgovinskog poretka, dok se ne počnu slijevati veći prihodi u državnu blagajnu kroz više carine i povrat industrije u SAD.

No zahtjevi za jeftinijim novcem stalno se sudaraju s čvrstim stavom predsjednika Feda Jeromea Powella, što beskrajno frustrira američkog predsjednika.

Promjenu smjera monetarne politike u korist Trumpove MAGA doktrine stalno koče podaci o uporno visokoj inflaciji. I ona lipanjska, također revidirana, porasla je s 2,4 na 2,6 posto. Taj rast cijena objašnjava zašto su bankari sredinom tjedna zadržali kamatne stope u rasponu od 4,25 do 4,5 posto unatoč Trumpovim pritiscima i tropostotnom rastu američkog gospodarstva u drugom kvartalu.

Trump već mjesecima najavljuje smjenu Powella, a posljednji put jedinstven glas guvernera narušili su Christopher Waller i Michelle Bowman, koji su poslušali Trumpove pozive i glasovali za sniženje stope, što se nije dogodilo još od 1993. godine. Politički analitičari smatraju da time pokušavaju povećati svoje šanse za izbor kao Powellova nasljednika.

 

Šef monetarnih bankara zasad je samo natuknuo da će središnja banka trebati još nekoliko mjeseci da utvrdi je li inflacija zbog carina privremena ili se radi o dugoročnom trendu koji će zahtijevati promjenu aktualne jastrebaške doktrine.

Kadrovske promjene

Terry Haines, osnivač i analitičar agencije Pangaea Policy, smatra da Trump očekuje od Feda brže i proaktivnije djelovanje. "Trump želi proširiti raspravu o tome kako Fed može razmišljati i djelovati dinamičnije kada je riječ o gospodarskom rastu", ističe Haines, dodajući da predsjednik "želi veću fleksibilnost monetarne politike, kako bi što brže postizao konkretne ekonomske rezultate".

Stručnjaci procjenjuju da će prednost pri izboru Powellova nasljednika, nakon nedavne ostavke guvernerke Adriane Kugler, imati kandidati koji prihvaćaju Trumpovu logiku.

Statistička pogreška – voda na Trumpov mlin?

U petak je objavljeno sporno izvješće o negativnim trendovima na tržištu rada, ključnom pokazatelju koji Fed koristi pri donošenju odluka.

Zato je revizija podatka da je američko gospodarstvo u srpnju stvorilo samo 73 tisuće radnih mjesta (očekivalo se 100 tisuća), dok je stopa nezaposlenosti porasla s 4,1 na 4,2 posto, što je od velikog značaja. Kad se doda i revizija za svibanj i lipanj, prema kojoj je u SAD-u zapravo bilo stvoreno samo 14, a ne 147 tisuća radnih mjesta, jasno je da se radi o značajnom padu koji može ukazivati na trend koji zahtijeva reakciju središnje banke.

Trump je optužio voditeljicu Ureda za statistiku rada Eriku McEntarfer za manipulaciju podacima i smijenio je, jer oslabljeno tržište rada baca loše svjetlo na očekivane pozitivne učinke nove ekonomske politike. No te bi revizije na kraju mogle ići u prilog njegovim pozivima na sniženje kamatne stope.

Tim više jer je Powell kao jedan od glavnih razloga za jastrebašku politiku naveo upravo snažno tržište rada, što nakon revidiranih podataka možda više nije točno.

Pogrešno srpanjsko očitanje i revizija prethodnih dvaju mjeseca pokazuju da je prosječni mjesečni rast zaposlenosti od svibnja do srpnja bio najslabiji među svim tromjesečjima od 2009. godine, izuzimajući pandemijsku 2020., izvještava Bloomberg.

Hoće li Fed popustiti u rujnu?

Situacija je već u petak izazvala rasprodaje na Wall Streetu, koje su se nastavile i na tržištu kriptovaluta do kraja tjedna. Na tržištima terminskih ugovora, vjerojatnost da će Fed u rujnu sniziti kamatnu stopu za 25 baznih bodova porasla je s 35 na 75 posto. Također su porasla očekivanja daljnjeg popuštanja u listopadu.

Ipak, Fed ostaje suzdržan. "To izvješće svakako je razočaranje, ali kada gledamo širu sliku, trudimo se ne donositi prenagljene zaključke iz jednog izvješća", rekla je guvernerka iz Clevelanda Beth Hammack za Bloomberg nakon objave srpanjskog izvješća o zapošljavanju. "Uvjereni smo da je odluka koju smo donijeli početkom tjedna bila ispravna."

Djelomični uvid nudi i iskustvo iz prošle godine. Nakon što je stopa nezaposlenosti tada naglo porasla i pojavile se kritike da je Fed zakasnio sa sniženjem kamatne stope, bankari su se odlučili na hrabro sniženje od pola postotnog boda kako bi spriječili daljnje slabljenje. No do kraja godine pokazalo se da tržište rada nije kolabiralo – u prosincu 2024. američke su kompanije stvorile impresivnih 323 tisuće radnih mjesta, a nezaposlenost se u odnosu na studeni smanjila na 4,1 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar