Bez previše Trumpa, s novim papom i većom fokusom na događanja na domaćem tržištu kapitala – tako bismo ukratko mogli opisati tjedan koji ostavljamo za nama. Američki predsjednik ovog je tjedna boravio na Bliskom istoku, no detalji oko carina i dogovor prekida rata u Ukrajini još su uvijek na čekanju.
Istovremeno, domaće tržište kapitala ima se čime pohvaliti. Uzbuđenje na njemu su posljednjih mjeseci pokrenule javne ponude dionica, korporativne obveznice i najave novih sličnih transakcija, a podaci pokazuju kako je do kraja travnja na domaćem tržištu kapitala prikupljeno blizu pet milijardi eura.
Nakon što smo prošli tjedan završili Hanfinom najavom nadzornih mjera vezanih uz Koykanove i Qelove obveznice, ovog smo tjedna o tome detaljnije pričali s Borom Milivojevićem, direktorom Koykana, i Anamarijom Staničić, članicom upravnog vijeća Hanfe. S jedne strane su iz Hanfe istaknuli da je ulaganje uz osam posto prinosa puno rizičnije od onoga kako je predstavljeno, dok iz Koykana stoje da je takav prinos realan.
No za razliku od procvalog stanja na domaćem tržištu, nešto drugačije stanje je u Rumunjskoj. Iako je nekada bila percipirana kao zvijezda u usponu među tržištima regije, Rumunjska se danas suočava s brojnim izazovima koji su znatno narušili povjerenje investitora. Kombinacija političke neizvjesnosti, makroekonomskih slabosti i slabljenja tržišta kapitala gurnula je zemlju prema zadnjem dijelu ljestvice atraktivnosti. U samo mjesec dana, prinosi na kratkoročne rumunjske obveznice porasli su za čak 50 baznih bodova, dok je prinos na desetogodišnju obveznicu dosegnuo razinu od sedam posto.
Bloomberg
Što se pak događa s ulaganjima s naglaskom na okoliš i društvenu odgovornost i zašto i dalje ne postoji dovoljno mehanizama koji bi potaknuli banke i upravitelje imovinom da usmjeravaju kapital na način koji dugoročno štiti planet i njegove stanovnike?
Muke po otpadu
No problem nisu samo ulaganja. Svijet i dalje vodi bitku s tekstilnom industrijom koja je još uvijek jedan od najvećih zagađivača okoliša. Gotovo sav tekstilni otpad danas se ili spaljuje ili zatrpava. Prema analizi BloombergNEF-a, rijetko što se od njega doista reciklira, i to ne zato što tehnologije ne postoje, nego zato što lanac opskrbe, regulativa i cijene još uvijek ne idu u prilog kružnoj ekonomiji, a tekstilna industrija istodobno nezaustavljivo raste.
Raste i izvoz kineske robe u Europsku uniju (EU), zbog čega se pojavila zabrinutost da bi države članice mogle postati odlagalište jeftine kineske robe. Razlog su sve napetiji tarifni sukoba između Washingtona i Pekinga. Iako europski dužnosnici pojačavaju nadzor kako bi spriječili navalu kineskih proizvoda koji se sve teže plasiraju na američko tržište, podaci već pokazuju da je kineski suficit s EU-om dosegnuo rekordnih 90 milijardi dolara u prva četiri mjeseca ove godine.
Damir Spehar/Pixsell
Od maloprodaje do poljoprivrede
Lani je svih pet najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj zabilježilo brži rast operativnog prihoda, koji je bio devet posto veći nego prethodne godine, dok je skupina usporedivih tvrtki za Europu rasla za oko tri posto na godišnjoj razini. Prosječne marže ostale su uglavnom stabilne, s blagim porastom bruto marže i padom EBITDA marže. Takav rast trgovaca odražava cjelokupnu sliku hrvatske maloprodaje, kao i povoljne makroekonomske podatke.
Istovremeno, domaća poljoprivreda nije ni približno u jednako povoljnoj situaciji jer iako su milijarde eura poticaja i europskih fondova desetljeće punile hrvatske oranice i staje, taj sektor nezaustavljivo tone. Unatoč 4,7 milijardi eura izravnih poticaja i još 2,4 milijarde iz Programa ruralnog razvoja, Hrvatska danas ima 26 posto manje svinja, sedam posto manje goveda i čak 50 posto manje prikupljenog mlijeka nego prije deset godina. Tako je hrvatska poljoprivreda postala dokaz da izdašne subvencije nisu jamac rasta, razvoja i prehrambene sigurnosti.
Revolut
Moraju li se za sigurnost pak brinuti kompanije u telekomunikacijskom sektoru? Naime, nakon što je poznata fintech kompanija Revolut nedavno objavila da planira zakoračiti u telekomunikacijski sektor i postati konkurent tradicionalnim kompanijama, izgleda da nisu jedini koji su se odlučili na takav potez. Sve više kompanija baca oko na telekomunikacijski sektor. Primjerice, uz Revolut koji će mobilne usluge prvo ponuditi na tržištu Velike Britanije i Njemačke, tvrtka Octopus Group sprema se za isti potez.
Turizam i strani radnici
S obzirom na to da sve ozbiljnije koračamo prema ljetu, a turisti su već krenuli stizati u Hrvatsku, domaće turističke zajednice već imaju pune ruke posla. No imaju li ih zaista ili ih u Hrvatskoj ipak ima previše? U Hrvatskoj ih je 296, no nisu sve profitabilne.
Važnu ulogu za turističku sezonu imaju i strani radnici, a koliko oni uopće uspijevaju zaraditi? U pravilu su strani radnici puno slabije plaćeni od domaćih radnika, plaće stranih radnika snažno su rasle između 2021. i 2024. Među najtraženijim zanimanjima u svim godinama od 2021. do 2024. bio je rast između 207,87 eura ili 27,97 posto za zavarivače i 298,45 eura ili 47,52 posto za radnike visokogradnje.
Sora
Kako su katolici u svijetu prošli četvrtak dobili novog vođu, s izborom novog pape predmet rasprava postale su i vatikanske financije te plaće crkvenih dužnosnika. Prema pisanju talijanskih medija, plaća kardinala koji su boravili u Vatikanu iznosila je između pet i šest tisuća eura mjesečno. Taj iznos primali su kardinali koji su radili u vatikanskim institucijama, poput Dikasterija za evangelizaciju, Dikasterija za nauk vjere i drugih. No glavno pitanje mnogih ipak je je li novi papa Lav XIV. naslijedio financijsku katastrofu?
Tjedan je bio značajan i za Bloomberg Adriju koja je ovog tjedna predstavila svoj poseban edukativni projekt koji mijenja način razmišljanja o ulaganju i upravljanju imovinom. Edukacije Bloomberg Adrije nude pristupačan i praktičan pristup financijskim tržištima, prilagođen vašem životnom tempu i razini predznanja.