Hrvatska poljoprivreda danas je najbolji dokaz da izdašne subvencije nisu jamac rasta, razvoja i prehrambene sigurnosti. Unatoč milijardama eura uloženih u sektor, proizvodnja pada, stočni se fond smanjuje, a udio poljoprivrede u BDP-u ostaje nepromijenjen. Kako je moguće da je toliki novac završio u poljoprivredi, a rezultati su porazni?
Porazno je i stanje u tekstilnoj industriji koja je i dalje jedan od najvećih zagađivača na svijetu. Iako tehnologije postoje, ulaganja se događaju i politike se mijenjaju, recikliranje tekstila u tekstil još je uvijek u eksperimentalnoj fazi.
Kombinacija političke neizvjesnosti, makroekonomskih slabosti i slabljenja tržišta kapitala narušili su povjerenje ulagača na rumunjskom tržištu te gurnuli zemlju prema zadnjem dijelu ljestvice atraktivnosti. Također, ulagači u dionice, koje je neprekidni rast natjerao natrag na tržište, uskoro će otkriti da pravi izazovi tek počinju.
Zašto je hrvatska poljoprivreda, unatoč milijardama, na koljenima?
Dok su milijarde eura poticaja i europskih fondova desetljeće punile hrvatske oranice i staje, domaća poljoprivreda nezaustavljivo tone. Unatoč 4,7 milijardi eura izravnih poticaja i još 2,4 milijarde iz Programa ruralnog razvoja, Hrvatska danas ima 26 posto manje svinja, sedam posto manje goveda i čak 50 posto manje prikupljenog mlijeka nego prije deset godina.
Tehnologija postoji, ulažu se milijuni, ali tekstil ne ulazi u kružnu ekonomiju
Majica koju ste bacili prošle godine najvjerojatnije nije završila kao nova majica, niti čarapa, niti išta korisno. Gotovo sav tekstilni otpad danas se ili spaljuje ili zatrpava. Prema analizi BloombergNEF-a, rijetko što se od njega doista reciklira, i to ne zato što tehnologije ne postoje, nego zato što lanac opskrbe, regulativa i cijene još uvijek ne idu u prilog kružnoj ekonomiji, a tekstilna industrija, koja je jedan od najvećih zagađivača na svijetu, istodobno nezaustavljivo raste.
Investicijski rizici u Rumunjskoj rastu – što stoji iza toga?
Nekada percipirana kao zvijezda u usponu među tržištima regije, Rumunjska se danas suočava s brojnim izazovima koji su znatno narušili povjerenje investitora. U samo mjesec dana, prinosi na kratkoročne rumunjske obveznice porasli su za čak 50 baznih bodova, dok je prinos na desetogodišnju obveznicu dosegnuo razinu od sedam posto.
Ulagači koji jure rast dionica uskoro će naići na prepreke
Nagli oporavak rizične imovine, potaknut napretkom u trgovinskim pregovorima, ekonomskom otpornošću i smanjenom volatilnošću, pretvara skepticizam u investicijski smjer koji rijetko kome ulijeva sigurnost, nakon mjeseca u kojem je prevladavalo uvjerenje da slijedi najgore. Tromjesečna pauza u trgovinskim tenzijama između SAD-a i Kine umirila je investitore, ali se u pozadini krije rizik da su dionice toliko rastegnute da postaju osjetljive na bilo kakva nova iznenađenja.
Slijedi…
Možda najvažniji događaj koji će se pratiti cijeli dan je sastanak ministara trgovine APEC-a. Sastanak traje dva dana, a u tom periodu bi se ministar financija Scott Bessent i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer trebali sastati s kineskim dužnosnicima prvi put od početka trgovinskog rata između dviju zemalja.
Od statističkih podataka, dan će ispuniti Državni zavod za statistiku (DZS) koji donosi kratkoročne pokazatelje energetske statistike te Eurostat koji donosi kratku procjenu BDP-a i zaposlenosti.
.webp){kind=icon}
