BDP Europske unije u trećem kvartalu 1,5 posto viši nego lani

Bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u trećem ovogodišnjem tromjesečju bio je 1,5 posto viši nego lani što znači da se nastavilo razdoblje slabog rasta zajedničke ekonomije. Prva procjena koju je u četvrtak objavio Eurostat ukazuje kako gospodarska aktivnost u trećem kvartalu nije bila bitno drukčija u odnosu na ranije. Međugodišnji porast BDP-a u drugom je tromjesečju bio 1,6 posto, a u prvom 1,7 posto.

Slično vrijedi i za eurozonu, grupu 20 članica EU-a koji dijele zajedničku valutu. Nakon rasta BDP-a od 1,6 posto u prvom i 1,5 posto u drugom tromjesečju, u trećem je BDP bio 1,3 posto viši nego godinu prije.

Na tromjesečnoj razini došlo je do blagog ubrzanja ekonomije, s 0,1 posto u drugom na 0,2 posto u trećem kvartalu za eurozonu, odnosno s 0,2 na 0,3 posto za cijelu Uniju.

Prema pisanju Bloomberga, kvartalni podaci bili su nešto bolji od očekivanja analitičara što odražava otpornost europske ekonomije u razdoblju globalnih trgovinskih ratova i geopolitičke neizvjesnosti.

Dostupni podaci za pojedinačne države pokazuju kako je – uz iznimku Irske čije brojke iskrivljavaju brojne globalne tehnološke kompanije koje u toj državi imaju svoje europsko sjedište – ekonomski rast bio najbrži u Španjolskoj i Češkoj, redom 2,8 i 2,7 posto.

U Finskoj je BDP bio čak i 0,9 posto niži nego lani, a pri dnu po rastu su i neke od najvećih ekonomija što objašnjava i anemičnost ukupnog europskog gospodarstva. U Njemačkoj je BDP u trećem kvartalu bio 0,3 posto viši nego lani, a u Italiji je ostvareni porast bio tek 0,4 posto. Obje države su bitni hrvatski vanjskotrgovinski partneri, kao i važna izvorišta gostiju za domaće turističke destinacije.

Brojke objavljene u četvrtak bit će samo dodatak pred očekivanu odluku čelništva Europske središnje banke (ECB) o smjeru monetarne politike za eurozonu. Svoju odluku ECB bi trebao objaviti nešto poslije 14 sati, a očekuje se kako se referentne kamatne stope neće mijenjati. Druga bitna brojka bit će objavljena u petak kad bi Eurostat trebao objaviti svoju preliminarnu procjenu kretanja inflacije u listopadu u eurozoni.

Državni zavod za statistiku (DZS) svoju je procjenu hrvatskog BDP-a najavio tek za kraj studenog. U drugom tromjesečju godišnji porast bio je 3,6 posto, nešto više od 3,3 posto iz prvog kvartala, ali i niže od 3,8 posto u posljednja lanjska tri mjeseca.

DZS je u četvrtak objavio najsvježije podatke o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji. Obujam industrijske proizvodnje u rujnu je bio pola postotka viši nego u kolovozu, dok je ukupno industrija u prvih devet mjeseci porasla za tri posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Maloprodaja je u rujnu bila 3,1 posto viša nego lani, a u prvih devet mjeseci porast je iznosio 3,6 posto što vjerojatno i dalje dijelom podržava domaći ekonomski rast. Interesantan podatak objavljen u četvrtak je onaj o prometu u uslužnim djelatnostima, konkretno u ugostiteljstvu za osmi mjesec.

Prema brojkama DZS-a u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane promet u kolovozu je bio za pola postotka niži nego u srpnju. Na međugodišnjoj razini je ipak ostvaren rast i u kolovozu i u prvih osam mjeseci.